Bazilika Sant'Apollinare Nuovo

44°25′00″N 12°12′16″E / 44.41667°N 12.20444°E / 44.41667; 12.20444

Bazilika Sant' Apollinare Nuovo (italijanski: Basilica di Sant'Apollinare Nuovo) je bazilika, odnosno crkva u italijanskom gradu Ravenni. Početkom 6. vijeka ju je podigao ostrogotski kralj Teodorik kao kapelu u okviru svoje kraljevske palače (što navodi Liber Pontificalis). S obzirom da je Teodorik bio arijanac, crkva je 504. posvećena kao arijanska.^[1]

Nakon što su Ravennu zauzeli Bizantinci, pretvorena je u pravovjernu (katoličku/pravoslavnu) crkvu, a car Justinijan I ju je 561. preimenovao u "Sanctus Martinus in Coelo Aureo" ("Sveti Martin na Zlatnom nebu"), posvetivši je sv. Martinu Turskom, poznatom neprijatelju arijanstva. Vjeruje se da su tada prebrisani i uništeni mozaici koji su prikazivali Teodorikov arijanski dvor. Prema kasnijoj legendi, neke od mozaika je dao uništiti i papa Grgur Veliki, jer je njihova "zlatna veličanstvenost" odvraćala vjernike od molitve. Ponovno je preimenovana godine 856. kada su u nju preneseni ostaci Svetog Apolinarija po kojoj je dobila ime. Oštećena je za vrijeme prvog svjetskog rata.

Izvori

Vanjske veze

Bazilika Sant'Apollinare Nuovo na Wikimedijinoj ostavi

• (en) Adrian Fletcher's Paradoxplace Ravenna Pages Arhivirano 2017-05-21 na Wayback Machine-u (photos)
• (en) 42 good images Arhivirano 2012-03-11 na Wayback Machine-u from Bridgeman Art Library

• p
• r
• u

Svjetska baština u Italiji

Agrigento (Dolina hramova) • Akvileja • Amalfijska obala • Bazilika Svetog Franje Asiškog i historijski centar Assisija • Botanički vrt u Padovi • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) • Castel del Monte • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) • Cinque Terre, Porto Venere i otoci Palmaria, Tino i Tinetto • Crespi d'Adda • Dolomiti (Alpe) • Etna • Liparski otoci • Ferrara • Historijski centar Firence • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelsepriou, Spoleto, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) • Mantova i Sabbioneta • Sassi i park crkava u stijenama Matere • Medici vile i vrtovi • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni • Monte San Giorgio¹⁾ • Historijski centar Napulja • Historijski centar Pienze • Katedralni trg u Pisi • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) • Prahistorijska naselja sojenica oko Alpa²⁾ • Raetinska pruga¹⁾ • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonov baptisterij, Arijanski baptisterij, Arhiepiskopska kapela, Bazilika Sant'Apollinare Nuovo, Teodorikov mauzolej, San Vitale i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) • Rezidencije Savojske dinastije • Historijski centar Rima uključujući Bazilika Svetog Pavla izvan zidina ³⁾ • Sacri Monti • San Gimignano • Siena • Sirakuza i Pantalica • Su Nuraxi • Santa Maria delle Grazie, Milano • Hadrijanova vila i Villa d'Este (Tivoli) • Trulli Alberobella • Urbino • Crteži doline Val Camonica • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) • Val d'Orcia • Venecija i njezina laguna • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa Romana del Casale (Piazza Armerina)

Italijanska nematerijalna svjetska baština

Sardinijsko pastoralno pjevanje Canto a tenore • Mediteranska prehrana⁴⁾ • Tradicionalno sicilijansko lutkarsko kazalište Opera dei Pupi • Tradicionalna izrada violina u Cremoni

¹⁾ Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  ²⁾ Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja   ³⁾ Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana   ⁴⁾ Zajednička svjetska baština Italije, Grčke, Španjolske i Maroka