Napulj

Napulj Comune di Napoli
Panorama grada i Napuljskog zaljeva
Zastava Grb
Koordinate: 40°50′N 14°15′E / 40.833°N 14.250°E / 40.833; 14.250
Država	Italija
Regija	Kampanija
Provincija	Napulj
Vlast
- Gradonačelnik	Luigi de Magistris
Površina
- Ukupna	117 km²
Visina	17 m
Stanovništvo (2011)
- Urbano područje	962.003
- Područje utjecaja	4,200.000
Vremenska zona	UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj	80100, 80121-80147
Pozivni broj	081
Službene stranice Službena stranica
Karta
Napulj class=notpageimage| Napulj na karti Italije

Napulj (grčki: Νεάπολις; napolitanski: Napule; talijanski: Napoli) je glavni grad italijanske regije Kampanije. Smješten je na obali Tirenskoga mora i zauzima čitav prostrani Napuljski zaljev, penje se do padina Vezuva i do brežuljaka u unutrašnjosti. Napulj je najveći grad južne Italije s oko milijun, a u širem području čak 4,2 milijuna stanovnika, te je treći po veličini u Italiji, poslije Rima i Milana. To je iznimno živahan, prenapučen mediteranski grad, a još k tome luka pa je promet gotovo kaotičan, a cvate i kriminal (Camorra). Pored službenog italijanskog jezika u gradu se govori i tradicionalni napolitanski jezik. Historijski centar Napulja uvršten je 1995. u UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Evropi.

Geografija

Napulj leži na sjeveru istoimenog Napuljskog zaljeva, u blizini poznatog aktivnog vulkana Vezuva. Blizu Napulja se nalaze ruševine Pompeja i Herkulanuma stradalih 79. prilikom erupcije Vezuva. U Napuljskom zaljevu leže otoci Procida, Ischia i Capri.

Historija

Historija Napulja obiluje usponima i padovima, a u dva navrata bio je prijestolnica kraljevstava. Osnovali su ga drevni Grci između 7. i 6. vijeka pne, nazvavši ga Partenopa (po mitskoj sireni, osnivačici grada), a nešto kasnije u njegovoj blizini izgradili su i naselje Nea Polis (grčki: Νέα Πόλις, tj. Novi grad) po kome duguje današnje ime. Grad je bio dio Velike Grčke, a okolica grada je bila poprište velikog sukoba tokom Drugog punskog rata. Za rimske vladavine grad je zadržao grčki jezik i originalne običaje, a poslije pada Zapadnog Rimskog Carstva grad prelazi iz ruke u ruku različitih vladara. Danas se u gradu mogu naći spomenici svih tih bivših perioda vlasti.

Nakon iscrpljujućeg Gotskog rata područjem je zavladalo Bizantsko Carstvo, da bi poslije zavladali Langobardi. U 11. vijeku osvajaju ga Normani pod vodstvom Roberta Gviskara, te slijede Nijemci (Hohenštaufovci), Anžuvinci od 8. do polovine 15. vijeka, Aragon, Španjolska i naposljetku Burboni od 18. vijeka do ujedinjenja Italije. Tada je Napulj postao glavni grad Kraljevstva Dvije Sicilije, a postao je i glavni grad Napuljskog Kraljevstva.^[1] U 17. vijeku Napulj je sa 300.000 stanovnika po veličini bio drugi grad u Evropi (poslije Pariza). Bourbonska vladavina ostavila je velebne građevine poput Kraljevske palače na Capodimontu, gdje se danas nalazi bogati muzej.

Znamenitosti

Historijski centar Napulja
Svjetska baština – UNESCO
Italija
Registriran:	1995. (19. zasjedanje)
Vrsta:	kulturno dobro
Mjerilo:	ii, iv
Ugroženost:	no
Referenca:	UNESCO

Historijski centar Napulja uvršten je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Evropi. Iako je jedan od najljepših gradova u Evropi i bogat spomenicima koja svjedoče o njegovoj bogatoj prošlosti, zaobišao ga je masovni turizam, jer se više posjećuju obližnji atraktivni lokaliteti. Naime, u blizini Napulja, u podnožju Vezuva, nalaze se Herkulanej i Pompeji, gradovi koje je u 1. vijeku zatrpao vulkanski pepeo tokom erupcije Vezuva, a koji je danas glavna meta brojnih turista.

