La Chaux-de-Fonds
| |||||||||||||||||||||||||||||||
La Chaux-de-Fonds (njemački: Grundkalk) je glavni grad distrikta La Chaux-de-Fonds u kantonu Neuchâtel, na sjeverozapadu Švicarske, nekoliko kilometara od Francuske.
Grad se nalazi na Jurskim planinama, na 1000 metara nadmorske visine, a poslije Ženeve i Lausanne je treći grad po veličini u Švicarskoj s većinskim stanovništvom koje govori francuski jezik. Gradovi La Chaux-de-Fonds i Le Locle su 2009. godine upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi kao "izvanredan primjer gradova koji su svoju industriju temeljili na proizvodnji satova, te su urbanizirani prema načelima urarske racionalne organizacije"[1].
Povijest
Arheolozi su pronašli lubanju i druge nalaze u obližnjoj špilji koji dokazuju da je ovo područje bilo naseljeno oko 10.000. pr. Kr. (epipaleolitik). Polovicom 14. stoljeća, tada šumovito područje, je kolonizirano s juga i našlo se pod upravom gospodara Valangina. Glavna gospodarska grana je bila poljoprivreda, iako je ovo područje škrto plodnim zemljištem zbog velike visine i poroznog pjeskovitog tla koje nije moglo zadržavati vodu. Prva crkva je izgrađena tek 1528. godine, u vrijeme kada je grad postao važnim raskrižjem na putu od Neuchâtela u Franche-Comté.
Tijekom Tridesetogodišnjeg rata grad je napredovao zbog svog povoljnog položaja za trgovinu, i zbog toga što su druga, povoljnija područja, bila opasnija. Gospodarstvo polako jača u 18. stoljeću uspostavom industrijske proizvodnje čipke i satova. Pierre Jacquet-Droz i njegova obitelj su bili najpoznatiji urari svog doba, a najpoznatiji su bili po svom automatonu, rijetkim strojem koji se sam navijao. God. 1794., grad je uništio veliki požar i 1835. godine započelo se s njegovom obnovom za koju je Charles-Henri Junod napravio urbanistički plan koji je postao svjetski poznat zbog svoje moderne geometrijske organizacije u obliku pravilne mreže ulica, za razliku od većine tadašnjih europskih gradova koji su imali proizvoljne i nepravilne mreže ulica[2]. Glavna avenija je nazvana po švicarskom slikaru Louis-Leopoldu Robertu koji je rođen u La Chaux-de-Fondsu 1794. godine.
Znamenitosti
| Urarski urbanizam gradova La Chaux-de-Fonds i Le Locle | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
 Švicarska | |
| Registriran: | 2009. (33. zasjedanje) |
| Vrsta: | Kulturno dobro |
| Mjerilo: | iv |
| Ugroženost: | no |
| Referenca: | UNESCO |
U ovom gradu su nastale brojne tvrtke koje su proizvodile satove i koje su unaprijedile njihovu proizvodnju, izumom mikrotehnologije, ali i izvoz satova. Urbanistički plan La Chaux-de-Fondsa, s početka 19. stoljeća, arhitekta Charles-Henrija Junoda, je utjelovio načela urarskog ceha grada koja počivaju na racionalizaciji i preciznosti. Tako je nastao plan pravilne mreže ulica otvorenog grada gdje se izmjenjuju stambene četvrti s radionicama. Takav plan je omogućio prirodan prijelaz iz manufakturne u industrijsku proizvodnju u 19. stoljeću. To je izvanredan primjer jednoindustrijskog manufakturnog grada koji je još uvijek živ i aktivan.
U La Chaux-de-Fondsu se nalazi Internacionalni muzej proizvodnje satova (Musée International d'Horlogerie), u zgradi koju je donirala obitelj proizvođača satova Gallet, 1899. godine[3].
Koncem 19. stoljeća građevine su građene većinom u stilu secesije, a u gradu se nalazi i prvo samostalno djelo velikog švicarskog modernog arhitekta, koji je rođen u La Chaux-de-Fondsu, Villa Jeanneret-Perret ili "Bijela kuća" (Maison blanche) arhitekta Le Corbusiera iz 1912. godine.
-
Trg La Guinguette -
Knjižnica na aveniji Louis-Leopold Robert -
Vila Jeanneret-Perret arhitekta Le Corbusiera -
L'Espacité, gradska vijećnica
Proizvođači satova
| Mnoge svjetski slavne tvtrke koje proizvode satove su zasnovane u La Chaux de Fondsu:
| A u La Chaux-de-Fondsu djeluju i drugi proizvođači satova: |
Slavni stanovnici
|
|
Izvori
La Chaux-de-Fonds na Wikimedijinoj ostavi
Vanjske poveznice
- La Chaux-de-Fonds, službena stranica grada (fr)(it)(en)
- Svjetski dan urarstva, 7. studenog 2009., u La Chaux-de-Fonds Arhivirano 2009-09-14 na Wayback Machine-u (en)
- La Chaux-de-Fonds / Le Locle: Galerija fotografija Arhivirano 2012-09-28 na Wayback Machine-u
- p
- r
- u
Tektonski geotop Arena Sardona kantona Glarus • Historijski centar Berna • Tri zamka i bedemi Bellinzone • Jungfrau-Aletsch-Bietschhorn između Wengena i Fiescha • Urbanizam gradova La Chaux-de-Fonds i Le Locle • Terasasti vinogradi Lavauxa • Monte San Giorgio1) • Prahistorijska naselja sojenica oko Alpa2) • Raetinska pruga1) • Müstairski samostan Svetog Ivana u Val Müstairu • Kneževska opatija St. Gallen sa fondacijskom bibliotekom i crkvom
1) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske 2) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja
