9. 5.

Dani - Godine
prethodni dan - sledeći dan


Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartpn.
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartsr.
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartsb.

9. maj/svibanj (9. 5.) je 129. dan godine po gregorijanskom kalendaru (130. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 236 dana.

Događaji

  • 1502. — Španski moreplovac Kristifor Kolumbo isplovio iz španske luke Kadis na četvrto i poslednje putovanje u Novi svet.
  • 1788. — Parlament Velike Britanije ukinuo trgovinu robljem.
  • 1877. — Rumunija proglasila nezavisnost, mesec dana pošto je sklopila savez s Rusijom protiv Otomanskog carstva.
  • 1901. — U Melburnu otvoren prvi parlament Australije.
  • 1911. — Grupa oficira, učesnici u dvorskom prevratu i ubistvu kralja Aleksandra Obrenovića 1903, u Beogradu osnovala tajnu organizaciju "Ujedinjenje ili smrt", odnosno "Crna ruka".
  • 1926. — Amerikanci Ričard Berd i Flojd Benet prvi avionom preleteli Severni pol.
  • 1927. — Kanbera postala glavni grad Australije, umesto Melburna.
  • 1936. — Italija zvanično okupirala Abisiniju, danas Etiopiju, i italijanskog kralja Vitorija Emanuela III proglasila za cara Abisinije.
  • 1945. — Drugi svetski rat: Nemački feldmaršal Vilhelm Kajtel u Berlinu potpisao završni dokument o kapitulaciji i okončanju neprijateljstava. U ime saveznika dokument su potpisali sovjetski maršal Georgij Žukov i britanski general Artur Teder.
  • 1945. - ostrvo Gernzi oslobođeno od okupacije Nacističke Nemačke.
  • 1946. — Kralj Vitorio Emanuele III abdicirao.
  • 1948. — Komunistička partija Jugoslavije odbacila optužbe sovjetskih komunista protiv politike jugoslovenskog rukovodstva. Usledila Rezolucija Informbiroa i višegodišnji politički i ekonomski pritisak sovjetskog bloka na Jugoslaviju.
  • 1950. — Ministar inostranih poslova Francuske Rober Šuman uputio poziv za pomirenje Francuske i Nemačke i predložio stvaranje Zajednice za ugalj i čelik, prethodnice Evropske unije. Šumanov plan 1951. potpisalo šest zemalja. Taj dan se obeležava kao Dan evropskih integracija.
  • 1952. — Širom Jugoslavije održani masovni protesti zbog Londonskog sporazuma kojim je Zona "A" Slobodne teritorije Trst pripala Italiji.
  • 1960. — SAD postale prva zemlja u kojoj su legalizovane pilule za sprečavanje začeća.
  • 1976. — Ulrike Majnhof, vođa zapadnonemačke terorističke grupe "Bader-Majnhof", obesila se u zatvorskoj ćeliji.
  • 1978. — U parkiranom automobilu u centru Rima nađeno telo bivšeg premijera Italije Alda Mora, kojeg su teroristi "Crvenih brigada" oteli 54 dana ranije.
  • 1993. — Rat u BiH: Počeli sukobi hrvatske milicije HVO i pretežno muslimanske Armije BiH u Mostaru, što je dovelo do podele grada na muslimanski i hrvatski deo.
  • 1995. — Na kraju trodnevne proslave 50. godišnjice završetka drugog svetskog rata u Evropi i Dana pobede, svetski lideri pozvali na globalno pomirenje. Centralne proslave održane u Parizu i Moskvi.
  • 1996. — Joveri Museveni pobedio na prvim predsedničkim izborima u Ugandi posle 16 godina.
  • 2001. —.
    • Predsedniku Jugoslavije Vojislavu Koštunici u Njujorku uručena nagrada Instituta Istok-Zapad za svetskog državnika godine.
    • U haosu koji je na stadionu u Akri, u Gani, nastao kada je policija bacila suzavac na razjarene navijače, 126 ljudi izgubilo život.
  • 2002. — U eksploziji nagazne mine tokom proslave Dana pobede, u južnoj ruskoj republici Dagestanu u gradu Kaspijsk, poginule 42, povređeno 150 osoba.

.

Rođenja

  • 1800. — John Brown, borac za ukidanje ropstva u SAD.
  • 1837. — Adam Opel, osnivač auto-firme "Opel".
  • 1860. — J. M. Barrie, škotski književnik († 1937.).
  • 1874. — Howard Carter, britanski arheolog.
  • 1882. — Džordž Barker, američki slikar (†1965.).
  • 1891. — Vladimir Čerina, hrvatski književnik († 1932.).
  • 1924. — Bulat Okudzhava, ruski kantautor i šansonjer.
  • 1945. — Jupp Heynckes, njemački nogometni trener i igrač.
  • 1946. — Candice Bergen, američka glumica.
  • 1949. — Billy Joel, američki kantautor.
  • 1958. — Slobodan Ćustić, srpski glumac.
  • 1963. — Sanja Doležal, hrvatska pjevačica i tv-voditeljica.
  • 1963. — Gary Daniels, engleski glumac i umirovljeni kickboksač.
  • 1968. — Masahiko Harada, japanski skakač skijaš.
  • 1972. — Lisa Ann, američka porno-glumica.
  • 1976. — Nenad Jestrović, bivši srpski nogometaš.
  • 1977. — Marek Jankulovski, češki nogometaš, makedonskog porijekla.
  • 1978. — Leandro Cufré, bivši argentinski nogometaš.
  • 1983. — Gilles Müller, luksemburški teniser.
  • 1988. — Nemanja Bjelica, srpski košarkaš.

.

Smrti

.

Blagdani/Praznici

.


Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar

p  r  u
Mjeseci i dani u godini
Januar 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31.
Februar 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29.
Mart 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31.
April 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30.
Maj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31.
Juni 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30.
Juli 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31.
August 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31.
Septembar 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30.
Oktobar 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31.
Novembar 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30.
Decembar 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31.
Drugi datumi 0. 1.30. 2.31. 2.0. 3.