Senegal

Republika Senegal
République du Sénégal


Zastava	Grb

Geslo: Un Peuple, Un But, Une Foi
(francuski: Jedan narod, jedan cilj, jedna vjera)

Državna himna: "Pincez Tous vos Koras, Frappez les Balafons"

Glavni grad

Dakar

Službeni jezici

francuski

Vođe

Predsjednik

Abdoulaye Wade

Uspostava

Od Francuske 4. travnja 1960.

Površina

Ukupno

196,190 km² (85.)

Voda (%)

2,1

Stanovništvo

Popis iz 2002

10.284.929 (75.)

Gustoća

52/km²

Valuta

CFA franak

Pozivni broj

221

Web domena

.sn

Senegal je država u zapadnoj Africi na obali Atlantskog oceana. Na sjeveru graniči s Mauritanijom, na istoku s Malijem, te na jugu s Gvinejom i Gvinejom Bisau. Republika Gambija s tri je strane okružena senegalskim teritorijem, a samo na zapadu izlazi na Atlantik.

Geografija

Veći dio Senegala sastoji se od valovitih pješčanih ravnica zapadnog Sahela. Brdovita područja nalaze se samo na jugoistoku zemlje, u nastavku masiva Fouta Djallon u Gvineji. Ovdje se nalazi i najviši vrh, neimenovana točka na visini od 581 m blizu Nepen Diakha. Sjevernu granicu zemlje formira rijeka Senegal, druge veće rijeke su Gambija i Casamance. Glavni grad Dakar nalazi se na Zelenom rtu, najzapadnijoj točki afričkog kontinenta.

Klima je tropska s odvojenim sušnim i kišnim razdobljem koje uvjetuju zimski sjeveroistočni odnosno ljetni jugozapadni vjetrovi. Prosječna godišnja količina oborina za Dakar je oko 600 mm, a većina ih padne između juna i oktobra kada je prosječna temperatura oko 27 °C; od decembra do februara temperatura se spušta na oko 17 °C. Temeperature su u više u unutrašnjosti, a količina oborina povećava se prema jugu, gdje mjestimice dosiže i 1500 mm.

Historija

U 6. vijeku na područje Senegala naseljavaju se narodi Wolof i Serer, a u 9. vijeku pristižu fulanski Tukulori čija država postaje dominantna sila početkom drugog tisućljeća. U 11. vijeku do Senegala stiže islam kojeg su proširili Almoravidi. Od 14. vijeka područjem dominira država naroda Wolof, koja se u 16. vijeka raspada na manja kraljevstva.

Prisutnost Europljana na obali Senegala traje od polovice 15. vijeka kada su Portugalci osnovali trgovačke postaje na ušću rijeke Senegal. Do kraja 17. vijeka Francuzi su postali najjača sila na ovom području, ali nisu prodrli u unutrašnjost sve do polovice 19. vijeka. Za vrijeme francuske kolonizacije Senegal se ubrzano ekonomski razvija, širi se uzgoj kikirikija i izgrađuju željeznice.

Poslije prvog, a osobito drugog svjetskog rata u Senegalu raste težnja domaćeg stanovništva za većom ulogom u političkom životu, a kasnije i za samostalnošću. Vodeći senegalski političar postaje profesor i pjesnik Léopold Sédar Senghor koji se isprva zalaže za ostanak zemlje u Francuskoj zajednici, a 1960. postaje prvi predsjednik neovisnog Senegala. Senghor vodi zemlju do 1980. umjerenom politikom koja se oslanja na podršku muslimanske vjerske hijerarhije (iako je sam Senghor bio katolik), suradnju s Francuskom i modificirani socijalizam. U 1980-ima zemlja se suočava s gospodarskim problemima i rastućom političkom nestabilnošću u regiji, a u južnoj pokrajini Casamance (između gambijske i gvinejabisauske granice) separatistički pokret započinje oružanu borbu za neovisnost koja većom ili manjom žestinom traje do danas.

Na predsjedničkim izborima 2000. Socijalistička stranka, koja je vladala Senegalom od neovisnosti, doživljava poraz i predsjednikom postaje dugogodišnji vođa oporbe Abdoulaye Wade u mirnoj smjeni vlasti, jednoj od rijetkih u Africi.

Stanovništvo

Najveće etničke skupine su Wolof (43%), Fulani (24%) i Serer (15%). Njihovi jezici pripadaju atlantskoj skupini Nigersko-kongoanske jezične porodice. U zemlji živi i oko 50.000 Europljana (uglavnom Francuza) i Libanonaca, te manje zajednice Kineza i Vijetnamaca.

Najbrojnija vjera je islam (94% stanovništva). Islamska vjerska hijerarhija (sufijska bratstva) ima značajnu ulogu u društvenom i političkom životu zemlje.

Privreda

Iako je udio poljoprivrede u senegalskom BDP-u pao na ispod 20%, u njoj je još uvijek zaposlena većina Senegalaca. Kikiriki je najvažniji izvozni proizvod i privredni je rast velikim dijelom ovisan o prinosima te kulture i njenoj cijeni na svjetskom tržištu. Važno je i ribarstvo. U sklopu Vladinog reformskog programa od 1993. liberalizirani su ekonomski i trgovački propisi i uklonjena državna kontrola nad cijenama što je povećalo privredni rast. Velik problem Senegala ostaje nezaposlenost koja iznosi oko 40% radno sposobnog stanovništva.

BDP je za 2004. procijenjen na 1700 USD po stanovniku (mjereno po PPP-u).