Unutar grada postoje mnoga atraktivna mjesta, poput brojnih dvoraca:

• Novi dvorac (Castel Nuovo ili Maschio Angioino) u samom središtu grada; na popisu svjetske baštine. Castel Nuovo je svjedočio mnogim historijskim vjerskim događajima: godine 1294., papa Celestin V. je abdicirao u dvorani dvorca, nakon čega je opet tu, kardinalskim kolegijumom izabran papa Bonifacije VIII..
• Normanski dvorac dell'Ovo (Jajoliki dvorac) izgrađen je preko rimske utvrde iz 5. vijeka na otoku Megarides, na kojemu su Grci iz Cumae osnovali prvo naselje.
• Dvorac Capuano
• Dvorac sv. Elma (Castel Sant'Elmo) je zvjezdolikog tlocrta, a izgrađen je 1329. godine.

Najvažniji trg je Trg plebiscita (Piazza del Plebiscito) koji je započeo bonapartski kralj Joachim Murat, a završio burbonski kralj Ferdinand IV. Napuljski. Njega čine na istoku Kraljevska palača, a na zapadu crkva sv. Franje Paolskog (San Francesco di Paola) čije se kolonade protežu na obje strane. U blizini je i Teatar sv. Karla (Teatro di San Carlo) koji je najveća operna kuća u Italiji i najstarija aktivna opera u Evropi, osnovana 1737. godine. U Napulju je već 1224. osnovan univerzitet.

Nacionalni arheološki muzej posjeduje najveću i najbogatiju kolekciju rimskih umjetnina (iz Pompeja i Herkulaneja), ali i zbirku djela iz stare Grčke i renesanse.

Muzej Capodimonte, bivša palača Capodimonte, posjeduje jednu od najvažnijih zbirki slikarstva u Italiji s djelima umjetnika od 13. do 18. vijeka (Simone Martini, Rafael, Tizian, Caravaggio, El Greco, Jusepe de Ribera, Luca Giordano i dr.), i zbirku djela porculanske tvornice Capodimonte.

Ostali muzeji su: Certosa di San Martino (bivši samostan, a sada muzej Burbonaca), Željeznički muzej Pietrarsa s najstarijom lokomotivom u Italiji, Villa Pignatelli i Palazzo Como, te nacionalna knjižnica Biblioteca Nazionale Vittorio Emanuele III.

Od svih katoličkih crkava (oko 28) napuljske nadbiskupije najvažnija je Napuljska katedrala u kojoj se svake godine 19. septembra održava svečanost čuda sv. Januarija, zaštitnika grada.

• 
  Staro središte Napulja ispred Novog grada
• 
  Dvorac dell'Ovo (u prijevodu jajoliki)
• 
  Crkva sv. Dominika (Chiesa di San Domenico Maggiore)
• 
  Napuljska katedrala Gospina Uzašašća (Duomo di Santa Maria Assunta)
• 
  Crkva sv. Franje Paolskog na trgu Plebiscita

Sport

Nogomet je daleko najpopularniji sport u Napulju, koji su donijeli Englezi na samom početku 20. vijeka^[2] i duboko se ukorijenio u lokalnu kulturu. Nogomet igraju svi od ulične djece (scugnizzi) do profesionalaca. Najpoznatiji klub je SSC Napoli iz prve talijanske lige Serie A, koji igra na stadionu Stadio San Paolo u Fuorigrotti. Tim je osvojio talijansko prvenstvo (Scudetto) dva puta, kada je za klub igrao Diego Maradona, ali i Kup UEFA^[3].

Kultura

Napulj se smatra domovinom pizze, a najstarija pizzeria u gradu datira iz 1830. godine. Veliki dio napolitanske kulture je vezan za glazbu, uključujući izum romantične gitare i madoline, te velikog doprinosa operi i narodnoj umjetnosti. Od osoba koje simboliziraju Napulj ističu se svetac zaštitnik Januarius, Pulcinella, i sirene iz grčkog epa Odiseje.

