Raetinska pruga

Raetinska pruga u krajoliku Albula/Bernina
Svjetska baština – UNESCO
 Švicarska
 Italija
Raetinska pruga na mapi Švajcarske
Raetinska pruga
Raetinska pruga
Lokacija Raetinske pruge u Švicarskoj
Registriran:2008- (32. zasjedanje)
Vrsta:Kulturno dobro
Mjerilo:(ii)(iv)
Ugroženost:no
Referenca:UNESCO

Raetinska pruga (njemački: Rhätische Bahn, talijanski: Ferrovia Retica, romanš: Viafier Retica), skraćeno RhB, je alpska željeznička pruga koja se proteže kroz gotovo cijeli južni švicarski kanton Graubünden, sa jednom stanicom u lombardskom Tiranu (Italija), gdje se veže na talijanske željeznice, i drugom stanicom u glavnom gradu kantona, Churu, pa je tako povezana i sa švicarskim državnim željeznicama SBB-CFF-FFS. Vlasništvo je istoimene švicarske željezničke kompanije koja u svom portfelju drži naveću mrežu privatnih pruga u Švicarskoj.

Raetinska pruga povezuje veliki broj turističkih centara, uključujući St. Moritz i Davos. Dio Reatinske pruge koji prolazi kroz krajolik Albula/Bernina (67 km pruge od Thusisa do Tirana) je 2008. upisan na UNESCO-v Listu mjesta svjetske baštine u Evropi.[1]

Taj dio pruge iz 1904. godine ima impresivnu infrastrukturu s 42 tunela, 144 vijadukta i mostova, te je izvanredan tehnički i arhitektonski sklop koji je u skladu s alpskim prijelazima kroz koje prolazi. Pruga Albula/Bernina je također primjer kako je željeznica uspjela povezati izolirana mjesta u centralnim Alpama, čime je izvršila značajan utjecaj na njihov društveno-ekonomski razvoj.

Karta Raetinske pruge
Glečer Palü u pozadini Bernina pruge sa razglednice iz 1910.

Željeznička mreža

Raetinska pruga ima oko 10.7 milijuna putnika godišnje sa zaradom oko 1.700.000 švicarskih franaka (2008.), a zapošljava 1.348 zaposlenika (2008.).

Pruga je izgrađena u više etapa od kraja 19. do početka 20. vijeka, zbog čega ima više različitih vrsta elektrifikacije, ali je cijela elektrificirana i uskotračna željeznica raspona 1000 mm.

Cijela pruga ima 84 tunela, od kojih je najdulji Vereina tunel (1999.) dug 19.042 km, 383 mosta, i prosječni maksimalni uspon od 4.5%, a najveći ima pruga Bernina - 7%.

RhB svakodnevno povezuje:

  • Regio Express RE1: ChurSt. Moritz (Linija Albula 1)
  • Regio Express RE2: Landquart – Davos
  • Regio Express RE3: Disentis/Muster - Chur – Landquart - Scuol-Tarasp
  • Regio R4: Chur – Arosa ("Arosabahn")
  • Regio R5: St. Moritz - Tirano, Italija (Linija Bernina)
  • Regio R6: Davos Platz - Filisur
  • Regio R7: Pontresina - Sagliains - Scuol-Tarasp
  • S-Bahn S8: Schiers - Landquart - Chur - Rhäzüns
  • S-Bahn S9: Chur - Thusis (Linija Albula 2)

Posebne vožnje su:

  • Regio R11: Chur - St. Moritz
  • Regio R21: Landquart - Davos
  • Regio R31: Disentis - Landquart

A prijevoz vozila se obavlja kroz tunele:

  • Vereina: Klosters - Sagliains
  • Albula: Thusis - Samedan
  • "Glečerski ekspres" u alpskom prijelazu Albula
    "Glečerski ekspres" u alpskom prijelazu Albula
  • Vijadukt Landwasser (Albula)
    Vijadukt Landwasser (Albula)
  • Spiralni tuneli
    Spiralni tuneli
  • Alpski prijelaz Bernina
    Alpski prijelaz Bernina
  • Spiralni prijelaz Brusio
    Spiralni prijelaz Brusio

Povezano

Izvori

  1. Rhaetian Railway in the Albula / Bernina Landscapes” (engleski). UNESCO. Pristupljeno 22. 12. 2018. 

Vanjske veze

Raetinska pruga na Wikimedijinoj ostavi
  • RhB Službena stranica Arhivirano 2012-04-18 na Wayback Machine-u (en)
  • Reatinska pruga Fotografska prezentacija
  • p
  • r
  • u
Tektonski geotop Arena Sardona kantona GlarusHistorijski centar BernaTri zamka i bedemi BellinzoneJungfrau-Aletsch-Bietschhorn između Wengena i FieschaUrbanizam gradova La Chaux-de-Fonds i Le LocleTerasasti vinogradi Lavauxa • Monte San Giorgio1)Prahistorijska naselja sojenica oko Alpa2) • Raetinska pruga1) • Müstairski samostan Svetog Ivana u Val MüstairuKneževska opatija St. Gallen sa fondacijskom bibliotekom i crkvom
Švicarska zastava

1) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  2) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja 

  • p
  • r
  • u

Agrigento (Dolina hramova)AkvilejaAmalfijska obalaBazilika Svetog Franje Asiškog i historijski centar AssisijaBotanički vrt u PadoviCaserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) • Castel del Monte • Etruščanske nekropole Banditaccia i MonterozziCilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) • Cinque Terre, Porto Venere i otoci Palmaria, Tino i TinettoCrespi d'AddaDolomiti (Alpe) • EtnaLiparski otociFerraraHistorijski centar FirenceLa Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelsepriou, Spoleto, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) • Mantova i SabbionetaSassi i park crkava u stijenama MatereMedici vile i vrtoviTorre Civica, Piazza Grande i Katedrala u ModeniMonte San Giorgio1)Historijski centar NapuljaHistorijski centar PienzeKatedralni trg u PisiPompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) • Prahistorijska naselja sojenica oko Alpa2) • Raetinska pruga1)Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonov baptisterij, Arijanski baptisterij, Arhiepiskopska kapela, Bazilika Sant'Apollinare Nuovo, Teodorikov mauzolej, San Vitale i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi)Rezidencije Savojske dinastijeHistorijski centar Rima uključujući Bazilika Svetog Pavla izvan zidina 3)Sacri MontiSan GimignanoSienaSirakuza i PantalicaSu NuraxiSanta Maria delle Grazie, MilanoHadrijanova vila i Villa d'Este (Tivoli) • Trulli AlberobellaUrbinoCrteži doline Val CamonicaKasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) • Val d'OrciaVenecija i njezina lagunaVeronaVicenza i Paladijeve vileVilla Romana del Casale (Piazza Armerina)

Italijanska zastava

1) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  2) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja   3) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana   4) Zajednička svjetska baština Italije, Grčke, Španjolske i Maroka 

Normativna kontrola Uredi na Wikidati
  • WorldCat identiteti
  • VIAF: 137876315
  • LCCN: n81136803
  • ISNI: 0000 0004 0435 0526
  • GND: 2064715-3
  • SUDOC: 056579470
  • HDS: 041881
  • LIR: 2908
  • NKC: xx0194553