Nepal

Savezna Demokratska Republika Nepal
Nepal
संघीय लोकतान्त्रिक गणतन्त्र नेपाल
Zastava Nepala
Zastava
Državna himna: "Sayaun Thunga Phulka
Izrađen od stotina cvijeća"
Položaj Nepala
Glavni gradKathmandu
Službeni jezici nepalski
Vlada Privremena parlamentarna republika
 -  Predsednik Bidhya Devi Bhandari (बिद्या देवी भण्डारी)
 -  Predsednik vlade Sher Bahadur Deuba (शेरबहादुर देउवा)
Površina
 -  Ukupno 147,181 km2 (95..)
 -  Voda (%) 2,8
Stanovništvo
 -  Procjena za 2011  26,494.504 (41.)
 -  Gustoća 180/km2 (62..)
BDP (PPP) procjena za 2012
 -  Ukupno 41,22 mlrd. USD
BDP (nominalni) procjena za 
 -  Ukupno $1200 
Valuta nepalska rupija
Vremenska zona (UTC+5:45)
Pozivni broj +977
Web domena .np

Nepal, službeno Savezna Demokratska Republika Nepal, je država u južnoj Aziji bez izlaza na more. Sa 147,181 km2, i odprilike 27 mil. stanovnika, Nepal je 93 najveća zemlja na svjetu po zemljištu, a 41 po populaciji. Graniči na jugu s Indijom i na sjeveru s Kinom. Katmandu je glavni grad Nepala.

Sjeverni dio Nepala zauzima Himalaja, najviši planinski lanac na svijetu, a njegov najviši vrh, Mount Everest na granici s Kinom ujedno je i najviša tačka na Zemlji. Južni dio je plodan i vlažan. Grad gdje je Gautama Buddha rodio, Lumbini, nalazi se tuda. Lumbini je jedan od najsvetijih gradova na svjetu. Dokaz Budovom hodočašću se jos uvjek nalazi u Lumbini.

Stanovnici Nepala pripadaju brojnim etničkim zajednicama od kojih su neke povezane s tradicionalnim kastinskim sustavom. Najbrojniji su Chetri (trad. Kšatrije, oko 16%), Brahmani (oko 13%), Magar (7%) i Tharu (6,75%). Etnički Šerpe, poznati kao vodiči alpinističkih ekspedicija čine 0.68% stanovništva. Hinduizam je najbrojnija religija (80%), slijedi Budizam (11%). Nepalskim govori oko polovice stanovnika, a služi i kao lingua franca za govornike drugih jezika.

U vrijeme britanske kolonijalne vlasti u Indiji Nepal je ostao neovisan, ali izoliran od vanjskog svijeta, plativši cijenu kroz gospodarsku nerazvijenost i zaostalost. Gospodarske i političke reforme te djelomično otvaranje prema susjednoj Indiji u posljednjih nekoliko godina dovele su do promjena nabolje, ali izbijanje građanskog rata u kojem se maoistički pobunjenici bore protiv središnjih vlasti 1996. pogoršalo je izglede za budućnost i ozbiljno nagrizlo nacionalnu ekonomiju. Nakon što je godine 2006. zbog uličnih protesta kralj Gyanendra prisiljen na pregovore s maoistima i ozbiljno se lišiti svojih dotada apsolutnih ovlasti, budućnost nepalske monarhije je dovedena u pitanje.

Glavna gospodarska djelatnost i dalje je poljoprivreda, ali raste udio uslužnih djelatnosti (turizam).

Nepalska zastava jedina je državna zastava koja nema pravokutni oblik.


  • Nepal
  • Kathmandu
    Kathmandu
  • Swayambhunath
    Swayambhunath
  • Patan
    Patan
  • Bhaktapur
    Bhaktapur
  • Himalaya
    Himalaya
  • Himalaya
    Himalaya
  • Kaski District
    Kaski District
  • Mustang
    Mustang
  • Mustang
    Mustang

Gradovi

Nepal na Wikimedijinoj ostavi
 Ovaj članak o geografiji je u začetku. Možete pomoći Wikipediji tako da ga proširite.
  • p
  • r
  • u
Samostalne države
Nepriznate ili
djelomično priznate državeOstali teritoriji
1 Djelomično u Europi. • 2 Smatra se i dijelom Oceanije. • 3 Posebna upravna regija NR Kine.
  • p
  • r
  • u
Zemlje članice Pokreta nesvrstanih
Punopravne članice

 Alžir (1961)    Angola (1964)    Benin (1964)    Bocvana (1970)    Burkina Faso (1973)    Burundi (1964)    Centralnoafrička Republika (1964)    Čad (1964)    DR Kongo (1961)    Džibuti (1983)    Egipat (1961)    Ekvatorijalna Gvineja (1970)    Eritreja (1995)    Etiopija (1961)    Gabon (1970)    Gambija (1973)    Gana (1961)    Gvineja (1961)    Gvineja Bisau (1976)    Južna Afrika (1994)    Kamerun (1964)    Kenija (1964)    Komori (1976)    Lesoto (1970)    Liberija (1964)    Libija (1964)    Madagaskar (1973)    Malavi (1964)    Mali (1961)    Maroko (1961)    Mauricijus (1973)    Mauritanija (1964)    Mozambik (1976)    Namibija (1979)    Niger (1973)    Nigerija (1964)    Obala Slonovače (1973)    Republika Kongo (1964)    Ruanda (1970)    Sveti Toma i Princip (1976)    Senegal (1964)    Sejšeli (1976)    Sijera Leone (1964)    Somalija (1961)    Sudan (1961)    Svaziland (1970)    Tanzanija (1964)    Togo (1964)    Tunis (1961)    Uganda (1964)    Zambija (1964)    Zelenortska Republika (1976)    Zimbabve (1979)

 Antigva i Barbuda (2006)    Bahami (1983)    Barbados (1983)    Belize (1976)    Bolivija (1979)    Čile (1973)    Dominika (2006)    Dominikanska Republika (2000)    Ekvador (1983)    Grenada (1979)    Gvajana (1970)    Gvatemala (1993)    Haiti (2006)    Honduras (1995)    Jamajka (1970)    Kuba (1961)    Kolumbija (1983)    Nikaragva (1979)    Panama (1976)    Peru (1973)    Surinam (1983)    Sveti Kristofor i Nevis (2006)    Sveta Lucija (1983)    Sveti Vincent i Grenadini (2003)    Trinidad i Tobago (1970)    Venezuela (1989)

 Afganistan (1961)    Azerbejdžan (2011)    Bahrein (1973)    Bangladeš (1973)    Brunej (1993)    Butan (1973)    Filipini (1993)    Indija (1961)    Indonezija (1961)    Irak (1961)    Iran (1979)    Istočni Timor (2003)    Jemen (1961)    Jordan (1964)    Kambodža (1961)    Katar (1973)    Kuvajt (1964)    Laos (1964)    Libanon (1961)    Maldivi (1976)    Malezija (1970)    Mjanmar (1961)    Mongolija (1993)    Nepal (1961)    Oman (1973)    Pakistan (1979)    Palestina (1976)    Saudijska Arabija (1961)    Singapur (1970)    Sirija (1964)    Sjeverna Koreja (1976)    Šri Lanka (1961)    Tajland (1993)    Turkmenistan (1995)    Ujedinjeni Arapski Emirati (1970)    Uzbekistan (1993)    Vijetnam (1976)

 Belorusija (1998)

 Fidži (2011)    Papua Nova Gvineja (1993)    Vanuatu (1983)

Bivše članice

 Argentina (1973-1991)    Kipar (1961-2004)    Malta (1973-2004)    SFR Jugoslavija1 (1961-1992)    Ukrajina (2010-2014)

Promatrači
Države

 Argentina    Armenija    Bosna i Hercegovina    Brazil    Crna Gora    Hrvatska    Južni Sudan    Kazahstan    Kina    Kirgistan    Kostarika    Meksiko    Paragvaj    Rusija    Salvador    Srbija    Tadžikistan    Ukrajina    Urugvaj    Vatikan

Organizacije

Afrička unija   Afro-azijska organizacija ljudske solidarnosti   Arapska liga   Commonwealth   Front de Libération Nationale Kanak et Socialiste   Hostosijanski nacionalni pokret za nezavisnost   Južni centar   Međunarodni institut za nesvrstane studije   Organizacija islamske konferencije   Svjetsko mirovno vijeće   Ujedinjeni narodi

1 Uključuje i SR Jugoslaviju