Istaknute ličnosti

• Statius (45–96), pjesnik
• Papa Bonifacije V. (†625)
• Papa Urban VI. (1318–1389)
• Papa Bonifacije IX. (1356–1404)
• Kralj Alfons II. Napuljski (1448–1495)
• Giambattista Marino (1569–1625), pjesnik
• Gian Lorenzo Bernini (1598–1680), skulptor, arhitekt i slikar
• Giambattista Vico (1668–1744), filozof
• Domenico Scarlatti (1685–1757), skladatelj
• Ferdinand I. (1751–1825), kralj obaju Sicilija
• Vincenzo Gemito (1852.-1929), kipar
• Viktor Emanuel III. (1869–1947), kralj Italije, Etiopije i Albanije
• Enrico Caruso (1873–1921), operski pjevač
• Umberto Nobile (1885–1978), istraživač
• Giorgio Napolitano (1925–), političar i predsjednik Italije
• Fabio Cannavaro (1973–), nogometaš
• Massimiliano Rosolino (1978–), olimpijski plivač

Izvori

Vanjske veze

Napulj na Wikimedijinoj ostavi

• Napoli nel mondo, Napulj oko svijeta
• City Council's website
• Naples, Italy Filmovi i foto galerija
• Around Naples
• A walk in pictures among the Naples of today and from the past
• Panorama of Naples by Google Earth
• Sectioned map of Naples Arhivirano 2006-05-06 na Wayback Machine-u
• Around Naples, slightly different version of above site. Arhivirano 2007-04-25 na Wayback Machine-u
• Compagnia Trasporti Pubblici (Public Transport Company) Arhivirano 2006-11-02 na Wayback Machine-u
• Consorzio Unico Campania, English Home Page Arhivirano 2006-08-28 na Wayback Machine-u
• Università degli Studi di Napoli "Federico II" Univerzitet
• Satellite image of Naples and Vesuvius Arhivirano 2006-10-01 na Wayback Machine-u Satelitske snimke
• Association of the Verace Pizza Napoletana (The True Pizza Society) Arhivirano 2006-08-23 na Wayback Machine-u
• Museo Archeologico Nazionale Napoli (National Archaeological Museum)
• Napoliwatch - reports in English of all Napoli Soccer's matches
• Biblioteca Nazionale di Napoli (National Library of Naples) Arhivirano 2006-07-14 na Wayback Machine-u

• p
• r
• u

Svjetska baština u Italiji

Agrigento (Dolina hramova) • Akvileja • Amalfijska obala • Bazilika Svetog Franje Asiškog i historijski centar Assisija • Botanički vrt u Padovi • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) • Castel del Monte • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) • Cinque Terre, Porto Venere i otoci Palmaria, Tino i Tinetto • Crespi d'Adda • Dolomiti (Alpe) • Etna • Liparski otoci • Ferrara • Historijski centar Firence • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelsepriou, Spoleto, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) • Mantova i Sabbioneta • Sassi i park crkava u stijenama Matere • Medici vile i vrtovi • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni • Monte San Giorgio¹⁾ • Historijski centar Napulja • Historijski centar Pienze • Katedralni trg u Pisi • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) • Prahistorijska naselja sojenica oko Alpa²⁾ • Raetinska pruga¹⁾ • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonov baptisterij, Arijanski baptisterij, Arhiepiskopska kapela, Bazilika Sant'Apollinare Nuovo, Teodorikov mauzolej, San Vitale i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) • Rezidencije Savojske dinastije • Historijski centar Rima uključujući Bazilika Svetog Pavla izvan zidina ³⁾ • Sacri Monti • San Gimignano • Siena • Sirakuza i Pantalica • Su Nuraxi • Santa Maria delle Grazie, Milano • Hadrijanova vila i Villa d'Este (Tivoli) • Trulli Alberobella • Urbino • Crteži doline Val Camonica • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) • Val d'Orcia • Venecija i njezina laguna • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa Romana del Casale (Piazza Armerina)

Italijanska nematerijalna svjetska baština

Sardinijsko pastoralno pjevanje Canto a tenore • Mediteranska prehrana⁴⁾ • Tradicionalno sicilijansko lutkarsko kazalište Opera dei Pupi • Tradicionalna izrada violina u Cremoni

¹⁾ Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  ²⁾ Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja   ³⁾ Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana   ⁴⁾ Zajednička svjetska baština Italije, Grčke, Španjolske i Maroka