Abhazija

Аҧсны/აფხაზეთი
Apsny/Apkhazeti

Površina
– Ukupno
– % vode

8,600 km²
nebitno

Stanovništvo
- Ukupno (2000 proc.)
- Gustoća

250.000
29/km²

Vremenska zona

UTC +3

Vlada nepriznate Abhaške Republike

Zastava	Grb

Državna himna

Aiaaira Arhivirano 2008-06-01 na Wayback Machine-u

Službeni jezici

abhaški, s ruskim u poluslužbenom statusu Arhivirano 2007-09-28 na Wayback Machine-u i širokoj upotrebi u vladinim i drugim institucijama

Politički status

De facto nezavisna

Glavni grad

Suhumi

Koordinate glavnog grada

43°00′N, 40°59′E

Predsjednik

Sergej Bagapš

Premijer

Aleksandar Ankvab

Nezavisnost
– proglašena
– priznata

Od Gruzije
23. 7. 1992.
Rusija

Valuta

Ruska rublja

Vlada Abhaške Autonomne Republike

Zastava	Grb

Službeni jezici

Abhaški i gruzijski

Politički status

Autonomna republika Gruzije

Položaj

Gornja Abhazija

Glavni grad

Čhalta

Predsjednik Kabineta ministara

Malhaz Akišbaia

Predsjednik
Vrhovnog vijeća

Temur Mžavia

Nezavisnost
(unutar Gruzije)
– proglašena
– priznata| Od Sovjestkog Saveza

9. 4. 1991.
25. 12. 1991.

Valuta

Gruzijski lari

Abhazija (abhaski Аҧсны [apʰsˈnɨ], gruzijski აფხაზეთი [ɑpʰxɑzɛtʰi], ruski Абхазия [ɐpˈxazʲɪjə]), djelomično priznata država na istočnoj obali Crnog mora, koja se graniči s Ruskom federacijom na sjeveru i Gruzijom na jugoistoku. Abhašku nezavisnost su priznale Rusija, Nikaragva, Venecuela, Nauru, Vanuatu i Tuvalu.

Snažni secesionistički pokret abhaške manjine u regiji je doveo do jednostranog proglašenja nezavisnosti od Gruzije godine 1992. i gruzijsko-abhaškog rata koji se vodio od 1992. do 1993. i rezultirao gruzijskim vojničkim porazom te masovnim egzodusom gruzijskog stanovništva iz Abhazije. Usprkos dogovora o prekidu vatre iz 1994. godine i mirovnom operacijom koju nadgledaju UN i ZND, sukob nije okončan. Do 2008. je oblast bila podijeljena između dviju suparničkih vlasti - 83 posto teritorije kontrolira pro-ruska separatistička vlada u Suhumiju, a 17 posto predstavnici de jure vlade Abhazije, jedine međunarodno priznate zakonite vlasti Abhazije, lociranoj u dolini Kodori, dijelu Gornje Abhazije pod gruzijskom kontrolom. U augustu 2008. za vrijeme rata u Južnoj Osetiji, abhaške snage su uz rusku pomoć zauzele Dolinu Kodori. 26. 8. 2008. Rusija je priznala nezavisnost, navodeći da je "nemoguće da Gruzijci, Oseti i Abhazi" ubuduće žive u istoj državi. Osim Rusije je to 2. 9. 2008. učinila i Nikaragva.^[1]

Istorija

Prvi put Abhaska SSR dolazi u sastav Gruzijske SSR 1931. godine. Počinje naseljavanje Abhazije gruzijskim stanovništvom, a od 1937. do 1944. je teško razdoblje Berijine strahovlade, kada se ukida abhaski jezik i zatvaraju abhaske škole. U vremenu posle 2. svetskog rata nastavlja se slična politika, da bi 1989. godine Abhazija proglasila nezavisnost od Gruzije. Te godine nezavisnost proglašavaju i Adžara i Južna Osetija.

Gruzija i Abhazija ratovale su 1992-1993. godine, a manji sukob dogodio se i 1998. godine. Abhaski narod i vlast smatraju to svojim pobedama jer su de fakto odbranili teritoriju svoje, tada nepriznate, države.

Geografija

Kavkaz na sjeveru i sjeveroistoku zemlje dijeli Abhaziju od Rusije. Na istoku i jugoistoku Abhazija se graniči sa gruzijskom regijom Samegrelo-Zemo Svaneti a na jugu i jugozapadu izlazi na Crno more.

Abhazija je izrazito planinska zemlja a klima pogoduje proizvodnji duvana, čaja, vina i raznog voća. Kroz zemlju protiče nekoliko rijeka od kojih su najveće: Kodori, Bzyb, Ghalidzga, Gumista, Psou i Inguri. Rijeka Psou odvaja Abhaziju od Rusije a Inguri čini granicu sa Gruzijom.

