Tino

Nacionalni park Cinque Terre i Portovenere s otocima (Palmaria, Tino i Tinetto)
Svjetska baština – UNESCO
Italija Tino Lokacija Tina u Italiji
Registriran:	1997. (21. zasjedanje)
Vrsta:	kulturno dobro
Mjerilo:	ii, iv, v
Ugroženost:	no
Referenca:	UNESCO

Tino je talijanski otok u Ligurskom moru na najzapadnijem dijelu zaljeva La Spezia. On je južni otok otočja Spezzina koji čine još dva otoka, veliki i srednji Palmaria i maleni Tinetto sjevernije, koji čine povezan niz.

Otok ima površinu od 0,13 km² i najviši vrh od 121,8 m, a nalazi se u jednoj od najslikovitijih i najpoznatijih mediteranskih priobalnih područja, poznatom po svojoj ljepoti i popularnosti kao turističke destinacije. Obala Cinque Terre sa svojih pet sela i okolna brda Nacionalnog parka Portovenere su zajedno s ova tri otoka od 1997. god. UNESCO-va svjetska baština.

Historija

Svetac zaštitnik zaljeva Spezia, Sveti Venerije (San Venerio, oko 560.—630.), je živio kao pustinjak na Tinu, a kasnije kao opat. Njegova svetkovina se slavi u okolici svake godine 13. rujna. Na mjestu njegove smrti je izgrađeno svetište koje je u 11. stoljeću izraslo u samostan čiji ostatci su još vidljivi na sjevernoj strani otoka.

Danas se na otoku nalazi samo svjetionik i dijelom je vojna zona zabranjena za posjetitelje.

• 
  Tino
• 
  Zaljev Spezia
• 
  Tino viđen iz bunkera na Palmariji 1944. godine
• 
  Palmaria i Tino

Izvori

Tino na Wikimedijinoj ostavi

• The Book of Saints, London: A & C Black, 1989.

• p
• r
• u

Svjetska baština u Italiji

Agrigento (Dolina hramova) • Akvileja • Amalfijska obala • Bazilika Svetog Franje Asiškog i historijski centar Assisija • Botanički vrt u Padovi • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) • Castel del Monte • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) • Cinque Terre, Porto Venere i otoci Palmaria, Tino i Tinetto • Crespi d'Adda • Dolomiti (Alpe) • Etna • Liparski otoci • Ferrara • Historijski centar Firence • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelsepriou, Spoleto, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) • Mantova i Sabbioneta • Sassi i park crkava u stijenama Matere • Medici vile i vrtovi • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni • Monte San Giorgio¹⁾ • Historijski centar Napulja • Historijski centar Pienze • Katedralni trg u Pisi • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) • Prahistorijska naselja sojenica oko Alpa²⁾ • Raetinska pruga¹⁾ • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonov baptisterij, Arijanski baptisterij, Arhiepiskopska kapela, Bazilika Sant'Apollinare Nuovo, Teodorikov mauzolej, San Vitale i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) • Rezidencije Savojske dinastije • Historijski centar Rima uključujući Bazilika Svetog Pavla izvan zidina ³⁾ • Sacri Monti • San Gimignano • Siena • Sirakuza i Pantalica • Su Nuraxi • Santa Maria delle Grazie, Milano • Hadrijanova vila i Villa d'Este (Tivoli) • Trulli Alberobella • Urbino • Crteži doline Val Camonica • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) • Val d'Orcia • Venecija i njezina laguna • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa Romana del Casale (Piazza Armerina)

Italijanska nematerijalna svjetska baština

Sardinijsko pastoralno pjevanje Canto a tenore • Mediteranska prehrana⁴⁾ • Tradicionalno sicilijansko lutkarsko kazalište Opera dei Pupi • Tradicionalna izrada violina u Cremoni

¹⁾ Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  ²⁾ Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja   ³⁾ Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana   ⁴⁾ Zajednička svjetska baština Italije, Grčke, Španjolske i Maroka