Santa Maria delle Grazie

Crkva i dominikanski konvikt Svete Marije Milostive u Milanu s "Posljednjom večerom" Leonarda da Vincia
Svjetska baština – UNESCO
 Italija
Registriran:1980. (4. zasjedanje)
Vrsta:Kulturno dobro
Mjerilo:i, ii
Ugroženost:no
Referenca:UNESCO

Crkva Svete Marije Milostive (talijanski: Santa Maria delle Grazie) je slavna crkva dominikanskog samostana u Milanu, koja je upisana na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi. Crkva je slavna zbog murala (zidne slike) Posljednje večere Leonarda da Vincija, koja se nalazi na zidu samostanskog refektorija.

45°27′57″N 9°10′16″E / 45.46583°N 9.17111°E / 45.46583; 9.17111

Bramanteova apsida
Gotički brod (arhitektura)

Povijest

Milanski vojvoda Francesco I. Sforza je naručio izgradnju dominikanskog konvikta i crkve na mjestu malene kapele posvećene sv. Mariji Milostivoj. Guiniforte Solari je bio glavni arhitekt i samostan je završen 1469. godine, dok je gradnja crkve još potrajala. Novi vojvoda, Ludovico Sforza, je odlučio da će crkva biti grobno mjesto obitelji Sforza, te je za tu svrhu dao da se obnovi klaustar i apsida koji su bili dovršeni 1490. godine. Njegova žena, Beatrice, bila je prva koja je sahranjena u crkvi, 1497. godine.

Posljednja večera (Leonardo)
fotografija iz 1875. god.

Apsida je djelo D. Bramantea, no ne postoje čvrsti dokazi za to, iako je Bramante u vrijeme njezine gradnje doista živio u Milanu i na jednoj crkvenoj narudžbi mramora iz 1494. godine navodi se njegovo ime. Ona je građena najprije u gotičkom stilu, a potom u miješovito gotičko-renesansnom, a njena iznimna visina je bila kritizirana tijekom renesanse

U noći na 15. kolovoza 1943. godine, Savezničke bombe su pogodile samostan i crkvu "Santa Maria delle Grazie", prilikom čega je većina refektorija bila uništena, a slučajem je preživio zid sa slavnom Leonardovom slikom, zaštićen vrećama s pijeskom.

Povezano

Literatura

  • Milano, Italian Touring Club, 2003., ISBN 88-365-2766-3
  • Guido Lòpez, I Signori di Milano, Newton & Compton, Rim, 2002., ISBN 88-8289-951-9

Vanjske veze

  • Službene stranice Arhivirano 2007-06-30 na Wayback Machine-u (engl.)
  • Leonardova Posljednja večera
  • Interijer crkve 360º
Ostali projekti
U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Sveta Marija Milostiva u Milanu
  • p
  • r
  • u

Agrigento (Dolina hramova)AkvilejaAmalfijska obalaBazilika Svetog Franje Asiškog i historijski centar AssisijaBotanički vrt u PadoviCaserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) • Castel del Monte • Etruščanske nekropole Banditaccia i MonterozziCilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) • Cinque Terre, Porto Venere i otoci Palmaria, Tino i TinettoCrespi d'AddaDolomiti (Alpe) • EtnaLiparski otociFerraraHistorijski centar FirenceLa Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelsepriou, Spoleto, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) • Mantova i SabbionetaSassi i park crkava u stijenama MatereMedici vile i vrtoviTorre Civica, Piazza Grande i Katedrala u ModeniMonte San Giorgio1)Historijski centar NapuljaHistorijski centar PienzeKatedralni trg u PisiPompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) • Prahistorijska naselja sojenica oko Alpa2)Raetinska pruga1)Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonov baptisterij, Arijanski baptisterij, Arhiepiskopska kapela, Bazilika Sant'Apollinare Nuovo, Teodorikov mauzolej, San Vitale i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi)Rezidencije Savojske dinastijeHistorijski centar Rima uključujući Bazilika Svetog Pavla izvan zidina 3)Sacri MontiSan GimignanoSienaSirakuza i PantalicaSu Nuraxi • Santa Maria delle Grazie, Milano • Hadrijanova vila i Villa d'Este (Tivoli) • Trulli AlberobellaUrbinoCrteži doline Val CamonicaKasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) • Val d'OrciaVenecija i njezina lagunaVeronaVicenza i Paladijeve vileVilla Romana del Casale (Piazza Armerina)

Italijanska zastava

1) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  2) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja   3) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana   4) Zajednička svjetska baština Italije, Grčke, Španjolske i Maroka 

Normativna kontrola Uredi na Wikidati
  • WorldCat identiteti
  • VIAF: 307288822
  • LCCN: n83312978
  • ISNI: 0000 0004 1768 5368
  • GND: 4480089-7
  • SUDOC: 122211022