29. 10.

29. oktobra/listopada (29. 10.) je 302. dan godine po gregorijanskom kalendaru (303. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 63 dana.

Događaji

• 1863. — U Genève osnovan Crveni križ.
• 1908. — U Sarajevu umro pjesnik Silvije Strahimir Kranjčević.
• 1911. — Joseph Pulitzer, američki novinski magnat, jedan od začetnika žute štampe, iz čije se fondacije svake godine dodjeljuje Pulitzerova nagrada za novinarstvo, karikaturu, američku istoriju, poeziju, dramu, roman i muziku.
• 1923. — Turska proglašena republikom, a general Mustafa Kemal (od 1930. Kemal Atatürk) postao je prvi predsjednik.
• 1969. — Uspostavljena prva udaljena veza između dva kompjutera na univerzitetima Stanford i California. Taj događaj označava početak ere Interneta.
• 1995. — Parlamentarni izbori u Hrvatskoj na kojima pobjeđuje Hrvatska demokratska zajednica i izbori za Gradsku skupštinu Zagreba nakon kojih zbog iznenadne pobjede opozicije započinje Zagrebačka kriza.
• 1993. — Na sjednici Predsjedništva BiH imenovani predsjednik i nova vlada RBiH. Za novog predsjednika Vlade RBiH imenovan Haris Silajdžić, dotadašnji ministar poslova BiH.
• 2002. — U požaru koji je zahvatio petospratni Međunarodni trgovinski centar u vijetnamskom gradu Ho Chi Minh City, poginulo je 61, a povrijeđeno preko 100 ljudi. To je bio najveći požar u tom gradu u posljednjih 27 godina.
• 2003. — U Tokiju je osuđen na smrt vješanjem doktor Tomomasa Nakagawa (41), jedan od vođa japanskog kulta Strašnog suda, koji je 1995. učestvovao u napadu smrtonosnim nervnim gasom na tokijsku podzemnu željeznicu kada je umrlo 12 ljudi.
• 2004. — Arapska televizija Al Jazeera emitovala videosnimak u kojem je vođa Al-Qaeda Osama bin Laden, prvi put javno priznao da stoji iza terorističkih napada u SAD-u, 11. septembra 2001.
• 2006. — U avionskoj nesreći brazilskog aviona 737 koji je nestao iznad prašuma Amazonije poginulo je 155 putnika i članova posade. —
• 2015. — Kina je nakon 36 godina ukinula strogu politiku jednog djeteta

Rođenja

• 1507. — Fernando Álvarez de Toledo Alba, španjolski vojskovođa († 1582.).
• 1906. — Branislav-Bane Sekulić, bio je jedan od najboljih jugoslovenskih nogometaša između dva rata, istaknuti trener i pedagog. (†1968.).
• 1909. — Ivan "Ivica" Bek, bivši jugoslovenski i francuski nogometaš i nogometni trener (†1963.).
• 1925. — Šime Spaventi, hrvatski akademik († 2012.).
• 1929. — Jevgenij Primakov, ruski političar, akademik, orijentalist i diplomat († 2015.).
• 1943. — Dušan Ivković (Duda), srpski košarkaški trener i bivši košarkaš.
• 1947. — Richard Dreyfuss, američki glumac.
• 1955. — Danijel Popović (Milan Popović), crnogorsko-hrvatski glazbenik. Pravog je imena Milan Popović, a umjetničko ime Daniel izabrao je prema djedovu imenu.[1] Pjevač je, gitarist, basist i tekstopisac.
• 1958. — Velimir Čokljat, hrvatski glumac.
• 1960. — Finola Hughes, britanska glumica.
• 1960. — Rino Gaetano, britanska glumica.
• 1961. — Tonči Huljić, hrvatski glazbenik, tekstopisac i glazbeni producent.
• 1964. — Stevan Stojanović, nekadašnji srpski i jugoslovenski nogometaš.
• 1967. — Thorsten Fink, njemački nogometaš i trener.
• 1967. — Igor Pervić, srpski glumac.
• 1970. — Edwin van der Sar, nizozemski nogometni reprezentativac.
• 1970. — Phillip Cocu, nizozemski nogometaš i trener.
• 1971. — Winona Ryder, američka glumica.
• 1973. — Robert Pirès, francuski nogometaš.
• 1979. — Igor Duljaj, umirovljeni srpski nogometni reprezentativac.
• 1983. — Dana Eveland, američki bejzbolaš.
• 1983. — Jérémy Mathieu, francuski nogometaš.
• 1988. — Dmitry Muserskiy, ruski odbojkaš.

.

Smrti

• 1321. — Stefan Uroš II Milutin, srpski kralj iz dinastije Nemanjića.
• 1783. — Jean le Rond d'Alembert, francuski matematičar, fizičar i enciklopedist,najpoznatiji kao jedan od urednika francuske Encyclopédie (* 1717.).
• 1805. — Tituš Brezovački, hrvatski književnik (* 1757.).
• 1889. — Nikolay Chernyshevsky, ruski pisac, književni kritičar i revolucionar (* 1828.).
• 1907. — Josip Gržanić, hrvatski političar i istaknuti pravaš (* 1844.).
• 1908. — Silvije Strahimir Kranjčević, hrvatski književnik (* 1868.).
• 1911. — Joseph Pulitzer, američki novinar i publicist (* 1847.).
• 1932. — Józef Babiński, francusko-poljski neurolog (* 1857.).
• 1950. — Gustav V, švedski kralj
• 1957. — Louis B. Mayer, američki filmaš (* 1882.).
• 1959. — Sisavang Vong, laoški kralj (* 1885.).
• 1967. — Julien Duvivier, francuski filmski redatelj (* 1896.).
• 1974. — Ivan Matičević, hrvatski politički emigrant i revolucionar.
• 1974. — Mate Prpić, hrvatski politički emigrant i revolucionar.
• 2002. — Dragan Malešević Tapi, srpski slikar.
• 2007. — Frane Matošić, hrvatski nogometaš i nogometni trener (* 1918.).
• 2010. — Vojislav Korać, srpski istoričar umetnosti i akademik. (* 1924.).
• 2013. — Rudolf Kehrer, ruski pijanist i glasovirski pedagog (* 1923.).
• 2013. — Srđa Popović, advokat i borac za ljudska prava.
• 2015. — Boris Kristančič, jugoslovenski i slovenski košarkaš i trener (* 1932.).
• 2015. — Ranko Žeravica, jugoslovenski i srpski košarkaški trener (* 1923.).

.

Blagdani

• Hrvatski dan ljekarni
• Dan sv. Narcisa Jeruzalemskog

.

Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar

Izvori