Vanvitellijev akvadukt
41°03′33″N 14°24′06″E / 41.05917°N 14.40167°E / 41.05917; 14.40167
| Palača u Caserti s parkom, Vanvitellijev akvadukt i kompleks San Leucio | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
 Italija | |
| Registriran: | 1997. |
| Vrsta: | kulturno dobro |
| Mjerilo: | i, ii, iii, iv |
| Ugroženost: | no |
| Referenca: | UNESCO |
Vanvitellijev akvadukt (talijanski: Acquedotto di Vanvitelli) ili Karolinski akvadukt (L'Acquedotto Carolino) je vodovod za opskrbu palače u Caserti i tvorničkog kompleksa San Leucio sa izvora Fizzo u podnožju planine Taburno, na području Bucciana (BN). Svojom dužinom od 38 km ona većinom vijuga ispod zemlje, a iznad čini veličanstveni akvadukt.
Naručio ga je napuljski i španjolski kralj Karlo Bourbonski, a dizajnirao ga je Luigi Vanvitelli, po kojima je dobio svoja imena. Izgradnja je trajala od ožujka 1753. do otvorenja 7. svibnja 1762. god.
Od posebne arhitektonske vrijednosti je savršeno očuvani dio od sedre (po uzoru na rimske akvadukte), dug 529 m, koji premošćuje Valle di Maddaloni između Monte Logano (na istoku) i Monte Garzano (na zapadu). Ovaj dio, od tri reda lukova koji je na svojoj najvišoj točki visok 55,8m, je 1997. god. upisan na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi.
Vanjske veze
Vanvitellijev akvadukt na Wikimedijinoj ostavi
- Povijest i arhitektura akvadukta Arhivirano 2011-11-19 na Wayback Machine-u
- Odlike na www.campaniatour.it Arhivirano 2009-01-04 na Wayback Machine-u
- p
- r
- u
Agrigento (Dolina hramova) • Akvileja • Amalfijska obala • Bazilika Svetog Franje Asiškog i historijski centar Assisija • Botanički vrt u Padovi • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) • Castel del Monte • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) • Cinque Terre, Porto Venere i otoci Palmaria, Tino i Tinetto • Crespi d'Adda • Dolomiti (Alpe) • Etna • Liparski otoci • Ferrara • Historijski centar Firence • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelsepriou, Spoleto, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) • Mantova i Sabbioneta • Sassi i park crkava u stijenama Matere • Medici vile i vrtovi • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni • Monte San Giorgio1) • Historijski centar Napulja • Historijski centar Pienze • Katedralni trg u Pisi • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) • Prahistorijska naselja sojenica oko Alpa2) • Raetinska pruga1) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonov baptisterij, Arijanski baptisterij, Arhiepiskopska kapela, Bazilika Sant'Apollinare Nuovo, Teodorikov mauzolej, San Vitale i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) • Rezidencije Savojske dinastije • Historijski centar Rima uključujući Bazilika Svetog Pavla izvan zidina 3) • Sacri Monti • San Gimignano • Siena • Sirakuza i Pantalica • Su Nuraxi • Santa Maria delle Grazie, Milano • Hadrijanova vila i Villa d'Este (Tivoli) • Trulli Alberobella • Urbino • Crteži doline Val Camonica • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) • Val d'Orcia • Venecija i njezina laguna • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa Romana del Casale (Piazza Armerina)
Italijanska nematerijalna svjetska baština
Sardinijsko pastoralno pjevanje Canto a tenore • Mediteranska prehrana4) • Tradicionalno sicilijansko lutkarsko kazalište Opera dei Pupi • Tradicionalna izrada violina u Cremoni
1) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske 2) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja 3) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana 4) Zajednička svjetska baština Italije, Grčke, Španjolske i Maroka
