Liu Xiaobo
Liu Xiaobo 刘晓波 | |
---|---|
Biografske informacije | |
Rođenje | (1955-12-28)28. 12. 1955. Changchun, Jilin, Kina |
Smrt | 13. 7. 2017. (dob: 61) Shenyang, Liaoning, Kina |
Nacionalnost | kineska |
Supružnik | Tao Li (bivša supruga) Liu Xia[1] (v. 1996 — his death 2017) |
Obrazovanje | |
Alma mater | Univerzitet u Jilinu Pedagoški univerzitet u Pekingu |
Zanimanje | književnik, politički komentator, aktivist |
Opus | |
Nagrade | |
Liu Xiaobo | |||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Pojednostavljeni kineski | 刘晓波 | ||||||||
Tradicionalni kineski | 劉曉波 | ||||||||
|
Liu Xiaobo (kín. 刘晓波, pinyin: Liu Xiǎobō, Čangčun, 28. prosinca 1955. - Shenyang, 13. srpnja 2017.) - kineski književni kritičar, povjesničar, aktivist za ljudska prava i politički zatvorenik u Kini. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 2010. godine.
Od 2003. godine bio je predsjednik Nezavisnog kineskog PEN centra. Zalaže se za političke reforme i ukidanje jednostranačkog sustava u Kini.
Kineske vlasti uhitile su ga 23. lipnja 2009. godine na temelju sumnje, da "izaziva podrivanje državne vlasti". Na temelju optužbe osuđen je na jedanaest godina zatvora.
Izabran je za dobitnika Nobelove nagrade za mir 2010. godine za "dugoročne i nenasilne napore u promicanju ljudskih prava u Kini". Kineske vlasti oštro su negodovale zbog toga i vršile diplomatski pritisak na brojne države u svijetu, kako bi se bojkotirala dodjela nagrade. Onemogućen mu je dolazak na dodjelu nagrade, kao i njegovoj obitelji i prijateljima. Bio je prvi Kinez koji je dobio Nobelovu nagradu, a da je prebivao u Kini. Također, bio je četvrti laureat u povijesti koji je Nobelovu nagradu za mir dobio za vrijeme boravka u zatočeništvu. Osim njega, to su bili i Carl von Ossietzky, Andrej Saharov i Aung San Suu Kyi. Bio je prvi laureat nakon Carla von Ossietzkog kojem je onemogućen dolazak na dodjelu Nobelove nagrade za mir.
Umro je u 61. godini 13. srpnja 2017. godine od raka jetre.
Izvori
- ↑ Freeland, Chrystia (July 13, 2017). "Statement by Minister of Foreign Affairs following death of Liu Xiaobo" (Press release). Global Affairs Canada.
Vanjske veze
- p
- r
- u
1901. Henry Dunant i Frédéric Passy • 1902. Élie Ducommun i Charles Albert Gobat • 1903. Randal Cremer • 1904. Institut de Droit International • 1905. Bertha von Suttner • 1906. Theodore Roosevelt • 1907. Ernesto Teodoro Moneta i Louis Renault • 1908. Klas Pontus Arnoldson i Fredrik Bajer • 1909. Auguste Marie François Beernaert i Paul-Henri-Benjamin d'Estournelles de Constant • 1910. IPB • 1911. Tobias Michael Carel Asser i Alfred Hermann Fried • 1912. Elihu Root • 1913. Henri La Fontaine • 1917. