Obala Slonovače

Republika Côte d'Ivoire

République de Côte d'Ivoire


Zastava	Grb

Glavni grad

Yamoussoukro
6°51′0″N, 5°18′0″W

Najveći grad

Abidjan

Službeni jezici

francuski

Demonim

Bjelokošćani

Vlada

Predsjednik

Alassane Ouattara

Premijer

Patrick Achi

nezavisnost od Francuske

Datum

7. august 1960

Površina

Ukupno

322,460 km² (68th.)

Stanovništvo

Procjena za 2009

20,617.068 (5..)

Popis iz 1998

15,366.672

BDP (PPP)

procjena za 2010

Ukupno

37.123 mrld. $^[1]

Per capita

1.685 $^[1]

BDP (nominalni)

procjena za 2010

Ukupno

23.635 mrld. $^[1]

Per capita

1.073 $^[1]

Gini (2002)

44.6
srednji

HDI

▲ 0.484^[2]
Greška: Pogrešan unos • 163..

Valuta

Zapadnoafrički CFA franak (XOF)

Vremenska zona

GMT (UTC+0)

Ljeti (DST)

nema (UTC+0)

Pozivni broj

225

Web domena

.ci

Obala Bjelokosti^{[nb 1]} (francuski Côte d'Ivoire [kot divwaʁ]; službeno Republika Côte d'Ivoire, franc. République de Côte d'Ivoire), država u zapadnoj Africi. Graniči s Liberijom i Gvinejom na zapadu, Malijem i Burkinom Faso na sjeveru te Ganom na istoku, a na jugu izlazi na Gvinejski zaljev, dio Atlantika. Smatra se jednom od najprosperitetnijih zemalja zapadne Afrike, ali je njen razvoj u posljednje vrijeme usporen zbog političke nestabilnosti.

Ime joj dolazi od engleskog naziva Ivory Coast koji je poslije prešao u sve druge jezike. U oktobru 1985. vlada Obale Slonovače je zatražila da sve druge vlade u svijetu da kao standardni naziv počnu koristiti isključivo francuski naziv Côte d'Ivoire, ali to nigdje osim u samoj Obali Slonovače nije propisano zakonom.

Iako su Evropljani otkrili Obalu Slonovače još u 15. vijeku, ona nije potakla neki interes za kolonizaciju, pa čak ni trgovinu robljem. Tek je Francuska 1840-ih, za vrijeme početka Utrke za Afriku, počela stvarati uporišta na obali. 1890-ih je otpočeo pohod za širenje vlasti u unutrašnjost, završen tek 1917. Francuska vlast je stimulirala uzgoj kakaa, kave i banana - što je stimuliralo razvoj plantaža i dolazak relativno velikog broja evropskih doseljenika.

Pokret za nezavisnost Obale Slonovače je godine 1944. pod vodstvom otpočeo kao sindikat crnih radnika na plantažima pod vodstvom Felixa Houphoeta-Boignyja koji će vrlo brzo odbaciti radikalnu retoriku i postati prvi crni ministar u francuskoj vladi. Godine 1960. je Obala Slonovače dobila nezavisnost a Houphouet-Boigny njen prvi predsjednik. Zalaganje za očuvanje bliskih veza s Francuskom i inzistiranje na kapitalizmu dovelo je ekonomskog buma u 1960-im i 1970-ih, često zvanog "Bjelokosno čudo". Houphoet-Boigny je vladao čvrstom rukom, a nakon njegove smrti godine 1993. nasljednici nisu bili tako vješti u čuvanju etničke ravnoteže. Godine 1999. je proveden državni udar, a godinu dana kasnije na demokratskim izborima je predsjednik postao Laurent Gbagbo. Pod njegovom vladom su se intenzivirale vjerske napetosti između kršćanskog juga i muslimanskog sjevera, čemu je doprinio i veliki broj gastarbajtera iz drugih, pretežno muslimanskih, država Zapadne Afrike. Godine 2002. je izbila secesionistička pobuna na sjeveru, u što se upetljala i francuska vojska. Kriza je ponovno eskalirala kada je krajem 2010. Gbagbo odbio predsjedničkog rezultate izbora na kojima je pobijedio opozicijski kandidat Alassane Outtara. To je dovelo do sukoba u kojima je Gbagbo uz francusku vojnu pomoć poražen i zarobljen.

Vidi još

popis gradova na Obali Slonovače

Napomene

↑ U literaturi se susreću i imena »Côte d'Ivoire«, »Bjelokosna Obala«, »Obala Slonovače« i dr.

Izvori

↑ ^1,0 ^1,1 ^1,2 ^1,3 „Côte d'Ivoire”. International Monetary Fund. Pristupljeno 21 April 2010.
↑ „Human Development Report 2009. Human development index trends: Table G” (PDF). The United Nations. Pristupljeno 17 October 2009.

