1719

Ovo je članak o godini 1719.
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 17. vijek – 18. vijek – 19. vijek
Decenija: 1680-e  1690-e  1700-e  – 1710-e –  1720-e  1730-e  1740-e
Godine: 1716 1717 1718 – 1719 – 1720 1721 1722
Naslovnica prvog izdanja Robinsona Crusoea.
1719. po kalendarima
Gregorijanski 1719. (MDCCXIX)
Ab urbe condita 2472.
Islamski 1131–1132.
Iranski 1097–1098.
Hebrejski 5479–5480.
Bizantski 7227–7228.
Koptski 1435–1436.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1774–1775.
Shaka Samvat 1641–1642.
Kali Yuga 4820–4821.
Kineski
Kontinualno 4355–4356.
60 godina Yin Zemlja Svinja
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11719.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1719 (MDCCXIX) bila je redovna godina koja počinje u nedjelju po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u srijedu po julijanskom kalendaru.

Događaji

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak

  • 5. 1. - Bečki ugovor: savez Austrije, Poljske, Saksonije i V. Britanije s namerom izvlačenja poljskog kralja Augusta II iz ruskog tutorstva - poljski sabor će krajem godine odbiti ugovor.
  • 12. 1. - Veliki severni rat: Šveđani prekidaju opsadu Trondheima.
  • 23. 1. - Objedinjenjem Grofovije Vaduz i Gospodstva Schellenberg, nastaje Kneževina Liechtenstein kao jedna od država Svetog Rimskog Carstva, u korist Antona Florijana, predsednika tajnog Veća cara Karla VI.
  • januar - Ukvartirenjem pet četa kirasira dolazi do nemira u Primorskoj krajini, krajišnici Hrvati se bune u Brinju i Sv. Đurđu a Srbi u Brlogu, Dabru i Vrhovinama, nemiri traju do juna, šire se zbog cene soli[1]. Veće bune u Karlovačkom generalatu se dešavaju svake decenije zbog gladi, globa, rabota itd.[2]
  • 3. 2. (23. 1. po j.k.) - Ulrika Eleonora izabrana za kraljicu Švedske, nakon što je pristala potpisati ustav (abdicira u korist supruga 1720). Era slobode u Švedskoj, vreme parlamentarne monarhije, traje do 1772.
  • 13. 2. (Sretenje) - Sava Petrović Njegoš, Danilov sinovac, zavladičen od patrijarha Mojsija za Danilovog pomoćnika u Boki. Mojsije je takođe hirotonisao Stefana Ljubibratića za episkopa novskog i mitropolita Dalmacije (sedište manastir Dragović) i jednog kaluđera iz Srbije za episkopa barsko-skadarskog[3]. Dalmatinski katolički biskupi, na čelu sa Vickom Zmajevićem će pokrenuti kampanju protiv Ljubibratića.
  • 19. 2. - U Švedskoj pogubljen Georg Heinrich von Görtz, omrznuta desna ruka bivšeg kralja Karla XII.
  • 28. 2. - Mogulski car Farrukhsiyar zbačen od braće Sayyid, oslepljen i ubijen u aprilu. Slede Rafi ud-Darajat (do juna), Shah Jahan II (jun-septembar) pa Muhammad Shah (do 1748).
  • februar - Posle Jedrena, Sofije i Bitolja, i Niš postaje jedno od sedišta Rumelije - beglerbeg Abdulah-paša Muhsinzade je upućen za muhafiza, s nalogom za izgradnju tvrđave[4]. Rumelijski beglerbeg raspoređuje zaime i spahije iz nahija Osat, Požega i Užice između Užica i Kruševca, radi borbe sa hajducima u okolini Požege, koji dolaze iz Starog Vlaha[5].
  • 18. 3. - Trst i Rijeka proglašeni slobodnim lukama Habsburškog carstva.
  • 29. 3. - Španska invaziona flota upućena prema Britaniji, teško je oštećena u oluji kod rta Finisterre.

