Sveti Vincent i Grenadini

Sveti Vincent i Grenadini
Saint Vincent and the Grenadines
Zastava
Geslo"Pax et justitia"  (latinski)
"Mir i pravda"
Državna himna: "St Vincent Land So Beautiful"
Položaj Svetog Vincenta i Grenadina
Glavni grad
i najveći grad
Kingstown
13°10′0″N61°14′0″W
Službeni jezici engleski
Priznati regionalni jezici Bhojpuri,Vincention Patios,portugalski
Demonim Vincentinci
Vlada
 -  Monarh Charles III
 -  Generalni guverner Susan Dougan
 -  Premijer Ralph Gonsalves
Nezavisnost
 -  od Ujedinjenog Kraljevstva 27. oktobar 1979. 
Površina
 -  Ukupno 389 km2 (201..)
Stanovništvo
 -  Procjena za 2008  120.000 (182..)
 -  Gustoća 307/km2 (39..)
BDP (PPP) procjena za 2008
 -  Ukupno 1,086 mrld. $[1]
 -  Per capita 10.150 $[1]
BDP (nominalni) procjena za 2008
 -  Ukupno 601 mil. $[1] 
 -  Per capita 5.615 $[1] 
HDI 0,761
Greška: Pogrešan unos  93..
Valuta Istočnokaripski dolar (XCD)
Vremenska zona (UTC-4)
Pozivni broj +1-784
Web domena .vc

Sveti Vincent i Grenadini su otočna država u Karipskom moru. Pripada skupini Malih Antila. Nalaze se južno od Svete Lucije, zapadno od Barbadosa i sjeverno od Grenade.

Povijest

Domorodački Indijanci, Karibi, agresivno su sprečavali naseljavanje Europljana na Svetom Vincentu do 18. stoljeća. Od 1719. francuski naseljenici sade plantaže kave, duhana, indiga, pamuka i šećerne trske na kojima rade afrički robovi. Područje nekoliko puta potpada pod vlast Ujedinjenog Kraljevstva i vraća se u francuski posjed. Konačno od 1783. ostaje pod britanskom vlašću.

Ukidanjem ropstva 1834. nastaje manjak radne snage na plantažama, što privlači nove naseljenike: Portugalce 1840ih i Indijce 1860ih.

Sveti Vincent i Grenadini prolaze kroz razne oblike kolonijalnog statusa. Nakon raspada Federacije Zapadnih Indija 1962. dobiva vlastitu upravu, a 1979. i potpunu samostalnost.

Ekonomija

Najvažniji ekonomski sektor je poljoprivreda. Dominira proizvodnja banana. U novije vrijeme u porastu su uslužne djelatnosti, naročito turizam. Zbog neuspjeha u uvođenju novih industrija nastavlja se razdoblje visokog stupnja nezaposlenosti. Najveći problem razvoju otoka je ovisnost privrede o urodu dominantne privredne kulture i vremenskim uvjetima (tropske oluje nanose veliku štetu).

Stanovništvo

Najveći dio stanovništva čine potomci afričkih robova dovođenih za rad na plantažama. Slijede miješani potomci Indijanaca i crnaca, te nešto bijelaca (potomaka engleskih kolonista), Indijaca i Kariba. Zbog loše ekonomske situacije i nezaposlenosti stanovništvo emigrira u druge države.

Reference

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 „Saint Vincent and the Grenadines”. International Monetary Fund. Pristupljeno 22. 04. 2009. 
Sveti Vincent i Grenadini na Wikimedijinoj ostavi
 Ovaj članak o geografiji je u začetku. Možete pomoći Wikipediji tako da ga proširite.
  • p
  • r
  • u
Samostalne države
Zavisni teritoriji
  • p
  • r
  • u
Zemlje članice Pokreta nesvrstanih
Punopravne članice