Eksterni linkovi

Obala Slonovače na Wikimedijinoj ostavi

Države u Africi

Samostalne države

Alžir • Angola • Benin • Bocvana • Burkina Faso • Burundi • Centralnoafrička Republika • Čad • Džibuti • Egipat¹ • Ekvatorijalna Gvineja • Eritreja • Esvatini • Etiopija • Gabon • Gambija • Gana • Gvineja • Gvineja Bisau • Južna Afrika • Južni Sudan • Kamerun • Kenija • Komori • Demokratska Republika Kongo • Republika Kongo • Lesoto • Liberija • Libija • Madagaskar • Malavi • Mali • Maroko • Mauricijus • Mauritanija • Mozambik • Namibija • Niger • Nigerija • Obala Slonovače • Ruanda • Sejšeli • Senegal • Sijera Leone • Somalija • Sudan • Sveti Toma i Princip • Tanzanija • Togo • Tunis • Uganda • Zambija • Zelenortska Republika • Zimbabve

Zavisni teritoriji

Jemen	Sokotra
Francuska	Raspršeni otoci • Mayotte • Réunion
Italija	Pantelleria
Portugal	Madeira
Španjolska	Ceuta • Kanari • Melilla • Plazas de soberanía
Ujedinjeno Kraljevstvo	Ascension • Sveta Helena • Tristan da Cunha

Nepriznate države

Saharska Arapska Demokratska Republika (MAR) •

Somaliland (SOM)

Nejasan status

Zapadna Sahara

¹ Djelomično u Aziji.

Zemlje članice Pokreta nesvrstanih

Punopravne članice

Afrika	Alžir (1961) • Angola (1964) • Benin (1964) • Bocvana (1970) • Burkina Faso (1973) • Burundi (1964) • Centralnoafrička Republika (1964) • Čad (1964) • DR Kongo (1961) • Džibuti (1983) • Egipat (1961) • Ekvatorijalna Gvineja (1970) • Eritreja (1995) • Etiopija (1961) • Gabon (1970) • Gambija (1973) • Gana (1961) • Gvineja (1961) • Gvineja Bisau (1976) • Južna Afrika (1994) • Kamerun (1964) • Kenija (1964) • Komori (1976) • Lesoto (1970) • Liberija (1964) • Libija (1964) • Madagaskar (1973) • Malavi (1964) • Mali (1961) • Maroko (1961) • Mauricijus (1973) • Mauritanija (1964) • Mozambik (1976) • Namibija (1979) • Niger (1973) • Nigerija (1964) • Obala Slonovače (1973) • Republika Kongo (1964) • Ruanda (1970) • Sveti Toma i Princip (1976) • Senegal (1964) • Sejšeli (1976) • Sijera Leone (1964) • Somalija (1961) • Sudan (1961) • Svaziland (1970) • Tanzanija (1964) • Togo (1964) • Tunis (1961) • Uganda (1964) • Zambija (1964) • Zelenortska Republika (1976) • Zimbabve (1979)
Amerike	Antigva i Barbuda (2006) • Bahami (1983) • Barbados (1983) • Belize (1976) • Bolivija (1979) • Čile (1973) • Dominika (2006) • Dominikanska Republika (2000) • Ekvador (1983) • Grenada (1979) • Gvajana (1970) • Gvatemala (1993) • Haiti (2006) • Honduras (1995) • Jamajka (1970) • Kuba (1961) • Kolumbija (1983) • Nikaragva (1979) • Panama (1976) • Peru (1973) • Surinam (1983) • Sveti Kristofor i Nevis (2006) • Sveta Lucija (1983) • Sveti Vincent i Grenadini (2003) • Trinidad i Tobago (1970) • Venezuela (1989)
Azija	Afganistan (1961) • Azerbejdžan (2011) • Bahrein (1973) • Bangladeš (1973) • Brunej (1993) • Butan (1973) • Filipini (1993) • Indija (1961) • Indonezija (1961) • Irak (1961) • Iran (1979) • Istočni Timor (2003) • Jemen (1961) • Jordan (1964) • Kambodža (1961) • Katar (1973) • Kuvajt (1964) • Laos (1964) • Libanon (1961) • Maldivi (1976) • Malezija (1970) • Mjanmar (1961) • Mongolija (1993) • Nepal (1961) • Oman (1973) • Pakistan (1979) • Palestina (1976) • Saudijska Arabija (1961) • Singapur (1970) • Sirija (1964) • Sjeverna Koreja (1976) • Šri Lanka (1961) • Tajland (1993) • Turkmenistan (1995) • Ujedinjeni Arapski Emirati (1970) • Uzbekistan (1993) • Vijetnam (1976)
Evropa	Belorusija (1998)
Oceanija	Fidži (2011) • Papua Nova Gvineja (1993) • Vanuatu (1983)

Bivše članice

Argentina (1973-1991) • Kipar (1961-2004) • Malta (1973-2004) • SFR Jugoslavija¹ (1961-1992) • Ukrajina (2010-2014)

Promatrači

Države	Argentina • Armenija • Bosna i Hercegovina • Brazil • Crna Gora • Hrvatska • Južni Sudan • Kazahstan • Kina • Kirgistan • Kostarika • Meksiko • Paragvaj • Rusija • Salvador • Srbija • Tadžikistan • Ukrajina • Urugvaj • Vatikan
Organizacije	Afrička unija • Afro-azijska organizacija ljudske solidarnosti • Arapska liga • Commonwealth • Front de Libération Nationale Kanak et Socialiste • Hostosijanski nacionalni pokret za nezavisnost • Južni centar • Međunarodni institut za nesvrstane studije • Organizacija islamske konferencije • Svjetsko mirovno vijeće • Ujedinjeni narodi