April/Travanj – Jun/Lipanj

  • 8. 4. - Nakon otkrića zlata u brazilskom Mato Grossu osnovan grad Cuiabá.
  • april - Graf Mercy, guverner Banata, dobio komandu nad habsburškim trupama na Siciliji.
  • april - Rat četvornog saveza: francuska vojska vojvode od Berwicka ušla u špansku Baskiju - imaju velike gubitke zbog bolesti, slično se dešava i u Kataloniji.
  • 17. 4. - Petar Veliki proteruje jezuite iz Rusije.
  • 25. 4. - Objavljen Robinson Crusoe, znameniti pustolovni roman Daniela Defoea.
  • 6. 5. - Umro ruski carević Petar Petrović (3), zvanični prestolonaslednik.
  • 10. 5. - Jakobitski ustanak u Škotskoj, u korist Jamesa Stewarta, uz špansku pomoć: zauzet zamak Eilean Donan.
  • 14. 5. - Francuzi iz Mobila zauzimaju Pensacolu u španskoj Floridi - ovi će je povratiti, a Francuzi će je zauzeti opet.
  • maj - Turski porez u Rumeliji imdadi seferija, "ratna pomoć", postaje stalan kao imdadi hazarije, "mirnodopska pomoć" - muslimani koji ne služe vojsku postaju podanici[6].
  • 23. 5. - Francuska Compagnie du Mississippi postaje Compagnie Perpetuelle des Indes nakon što je pripojila kompanije Istočnih Indija i Kine, s monopolom pomorske trgovine. Banque Royale izdaje novčanice bez pokrića što dovodi do inflacije.
  • 27. 5. - U Beču osnovana Carska privilegovana orijentalna kompanija sa ograncima u Beogradu, Trstu i Rijeci[7] (bankrotirala 1740).
    • Dubrovačka vlada se bezuspešno pokušava sporazumeti o kupovini vune u Srbiji i Bugarskoj, gde bi austrijski trgovci išli samo do Sofije a trgovina iz Srbije i Banata išla preko Dubrovnika (Požarevački mir je oštetio dubrovačke trgovce, jer sada imaju konkurenciju)[8].
  • 4. 6. (24. 5. po j.k.) - Bitka kod Ösela je ruska pomorska pobeda nad Šveđanima.
  • 10. 6. - Bitka kod Glen Shiela: jakobitski ustanici u Škotskoj su odlučujuće poraženi.
  • 15. 6. - Razmena habsburškog i osmanskog carskog poslanstva: svečani susret na putu između Paraćina i Ražnja[9][10].
  • 20. 6. - Bitka kod Francaville na Siciliji: Španci porazili grafa Mercyja.

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan

  • 10 - 16. 7. - Uspešna dano-norveška opsada Marstranda i tvrđave Carlsten u Švedskoj.
  • 21. 7. - Neuspešni danski napad na Göteborg.
  • jul - South Sea Company predstavila javnosti ponudu za refinansiranje britanskog državnog duga - akcije rastu (ali dogodine dolazi do kraha).
  • avgust - Rat četvornog saveza: Holanđani se pridružili Francuzima, Britancima i Austrijancima.
  • 12. 8. - Veliki severni rat: počinje Ruska pljačka (Rysshärjningarna) - kako bi se ubrzao kraj rata, ruska flota pali i pljačka na obali Švedske, odbijen je napad na Stokholm.
  • septembar - Dukađinski sandžakbeg Tahir-paša Mahmudbegović izvadio ferman za istragu razbojnika. Problem u turskom carstvu je i seoba iz sela i kasaba u gradove, za šta se objavljuju fermani o hvatanju begunaca[11] (na drugom mestu se tvrdi da je Tahir-paša stradao prošle godine[12]?).