Administrativna podela

Abhazija je podeljena na 6 regija i glavni grad Suhumi. Regije su:

Gagra
Gali
Gudauta
Gulrifši
Očamčira
Suhumi
Suhumi (grad)

Gradovi

Suhumi, glavni grad (43.700 st.)
Gagra (10.700 st.)
Gaudata (7.700 st.)
Gulrifši
Novi Afon (1.300 st.)
Očamčira (4.700 st.)
Gali (grad) (7.200 st.)
Bichvinta

Reference

↑ Nicaragua reconoce independencia de Abjasia y Osetia del Sur

Vanjske veze

Abhazija na Wikimedijinoj ostavi

President of the Republic of Abkhazia. Official site Arhivirano 2006-11-07 na Wayback Machine-u
BBC Regions and territories: Abkhazia
Abkhazia profile page at Unrepresented Nations and Peoples Organisation Arhivirano 2006-10-05 na Wayback Machine-u
Publication of the United States Institute of Peace: Sovereignty after Empire Self-Determination Movements in the Former Soviet Union Arhivirano 2008-12-01 na Wayback Machine-u
The Autonomous Republic of Abkhazeti - from Georgian National Parliamentary Library
Former Soviet war zones | The hazards of a long, hard freeze, The Economist, 19 August, 2004
Sun and Surf, but Also Lines in the ‘Russian’ Sand, The New York Times, August 20, 2006
Site devoted to Abkhazia Arhivirano 2016-03-05 na Wayback Machine-u
(ka)(ru) Government of Autonomous Republic of Abkhazia in Kodori
(ru) Abkhazia.com
(ru) State Information Agency of the Abkhaz Republic Arhivirano 2010-06-29 na Wayback Machine-u
(ru) www.abkhazeti.ru Official web of IDPs from Abkhazia and IAG Aphkhazeti
Abkhazia.org
(ru) www.apsny.ru
(ru) www.abkhaziya.info Arhivirano 2006-08-21 na Wayback Machine-u
Abkhazian language
Special Abkhazia on Caucaz.com, Weekly Online about South Caucasus
Abkhazia Provisional Paper Money Arhivirano 2008-10-02 na Wayback Machine-u

Države u Evropi

Afrika • Azija • Južna Amerika • Oceanija • Sjeverna Amerika

Samostalne države

Nepriznate ili
djelomično priznate države

Zavisni teritoriji

Danska	Farski otoci
Finska	Åland
Norveška	Jan Mayen Svalbard
Ujedinjeno Kraljevstvo	Akrotiri i Dhekelia Gibraltar Guernsey Jersey otok Man

¹ Značajan dio teritorija se nalazi u Aziji. • ² U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Evropom. • ³ Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Evrope.

p r u Države u Aziji
Samostalne države	Afganistan Armenija Azerbejdžan Bahrein Bangladeš Brunej Butan Filipini Gruzija¹ Indija Indonezija² Irak Iran Istočni Timor² Izrael Japan Jemen Jordan Južna Koreja Kambodža Katar Kazahstan¹ Kina Kipar Kirgistan Kuvajt Laos Libanon Maldivi Malezija Mjanmar Mongolija Nepal Oman Pakistan Rusija¹ Saudijska Arabija Singapur Sirija Sjeverna Koreja Šri Lanka Tadžikistan Tajland Turkmenistan Turska¹ Ujedinjeni Arapski Emirati Uzbekistan Vijetnam
Nepriznate ili djelomično priznate države	Abhazija (GRU) Južna Osetija (GRU) Pojas Gaze i Zapadna obala (IZR) Tajvan (KIN) Turska Republika Sjeverni Kipar (KIP)
Ostali teritoriji	Hong Kong³ Makao³
¹ Djelomično u Europi. • ² Smatra se i dijelom Oceanije. • ³ Posebna upravna regija NR Kine.

Faktički nezavisne države i teritorije ¹

Sadašnje

Evropa	Pridnjestrovlje (od 1990) • Republika Kosovo (od 2008) • Novorusija (od 2014)
Azija	Republika Kina – Tajvan (od 1945) • Severni Kipar (od 1975) • Palestina (od 1988) • Va (od 1989) • Južna Osetija (od 1991) • Abhazija (od 1992) • Gaza (od 2005) • Zapadni Kurdistan (od 2013) • Islamska Država (od 2014)
Afrika	Saharska Arapska Demokratska Republika (od 1976) • Somalilend (od 1991) • Puntlend (od 1998) • Džubalend (od 1998) • Galmudug (od 2006) • Himan i Heb (od 2008) • Hatumo (od 2012)

Bivše ²

Evropa	Gagauzija (1990—1994) • Republika Srpska Krajina (1991—1995) • Ičkerija (1991—1999) • Republika Srpska (1992—1995) • Krim (1992—1995) • Herceg-Bosna (1992—1994) • Zapadna Bosna (1993—1995)
Azija	Suvadive (1959—1963) • Kačin (1962—1994) • Tamil Ilam (1983—2009) • Adžarija (1991—2004) • Nahčivan (1991—1993) • Irački Kurdistan (1991—2003) • Republika Arcah (1991–2023) • Tališ-Mugan (1993)
Afrika	Katanga (1960—1964) • Rvenzururu (1963—1982) • Bijafra (1967—1970) • Transkei (1976—1994) • Boputatsvana (1977—1994) • Venda (1979—1994) • Ciskej (1981—1994) • Anžuan (1997—2002) • Moheli (1997—1998) • Jugozapadna Somalija (2002—2006) • Mahir (2007—2009) • Azavad (2012)
Okeanija	Tana (1974) • Bugenvil (1975—1997) • Tafea (1980) • Vemerana (1980) • Rotuma (1987—1988)

Napomene:
¹ Uključujući države i teritorije koje su proglasile svoju nezavisnost i kao takve su ili delimično priznate ili potpuno nepriznate, kao i teritorije koje nisu zvanično proglasile svoju nezavisnost, ali funkcionišu ili su funkcionisale kao takve u određenom vremenskom periodu.
² U spisak bivših faktički nezavisnih država i teritorija uračunate su one faktički nezavisne države i teritorije koje su kao takve postojale od druge polovine 20. veka do danas.