Liu Xiaobo

Liu Xiaobo
刘晓波
Biografske informacije
Rođenje(1955-12-28)28. 12. 1955.
Changchun, Jilin, Kina
Smrt13. 7. 2017. (dob: 61)
Shenyang, Liaoning, Kina
Nacionalnostkineska
SupružnikTao Li (bivša supruga)
Liu Xia[1](v. 1996 —  his death 2017)
Obrazovanje
Alma materUniverzitet u Jilinu
Pedagoški univerzitet u Pekingu
Zanimanjeknjiževnik, politički komentator, aktivist
Opus
Nagrade
Liu Xiaobo
Pojednostavljeni kineski 刘晓波
Tradicionalni kineski 劉曉波
Transkripcije
Mandarinski
- Hanyu Pinyin Liú Xiǎobō
- IPA [ljǒʊ ɕjɑ̀ʊ.pɔ́]

Liu Xiaobo (kín. 刘晓波, pinyin: Liu Xiǎobō, Čangčun, 28. prosinca 1955. - Shenyang, 13. srpnja 2017.) - kineski književni kritičar, povjesničar, aktivist za ljudska prava i politički zatvorenik u Kini. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 2010. godine.

Od 2003. godine bio je predsjednik Nezavisnog kineskog PEN centra. Zalaže se za političke reforme i ukidanje jednostranačkog sustava u Kini.

Kineske vlasti uhitile su ga 23. lipnja 2009. godine na temelju sumnje, da "izaziva podrivanje državne vlasti". Na temelju optužbe osuđen je na jedanaest godina zatvora.

Izabran je za dobitnika Nobelove nagrade za mir 2010. godine za "dugoročne i nenasilne napore u promicanju ljudskih prava u Kini". Kineske vlasti oštro su negodovale zbog toga i vršile diplomatski pritisak na brojne države u svijetu, kako bi se bojkotirala dodjela nagrade. Onemogućen mu je dolazak na dodjelu nagrade, kao i njegovoj obitelji i prijateljima. Bio je prvi Kinez koji je dobio Nobelovu nagradu, a da je prebivao u Kini. Također, bio je četvrti laureat u povijesti koji je Nobelovu nagradu za mir dobio za vrijeme boravka u zatočeništvu. Osim njega, to su bili i Carl von Ossietzky, Andrej Saharov i Aung San Suu Kyi. Bio je prvi laureat nakon Carla von Ossietzkog kojem je onemogućen dolazak na dodjelu Nobelove nagrade za mir.

Umro je u 61. godini 13. srpnja 2017. godine od raka jetre.

Izvori

  1. Freeland, Chrystia (July 13, 2017). "Statement by Minister of Foreign Affairs following death of Liu Xiaobo" (Press release). Global Affairs Canada.

Vanjske veze

Liu Xiaobo na Wikimedijinoj ostavi
  • p
  • r
  • u
1901. – 1925.

1901. Henry Dunant i Frédéric Passy   1902. Élie Ducommun i Charles Albert Gobat   1903. Randal Cremer   1904. Institut de Droit International   1905. Bertha von Suttner   1906. Theodore Roosevelt   1907. Ernesto Teodoro Moneta i Louis Renault   1908. Klas Pontus Arnoldson i Fredrik Bajer   1909. Auguste Marie François Beernaert i Paul-Henri-Benjamin d'Estournelles de Constant   1910. IPB   1911. Tobias Michael Carel Asser i Alfred Hermann Fried   1912. Elihu Root   1913. Henri La Fontaine   1917. Crveni križ   1919. Woodrow Wilson   1920. Léon Bourgeois   1921. Hjalmar Branting i Christian Lous Lange   1922. Fridtjof Nansen   1925. Austen Chamberlain i Charles G. Dawes

1926. – 1950.

1926. Aristide Briand i Gustav Stresemann   1927. Ferdinand Buisson i Ludwig Quidde   1929. Frank B. Kellogg   1930. Nathan Söderblom   1931. Jane Addams i Nicholas Murray Butler   1933. Norman Angell   1934. Arthur Henderson   1935. Carl von Ossietzky   1936. Carlos Saavedra Lamas   1937. Robert Cecil   1938. NIOR   1944. Crveni križ   1945. Cordell Hull   1946. Emily Greene Balch i John Mott   1947. Kvekeri i AFSC   1949. John Boyd Orr   1950. Ralph Bunche

1951. – 1975.

1951. Léon Jouhaux   1952. Albert Schweitzer   1953. George Marshall   1954. UNHCR   1957. Lester B. Pearson   1958. Dominique Pire   1959. Philip Noel-Baker   1960. Albert Lutuli   1961. Dag Hammarskjöld   1962. Linus Pauling   1963. Crveni križ   1964. Martin Luther King   1965. UNICEF   1968. René Cassin   1969. ILO   1970. Norman Borlaug   1971. Willy Brandt   1973. Henry Kissinger i Lê Đức Thọ   1974. Seán MacBride i Eisaku Satō   1975. Andrej Saharov

1976. – 2000.

1976. Betty Williams i Mairead Maguire   1977. Amnesty International   1978. Anwar Sadat i Menachem Begin   1979. Majka Tereza   1980. Adolfo Pérez Esquivel   1981. UNHCR   1982. Alva Myrdal i Alfonso García Robles   1983. Lech Wałęsa   1984. Desmond Tutu   1985. IPPNW   1986. Elie Wiesel   1987. Óscar Arias   1988. Mirovne snage UN-a   1989. Dalaj Lama   1990. Mihail Gorbačov   1991. Aung San Suu Kyi   1992. Rigoberta Menchú   1993. Nelson Mandela i F. W. de Klerk   1994. Jaser Arafat, Šimon Peres i Jichak Rabin   1995. Udruga Pugwash i Rotblat   1996. Carlos Filipe Ximenes Belo i José Ramos-Horta   1997. ICBL i Jody Williams   1998. John Hume i David Trimble   1999. Médecins Sans Frontières   2000. Kim Dae-jung

2001. – 2024.

2001. Ujedinjene nacije i Kofi Annan   2002. Jimmy Carter   2003. Širin Ebadi   2004. Wangari Maathai   2005. IAEA i Mohamed ElBaradei   2006. Muhammad Yunus i Grameen banka   2007. Al Gore i IPCC   2008. Martti Ahtisaari   2009. Barack Obama   2010. Liu Xiaobo   2011. Ellen Johnson Sirleaf, Leymah Gbowee i Tawakel Karman   2012. Europska unija   2013. Organizacija za zabranu kemijskog oružja   2014. Kailaš Satjarti i Malala Jusafzai   2015. Tuniski nacionalni kvartet   2016. Juan Manuel Santos   2017. ICAN   2018. Denis Mukwege i Nadia Murad   2019. Abiy Ahmed Ali   2020. Svjetski program za hranu   2021. Maria Ressa i Dmitrij Muratov   2022. Ales Bjaljacki, Memorial i Centar za građanske slobode   2023. Narges Mohamadi

Normativna kontrola Uredi na Wikidati
  • WorldCat identiteti
  • VIAF: 91029317
  • LCCN: n2009041191
  • ISNI: 0000 0001 1879 4097
  • GND: 122197097
  • SELIBR: 349119
  • SUDOC: 151664803
  • BNF: cb16501659d (podaci)
  • BIBSYS: 10077637
  • MusicBrainz: ca2338d6-5fca-4c8d-a962-a5e8ec3b501e
  • NDL: 00316034
  • NCL: 516820
  • NKC: js20101124001
  • BNE: XX5159799
  • CiNii: DA06983329
  • NSK: 000650739