Langobardska središta u Italiji

46°03′14″N 13°15′21″E / 46.0539°N 13.2559°E / 46.0539; 13.2559

Langobardi u Italiji. Mjesta moći (568.-774.)
Svjetska baština – UNESCO

Italija
Registriran:	2011. (35. zasjedanje)
Vrsta:	kulturno dobro
Mjerilo:	ii, iii, vi
Ugroženost:	no
Referenca:	UNESCO

Langobardska središta u Italiji čini sedam mjesta moći od 568. do 774. godine na Apeninskom poluotoku. Ova mjesta svjedoče o velikim dostignućima Langobarda koji su emigrirali iz sjeverne Europe i razvili svoju originalnu kulturu u Italiji gdje su vladali velikim teritorijem u 6., 7. i 8. stoljeću. Langobardska kultura je bila sinteza arhitektonskih stilova koji označavaju prijelaz iz antike do europskog srednjeg vijeka, uključujući baštinu starog Rima, ranokršćanske duhovnosti, bizantskih utjecaja i germanske sjeverne Europe.

Skupina ovih sedam mjesta moći svjedoče o glavnoj ulozi Langobarda u duhovnom i kulturnom razvoju srednjovjekovnog europskog kršćanstva, pogotovo potičući razvoj monaštva. Zbog toga je sedam slijedećih lokaliteta upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 2011. godine:

Cividale del Friuli (Udine) - tzv. Area della Gastaldaga, područje s ostacima patrijarhalne palače (današnji Nacionalni arheološki muzej) patrijarha Callista s bazilikom (slika desno) i krstionicom sv. Ivana Krstitelja, te kompleks langobardskog hrama (danas oratorij Santa Maria in Valle) koji ima jedine čiste lombardijske frizove, koji su jedina poveznica između umjetnosti antike i karolinške renesanse.
Kompleks crkve San Salvatore, osnovane 753. god. kao crkva samostana i kasnije posvećenog sv. Juliji (Santa Giulia) (Brescia) koji je dovršen tek 1599. god.
Kaštel s "tornjem torbi" i Gospinom crkvom izvan zidina (Santa Maria foris portas) u Castelsepriou (Varense) - bivši starorimski castrum koji je pretvoren u stražarnicu samostana posvećenog Gospi, a koji je postao prva trgovačka postaja Langobarda u 8. st. Bazilika je trobrodna bazilika sa središnjom apsidom u kojoj se nalaze najveće freske predromanike.
Kompleks Santa Sofia (Benevento) je osnovao vojvoda Arehis II. od Beneventa 760. god. i sagrađena je po uzoru na kapelu Liutpranda iz Pavije koja je opet izgledala kao središnji brod Aja Sofije. Od izvornih fresaka sačuvane su one u boćnim apsidama. Kasnije je, u 13. st., oko nje sagrađena samostanska crkva.
Bazilika San Salvatore u Spoletu (Perugia) je ranokršćanska bazilika iz 4.-5. st. koju su Langobardi obnovili i jako proširili u 8. st. Ona je trobrodna s trostrukim svetištem iznad kojeg je osmerokutni svod, dok je apsida polukružna i okružena s dvije prostorije, tako da izvana imaju zajednički ravan zid. Pročelje s polustupovima i tri portala ukrašena antičkim motivima joj je sačuvano u izvornom obliku.
Clitunovo svetište, Campello sul Clitunno (Perugia), je starorimski korintski hram koji su Langobardi pretvorili u Crkvu sv. Spasitelja (San Salvatore). Ona na zapadnom pročelju ima gredu s rijetkim latinskim epigrafskim langobardskim natpisom. Unutra ima bačvasti svod s apsidom na kraju, te freskama iz 7. st.
Svetište sv. Mihovila, Monte Sant'Angelo (Foggia), je bilo nacionalno langobardsko svetište nakon osvajanja Gargana (7. st.) čiji su pkrovitelji bili langobardski vladari i vojvode Beneventa.

Krstionica patrijarha Callista iz Cividalea
Plutej crkve San Salvatore (Brescia)
Crkva izvan zidina Santa Maria foris portas (Castelseprio)
Kompleks Santa Sofia (Benevento)
Clitunovo svetište, Campello sul Clitunno (Perugia)
Svetište San Michele (Monte Sant'Angelo)

Povezano

Svjetska baština u Italiji

Agrigento (Dolina hramova) • Akvileja • Amalfijska obala • Bazilika Svetog Franje Asiškog i historijski centar Assisija • Botanički vrt u Padovi • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) • Castel del Monte • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) • Cinque Terre, Porto Venere i otoci Palmaria, Tino i Tinetto • Crespi d'Adda • Dolomiti (Alpe) • Etna • Liparski otoci • Ferrara • Historijski centar Firence • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelsepriou, Spoleto, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) • Mantova i Sabbioneta • Sassi i park crkava u stijenama Matere • Medici vile i vrtovi • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni • Monte San Giorgio¹⁾ • Historijski centar Napulja • Historijski centar Pienze • Katedralni trg u Pisi • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) • Prahistorijska naselja sojenica oko Alpa²⁾ • Raetinska pruga¹⁾ • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonov baptisterij, Arijanski baptisterij, Arhiepiskopska kapela, Bazilika Sant'Apollinare Nuovo, Teodorikov mauzolej, San Vitale i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) • Rezidencije Savojske dinastije • Historijski centar Rima uključujući Bazilika Svetog Pavla izvan zidina ³⁾ • Sacri Monti • San Gimignano • Siena • Sirakuza i Pantalica • Su Nuraxi • Santa Maria delle Grazie, Milano • Hadrijanova vila i Villa d'Este (Tivoli) • Trulli Alberobella • Urbino • Crteži doline Val Camonica • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) • Val d'Orcia • Venecija i njezina laguna • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa Romana del Casale (Piazza Armerina)

Italijanska nematerijalna svjetska baština

Sardinijsko pastoralno pjevanje Canto a tenore • Mediteranska prehrana⁴⁾ • Tradicionalno sicilijansko lutkarsko kazalište Opera dei Pupi • Tradicionalna izrada violina u Cremoni

¹⁾ Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske ²⁾ Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja ³⁾ Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana ⁴⁾ Zajednička svjetska baština Italije, Grčke, Španjolske i Maroka