Ujedinjeni Arapski Emirati

Ujedinjeni Arapski Emirati
الإمارات العربيّة المتّحدة
al-Imārāt al-ʿArabīyâ al-Muttaḥidâ


Zastava	Grb

Državna himna: "Tahijat Alalam"

Glavni grad

Abu Dabi

Službeni jezici

arapski

Vođe

Predsjednik

Kalifa ibn Zajid al-Nahjan

Uspostava

Od Ujedinjenog Kraljevstva 2. 12. 1971.

Površina

Ukupno

oko 75,000 km² (oko 115.)

Voda (%)

Stanovništvo

Popis iz 2013

9.205.651 (139.)

Gustoća

46/km²

Valuta

Emiratski dirham

Vremenska zona

Pozivni broj

+971

Web domena

.ae

Ujedinjeni Arapski Emirati (skraćeno UAE; ponekad kratko Emirati) je federativna država na obali Perzijskog zaljeva i Omanskog zaljeva. Nalaze se na istoku Аrapskog poluotoka u jugozapadnoj Aziji. Graniče na jugu i zapadu sa Saudijskom Arabijom, te na istoku s Omanom. Sastoje se od sedam emirata: Abu Dabija, Adžmana, Dubaija, Fudžaire, Ras al-Kajme, Šardže i Um al-Kuvaina.

Geografija

Pješčana pustinja zauzima većinu zemlje, s planinama na sjeveroistoku (najviši vrh Jibir u masivu Hadžar od 1527 m). Duž obale se nalaze slane ravnice (sabka).

Historija

Stanovnici područja današnjih UAE krajem 18. i početkom 19. vijeka napadali su kao pirati na britanske brodove po Perzijskom zaljevu i Indijskom oceanu. Britanska flota uspjela je 1820. poraziti zaljevske pirate, i razorila im uporište Ras al-Kajmu. Nakon tog poraza Britanci su uspjeli natjerati zaljevske šeike da potpišu Ugovor o miru i suradnji 1820., a nakon tog Pomorsko primirje 1835., te 1853. Ugovor o slobodnoj plovidbi. Vrhunac tog procesa došao je 1892. kad su svi zaljevski šeici, potpisali ekskluzivni ugovor, kojim su vanjsku politiku i obranu prepustili britanskoj vladi^[1], i time postali britanski protektorati.

Nakon britanskog povlačenja 1971. Katar i Bahrein odlučili su se za potpunu nezavisnost, a ostalih sedam emirata za ujedinjenje.

Prva dekada nezavisnosti protekla je u znaku rivalstva i trzavica između dva najveća emirata, Abu Dabija i Dubaija oko stupnja centralizacije i podjele moći. Konačni dogovor postignut je 1979. i to je bio kompromis o podjeli najviših funkcija u zemlji, po kojem je mjesto predsjednika rezervirano za emira Abu Dabija odnosno pozicija premijera za emira Dubaija.

Nakon zaoštravanja političkih prilika u regiji početkom 1980-ih Emirati su se približili zemljama Zapada, osobito SAD-u, iako nisu bezrezervno podržali napad na Irak 2003. godine.

Stanovništvo

Samo oko 25% stanovnika su državljani UAE, a ostatak čine strani radnici privučeni naftnim bogatstvom. Državljani su uglavnom Arapi, muslimani Suniti, iako ima i Šijita.

Privreda

Od 1960-ih godina temelj ekonomije Emirata čini proizvodnja nafte. Najvećim rezervama raspolaže Abu Dabi, a pretpostavlja se da su rezerve Dubaija pri kraju. U posljednje dvije dekade porastao je značaj nenaftnog sektora, osobito trgovine, financija, industrije i turizma. BDP je u 2004. bio 25.200 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.

Izvori

↑ „Al-Shariqah” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 30. 08. 2014.

Ovaj članak o geografiji je u začetku. Možete pomoći Wikipediji tako da ga proširite.

Ujedinjeni Arapski Emirati na Wikimedijinoj ostavi

Države u Aziji

Samostalne države

Nepriznate ili
djelomično priznate države

Ostali teritoriji

Hong Kong³
Makao³

¹ Djelomično u Europi. • ² Smatra se i dijelom Oceanije. • ³ Posebna upravna regija NR Kine.