Gradovi

Popis gradova u Senegalu

Senegal na Wikimedijinoj ostavi

Države u Africi

Samostalne države

Alžir • Angola • Benin • Bocvana • Burkina Faso • Burundi • Centralnoafrička Republika • Čad • Džibuti • Egipat¹ • Ekvatorijalna Gvineja • Eritreja • Esvatini • Etiopija • Gabon • Gambija • Gana • Gvineja • Gvineja Bisau • Južna Afrika • Južni Sudan • Kamerun • Kenija • Komori • Demokratska Republika Kongo • Republika Kongo • Lesoto • Liberija • Libija • Madagaskar • Malavi • Mali • Maroko • Mauricijus • Mauritanija • Mozambik • Namibija • Niger • Nigerija • Obala Slonovače • Ruanda • Sejšeli • Senegal • Sijera Leone • Somalija • Sudan • Sveti Toma i Princip • Tanzanija • Togo • Tunis • Uganda • Zambija • Zelenortska Republika • Zimbabve

Zavisni teritoriji

Jemen	Sokotra
Francuska	Raspršeni otoci • Mayotte • Réunion
Italija	Pantelleria
Portugal	Madeira
Španjolska	Ceuta • Kanari • Melilla • Plazas de soberanía
Ujedinjeno Kraljevstvo	Ascension • Sveta Helena • Tristan da Cunha

Nepriznate države

Saharska Arapska Demokratska Republika (MAR) •

Somaliland (SOM)

Nejasan status

Zapadna Sahara

¹ Djelomično u Aziji.

Zemlje članice Pokreta nesvrstanih

Punopravne članice

Afrika	Alžir (1961) • Angola (1964) • Benin (1964) • Bocvana (1970) • Burkina Faso (1973) • Burundi (1964) • Centralnoafrička Republika (1964) • Čad (1964) • DR Kongo (1961) • Džibuti (1983) • Egipat (1961) • Ekvatorijalna Gvineja (1970) • Eritreja (1995) • Etiopija (1961) • Gabon (1970) • Gambija (1973) • Gana (1961) • Gvineja (1961) • Gvineja Bisau (1976) • Južna Afrika (1994) • Kamerun (1964) • Kenija (1964) • Komori (1976) • Lesoto (1970) • Liberija (1964) • Libija (1964) • Madagaskar (1973) • Malavi (1964) • Mali (1961) • Maroko (1961) • Mauricijus (1973) • Mauritanija (1964) • Mozambik (1976) • Namibija (1979) • Niger (1973) • Nigerija (1964) • Obala Slonovače (1973) • Republika Kongo (1964) • Ruanda (1970) • Sveti Toma i Princip (1976) • Senegal (1964) • Sejšeli (1976) • Sijera Leone (1964) • Somalija (1961) • Sudan (1961) • Svaziland (1970) • Tanzanija (1964) • Togo (1964) • Tunis (1961) • Uganda (1964) • Zambija (1964) • Zelenortska Republika (1976) • Zimbabve (1979)
Amerike	Antigva i Barbuda (2006) • Bahami (1983) • Barbados (1983) • Belize (1976) • Bolivija (1979) • Čile (1973) • Dominika (2006) • Dominikanska Republika (2000) • Ekvador (1983) • Grenada (1979) • Gvajana (1970) • Gvatemala (1993) • Haiti (2006) • Honduras (1995) • Jamajka (1970) • Kuba (1961) • Kolumbija (1983) • Nikaragva (1979) • Panama (1976) • Peru (1973) • Surinam (1983) • Sveti Kristofor i Nevis (2006) • Sveta Lucija (1983) • Sveti Vincent i Grenadini (2003) • Trinidad i Tobago (1970) • Venezuela (1989)
Azija	Afganistan (1961) • Azerbejdžan (2011) • Bahrein (1973) • Bangladeš (1973) • Brunej (1993) • Butan (1973) • Filipini (1993) • Indija (1961) • Indonezija (1961) • Irak (1961) • Iran (1979) • Istočni Timor (2003) • Jemen (1961) • Jordan (1964) • Kambodža (1961) • Katar (1973) • Kuvajt (1964) • Laos (1964) • Libanon (1961) • Maldivi (1976) • Malezija (1970) • Mjanmar (1961) • Mongolija (1993) • Nepal (1961) • Oman (1973) • Pakistan (1979) • Palestina (1976) • Saudijska Arabija (1961) • Singapur (1970) • Sirija (1964) • Sjeverna Koreja (1976) • Šri Lanka (1961) • Tajland (1993) • Turkmenistan (1995) • Ujedinjeni Arapski Emirati (1970) • Uzbekistan (1993) • Vijetnam (1976)
Evropa	Belorusija (1998)
Oceanija	Fidži (2011) • Papua Nova Gvineja (1993) • Vanuatu (1983)

Bivše članice

Argentina (1973-1991) • Kipar (1961-2004) • Malta (1973-2004) • SFR Jugoslavija¹ (1961-1992) • Ukrajina (2010-2014)

Promatrači

Države	Argentina • Armenija • Bosna i Hercegovina • Brazil • Crna Gora • Hrvatska • Južni Sudan • Kazahstan • Kina • Kirgistan • Kostarika • Meksiko • Paragvaj • Rusija • Salvador • Srbija • Tadžikistan • Ukrajina • Urugvaj • Vatikan
Organizacije	Afrička unija • Afro-azijska organizacija ljudske solidarnosti • Arapska liga • Commonwealth • Front de Libération Nationale Kanak et Socialiste • Hostosijanski nacionalni pokret za nezavisnost • Južni centar • Međunarodni institut za nesvrstane studije • Organizacija islamske konferencije • Svjetsko mirovno vijeće • Ujedinjeni narodi