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac

  • 10. 10. - Britanci zauzimaju Vigo i još dva mesta u Španiji - napuštaju ih par nedelja kasnije nakon pljačke i razaranja.
  • oktobar - Graf Mercy zauzeo Messinu i opseo Palermo.
  • oktobar - Mitropolit Vikentije Popović-Hadžilavić boravi sledećih godinu dana u Beču, gde mora potrošiti više od 30.000 groša za narodne poslove, potvrde i očuvanja povlastica[13].
  • 20. 11. - Prvi Stokholmski ugovor: mir između Švedske i Hanovera - Bremen-Verden pripada Hanoveru.
  • 5. 12. - Španski predsednik vlade kardinal Giulio Alberoni je smenjen, naređeno mu je da napusti zemlju.
  • 11. 12. - Umro splitski nadbiskup Stjepan II. Cupilli, nasljediće ga Ivan Krstitelj Laghi (1720-30).

Kroz godinu

  • Daskal Stefan obnavlja manastir Ravanicu.
  • Smatra se da pesma "Vuk Stanišić i Beg Ljubović" peva o događajima iz 1719.
  • U Austrijancima okupiranoj Srbiji je povećana desetina, što sa nerodnom godinom i prestupima vlasti izaziva nezadovoljstvo, naročito u severoistočnoj Srbiji (deo Tamiškog Banata)[14].
  • U pruskoj Markgrofoviji Brandenburg sproveden prvi sistematski popis stanovništva u Evropi.
  • U švedskom rudniku Falun pronađeno "okamenjeno" telo Fet-Matsa - inspiracija za romantičare u 19. st..

Rođenja

Glavni članak: :Kategorija:Rođeni 1719.

Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1719.
  • 15. 1. - Tihon Strešnjev, boljar (* 1649)
  • 16. 1. - Petar Kanavelić, književnik (* 1637)
  • 28. 2. - Boris Šeremetjev, ruski maršal (* 1652)
  • 7. 4. - Jean-Baptiste de La Salle, edukator, katolički svetac (* 1651)
  • 15. 4. - Françoise d'Aubigné, markiza de Maintenon, morganatatska supruga Louisa XIV (* 1635)
  • 19. 4. - Farrukhsiyar, bivši mogulski car (* 1685)
  • 7. 5. - Sebastiano Bombelli, slikar (* 1635)
  • maj - Anne-Marguerite Petit du Noyer, novinarka (* 1663)
  • 17. 6. - Joseph Addison, književnik (* 1672)
  • 21. 7. - Marie Louise Élisabeth d'Orléans, vojvotkinja od Berryja (* 1695)
  • 8. 11. - Michel Rolle, matematičar (* 1652)
  • 30. 11. - Yamamoto Tsunetomo, samuraj, pisac (* 1659)
  • 7. 12. - Baltazar III. Patačić, barun, savjetnik Ugarske dvorske kancelarije (* 1663)
  • 11. 12. - Stjepan II. Cupilli, splitski nadbiskup (* 1659)
  • 24. 12. - Frano Getaldić Kruhoradić, pjesnik (* 1650)
  • 31. 12. - John Flamsteed, astronom (* 1646)
  • Numan-paša Ćuprilić, namesnik Krita (* 1670)
  • Benjamin Hornigold, pirat i lovac na pirate (* 1680)

Reference

  1. Istorija s. n. IV-1, 180
  2. Historija n. J. II, 1052
  3. Istorija s. n. IV-1, 537
  4. Istorija s. n. IV-1, 90
  5. Istorija s. n. IV-1, 95
  6. Istorija s. n. IV-1, 91-2
  7. Istorija s. n. IV-1, 119
  8. Historija n. J. II, 1214
  9. Charles W. Ingrao; Nikola Samardžić; Jovan Pesalj (2011). The Peace of Passarowitz, 1718. Purdue University Press. str. 239–. ISBN 978-1-55753-594-8. 
  10. "Politika", 11. april 1936
  11. Istorija s. n. IV-1, 92
  12. Istorija s. n. IV-1, 102
  13. Istorija s. n. IV-1, 53-4
  14. Istorija s. n. IV-1, 122
Literatura
  • Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
  • Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-I)

Vanjske poveznice

1719 na Wikimedijinoj ostavi