Arapska liga

Članice

Osnivačice (1945)	Egipat • Irak • Jordan • Libanon • Saudijska Arabija • Sirijsko nacionalno vijeće¹
Kasnije pridružene	Jemen (1945) • Libija (1953) • Sudan (1956) • Maroko (1958) • Tunis (1958) • Kuvajt (1961) • Alžir (1962) • Bahrein (1971) • Katar (1971) • Oman (1971) • Ujedinjeni Arapski Emirati (1971) • Mauritanija (1973) • Somalija (1974) • Palestina (1976) • Džibuti (1977) • Komori (1993)
Kandidatkinje	Čad • Južni Sudan

Suspenzije

Egipat (1979-1989) •

Libija (2011) •

Sirija¹ (2011-danas)

Promatračice

Armenija •

Brazil •

Eritreja •

Indija •

Venezuela

¹ Iako je službena Sirija bila jedna od osnivačica Arapske lige, danas njezino mjesto, zbog građanskog rata, zauzima opozicijsko Sirijsko nacionalno vijeće, dok je službena Sirija suspendirana.

Zemlje članice Pokreta nesvrstanih

Punopravne članice

Afrika	Alžir (1961) • Angola (1964) • Benin (1964) • Bocvana (1970) • Burkina Faso (1973) • Burundi (1964) • Centralnoafrička Republika (1964) • Čad (1964) • DR Kongo (1961) • Džibuti (1983) • Egipat (1961) • Ekvatorijalna Gvineja (1970) • Eritreja (1995) • Etiopija (1961) • Gabon (1970) • Gambija (1973) • Gana (1961) • Gvineja (1961) • Gvineja Bisau (1976) • Južna Afrika (1994) • Kamerun (1964) • Kenija (1964) • Komori (1976) • Lesoto (1970) • Liberija (1964) • Libija (1964) • Madagaskar (1973) • Malavi (1964) • Mali (1961) • Maroko (1961) • Mauricijus (1973) • Mauritanija (1964) • Mozambik (1976) • Namibija (1979) • Niger (1973) • Nigerija (1964) • Obala Slonovače (1973) • Republika Kongo (1964) • Ruanda (1970) • Sveti Toma i Princip (1976) • Senegal (1964) • Sejšeli (1976) • Sijera Leone (1964) • Somalija (1961) • Sudan (1961) • Svaziland (1970) • Tanzanija (1964) • Togo (1964) • Tunis (1961) • Uganda (1964) • Zambija (1964) • Zelenortska Republika (1976) • Zimbabve (1979)
Amerike	Antigva i Barbuda (2006) • Bahami (1983) • Barbados (1983) • Belize (1976) • Bolivija (1979) • Čile (1973) • Dominika (2006) • Dominikanska Republika (2000) • Ekvador (1983) • Grenada (1979) • Gvajana (1970) • Gvatemala (1993) • Haiti (2006) • Honduras (1995) • Jamajka (1970) • Kuba (1961) • Kolumbija (1983) • Nikaragva (1979) • Panama (1976) • Peru (1973) • Surinam (1983) • Sveti Kristofor i Nevis (2006) • Sveta Lucija (1983) • Sveti Vincent i Grenadini (2003) • Trinidad i Tobago (1970) • Venezuela (1989)
Azija	Afganistan (1961) • Azerbejdžan (2011) • Bahrein (1973) • Bangladeš (1973) • Brunej (1993) • Butan (1973) • Filipini (1993) • Indija (1961) • Indonezija (1961) • Irak (1961) • Iran (1979) • Istočni Timor (2003) • Jemen (1961) • Jordan (1964) • Kambodža (1961) • Katar (1973) • Kuvajt (1964) • Laos (1964) • Libanon (1961) • Maldivi (1976) • Malezija (1970) • Mjanmar (1961) • Mongolija (1993) • Nepal (1961) • Oman (1973) • Pakistan (1979) • Palestina (1976) • Saudijska Arabija (1961) • Singapur (1970) • Sirija (1964) • Sjeverna Koreja (1976) • Šri Lanka (1961) • Tajland (1993) • Turkmenistan (1995) • Ujedinjeni Arapski Emirati (1970) • Uzbekistan (1993) • Vijetnam (1976)
Evropa	Belorusija (1998)
Oceanija	Fidži (2011) • Papua Nova Gvineja (1993) • Vanuatu (1983)

Bivše članice

Argentina (1973-1991) • Kipar (1961-2004) • Malta (1973-2004) • SFR Jugoslavija¹ (1961-1992) • Ukrajina (2010-2014)

Promatrači

Države	Argentina • Armenija • Bosna i Hercegovina • Brazil • Crna Gora • Hrvatska • Južni Sudan • Kazahstan • Kina • Kirgistan • Kostarika • Meksiko • Paragvaj • Rusija • Salvador • Srbija • Tadžikistan • Ukrajina • Urugvaj • Vatikan
Organizacije	Afrička unija • Afro-azijska organizacija ljudske solidarnosti • Arapska liga • Commonwealth • Front de Libération Nationale Kanak et Socialiste • Hostosijanski nacionalni pokret za nezavisnost • Južni centar • Međunarodni institut za nesvrstane studije • Organizacija islamske konferencije • Svjetsko mirovno vijeće • Ujedinjeni narodi