Mauritanija

Islamska Republika Mauritanija الجمهورية الإسلامية الموريتانية (Al-Džumhūrīyâ l-Islāmīyâ l-Mūrītānīyâ)
Zastava Grb
Geslo: شرف إخاء عدل; Honneur, Fraternité, Justice (arapski i francuski: Čast, bratstvo, pravda)
Državna himna: "Himna Mauritanije"
Glavni grad		Nouakchott
Službeni jezici		arapski
Vođe
-	Predsjednik Vojnog vijeća	Ely Ould Mohamed Vall
Uspostava		Od Francuske 28. studenog 1960.
Površina
-	Ukupno	1,030,700 km2 (28.)
-	Voda (%)	~0
Stanovništvo
-	Popis iz 2005	3.086.859 (129.)
-	Gustoća	2,6/km2
Valuta		ouguiya
Pozivni broj		222
Web domena		.mr
1 izvan upotrebe

Mauritanija je država u zapadnoj Africi na obali Atlantskog oceana. Graniči na sjeveru s teritorijem Zapadna Sahara, na sjeveroistoku s Alžirom, na istoku i jugu s Malijem te na jugozapadu sa Senegalom.

Zemljopis

Sjeverni i većinu središnjeg dijela zemlje zauzima pustinja Sahara u kojoj je život ograničen na oaze. Na jugu zemlje prostire se stepski Sahel gdje nešto veća količina oborina omogućuje razvoj nomadskog stočarstva i ograničenog ratarstva. Sjedilačka poljoprivreda moguća je samo na krajnjem jugozapadu uz obale granične rijeke Senegal. Reljef Mauritanije sastoji se od nizina i niskih uzvisina, a najviši vrh je Kediet Ijill (915 m) na sjeveru uz zapadnosaharsku granicu.

Historija

Od 3. do 7. stoljeća na područje Mauritanije sa sjevera su se doselili Berberi zauzevši prostore koje je napustio ratarski narod Bafura nakon što su zbog sve sušnije klime postali nepogodni za sjedilačku poljoprivredu. U ovoj se regiji u 11. stoljeću rodio islamski vjersko-politički pokret Almoravida koji je u sljedećih stotinu godina uspostavio državu u zapadnom Magrebu i većem dijelu Iberskog poluotoka. Tijekom prve polovice drugog tisućljeća područje Mauritanije uglavnom je islamizirano, a arapsko-berberska kultura postala je dominantna.

Europska kolonizacija regije, isprva u priobalju, započela je u 15. stoljeću. Uskoro su se Francuzi izborili za poziciju glavne kolonijalne sile u cijeloj zapadnoj Africi, ali njihov prodor u unutrašnjost zemlje i pokoravanje arapskih plemena završeni su tek na prijelazu 19. u 20. stoljeće, kada je Mauritanija je uključena u sastav Francuske Zapadne Afrike.

Poslije Drugog svjetskog rata u Mauritaniji jača političko organiziranje domaćeg stanovništva, osnivaju se prve stranke, godine 1958. zemlja dobiva široku autonomiju u okviru Francuske zajednice, a 1960. potpunu neovisnost. Vladavina prvog predsjednika Moktara Ould Daddaha okončana je vojnim udarom 1979. nakon neuspješnog pokušaja Mauritanije da zauzme južnu trećinu bivše španjolske kolonije Zapadne Sahare. U razdoblju od 1979. do 1984. na vlasti su se smjenila trojica predsjednika, a od 1984. do 2005. zemljom je vladao pukovnik Maaouya Ould Sid'Ahmed Taya. Dana 3. kolovoza 2005. dok je Ould Taya prisustvovao pogrebu saudijskog kralja Fahda skupina časnika na čelu s šefom policije, pukovnikom Elyem Ould Mohamedom Vallijem izvršila je državni udar i preuzela vlast. Krajem 2006. su održani višestranački demokratski izbori za parlament, a u martu 2007. i za predsjednika na kojima je izabran bivši ministar Sidi Ould Cheikh Abdallahi.

Stanovništvo

Oko dvije trećine stanovništva su Mauri, podijeljeni prema rasnom kriteriju na dominantne bijele (potomke Arapa i Berbera) i crne (koji su povijesno bili robovi i slobodnjaci, a u kolonijalnom su razdoblju zbog bolje obrazovanosti sačinjavali većinu birokratske klase). Mauri govore hasanijom, dijalektom arapskog s velikim brojem berberskih riječi.

Ostatak stanovništva čine pripadnici naroda koji žive i u ostalim državama zapadne Afrike, a u Mauritaniji su koncentrirani na jugu zemlje: Tukulor, Fulani, Soninke i Wolof, koji svi govore vlastitim jezicima.

Religija velike većine stanovništva je Islam.

Gospodarstvo

Oko polovice stanovništva još je uvijek zaposleno u poljoprivredi koja je u padu zbog čestih suša 70-ih i 80-ih godina dvadesetog stoljeća. Mauritanijske vode su među najbogatijim ribolovnim područjima svijeta, ali ugrožava ih preveliko izlovljavanje. Zemlja posjeduje velike zalihe željezne rude koja čini oko 40% izvoza. U posljednje vrijeme istražuju se i podmorska nalazišta nafte. BDP je za 2004. procijenjen na 1800 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.

Gradovi

Popis gradova u Mauritaniji

• p
• r
• u

Arapska liga

Članice

Osnivačice (1945)	Egipat  •  Irak  •  Jordan  •  Libanon  •  Saudijska Arabija  • Sirijsko nacionalno vijeće1
Kasnije pridružene	Jemen (1945)  •  Libija (1953)  •  Sudan (1956)  •  Maroko (1958)  •  Tunis (1958)  •  Kuvajt (1961)  •  Alžir (1962)  •  Bahrein (1971)  •  Katar (1971)  •  Oman (1971)  •  Ujedinjeni Arapski Emirati (1971)  •  Mauritanija (1973)  •  Somalija (1974)  •  Palestina (1976)  •  Džibuti (1977)  •  Komori (1993)
Kandidatkinje	Čad  •  Južni Sudan

Suspenzije

 Egipat (1979-1989) •  Libija (2011) •  Sirija¹ (2011-danas)

Promatračice

 Armenija • Brazil •  Eritreja •  Indija •  Venezuela

¹ Iako je službena Sirija bila jedna od osnivačica Arapske lige, danas njezino mjesto, zbog građanskog rata, zauzima opozicijsko Sirijsko nacionalno vijeće, dok je službena Sirija suspendirana.

Mauritanija na Wikimedijinoj ostavi