 Alžir (1961)    Angola (1964)    Benin (1964)    Bocvana (1970)    Burkina Faso (1973)    Burundi (1964)    Centralnoafrička Republika (1964)    Čad (1964)    DR Kongo (1961)    Džibuti (1983)    Egipat (1961)    Ekvatorijalna Gvineja (1970)    Eritreja (1995)    Etiopija (1961)    Gabon (1970)    Gambija (1973)    Gana (1961)    Gvineja (1961)    Gvineja Bisau (1976)    Južna Afrika (1994)    Kamerun (1964)    Kenija (1964)    Komori (1976)    Lesoto (1970)    Liberija (1964)    Libija (1964)    Madagaskar (1973)    Malavi (1964)    Mali (1961)    Maroko (1961)    Mauricijus (1973)    Mauritanija (1964)    Mozambik (1976)    Namibija (1979)    Niger (1973)    Nigerija (1964)    Obala Slonovače (1973)    Republika Kongo (1964)    Ruanda (1970)    Sveti Toma i Princip (1976)    Senegal (1964)    Sejšeli (1976)    Sijera Leone (1964)    Somalija (1961)    Sudan (1961)    Svaziland (1970)    Tanzanija (1964)    Togo (1964)    Tunis (1961)    Uganda (1964)    Zambija (1964)    Zelenortska Republika (1976)    Zimbabve (1979)

 Antigva i Barbuda (2006)    Bahami (1983)    Barbados (1983)    Belize (1976)    Bolivija (1979)    Čile (1973)    Dominika (2006)    Dominikanska Republika (2000)    Ekvador (1983)    Grenada (1979)    Gvajana (1970)    Gvatemala (1993)    Haiti (2006)    Honduras (1995)    Jamajka (1970)    Kuba (1961)    Kolumbija (1983)    Nikaragva (1979)    Panama (1976)    Peru (1973)    Surinam (1983)    Sveti Kristofor i Nevis (2006)    Sveta Lucija (1983)    Sveti Vincent i Grenadini (2003)    Trinidad i Tobago (1970)    Venezuela (1989)

 Afganistan (1961)    Azerbejdžan (2011)    Bahrein (1973)    Bangladeš (1973)    Brunej (1993)    Butan (1973)    Filipini (1993)    Indija (1961)    Indonezija (1961)    Irak (1961)    Iran (1979)    Istočni Timor (2003)    Jemen (1961)    Jordan (1964)    Kambodža (1961)    Katar (1973)    Kuvajt (1964)    Laos (1964)    Libanon (1961)    Maldivi (1976)    Malezija (1970)    Mjanmar (1961)    Mongolija (1993)    Nepal (1961)    Oman (1973)    Pakistan (1979)    Palestina (1976)    Saudijska Arabija (1961)    Singapur (1970)    Sirija (1964)    Sjeverna Koreja (1976)    Šri Lanka (1961)    Tajland (1993)    Turkmenistan (1995)    Ujedinjeni Arapski Emirati (1970)    Uzbekistan (1993)    Vijetnam (1976)

 Belorusija (1998)

 Fidži (2011)    Papua Nova Gvineja (1993)    Vanuatu (1983)

Bivše članice

 Argentina (1973-1991)    Kipar (1961-2004)    Malta (1973-2004)    SFR Jugoslavija1 (1961-1992)    Ukrajina (2010-2014)

Promatrači
Države

 Argentina    Armenija    Bosna i Hercegovina    Brazil    Crna Gora    Hrvatska    Južni Sudan    Kazahstan    Kina    Kirgistan    Kostarika    Meksiko    Paragvaj    Rusija    Salvador    Srbija    Tadžikistan    Ukrajina    Urugvaj    Vatikan

Organizacije

Afrička unija   Afro-azijska organizacija ljudske solidarnosti   Arapska liga   Commonwealth   Front de Libération Nationale Kanak et Socialiste   Hostosijanski nacionalni pokret za nezavisnost   Južni centar   Međunarodni institut za nesvrstane studije   Organizacija islamske konferencije   Svjetsko mirovno vijeće   Ujedinjeni narodi

1 Uključuje i SR Jugoslaviju
Normativna kontrola Uredi na Wikidati
  • WorldCat identiteti
  • VIAF: 135978360
  • LCCN: n82123205
  • GND: 4051308-7
  • SUDOC: 028018796
  • BNF: cb15210094k (podaci)
  • NDL: 00576551
  • NKC: ge235743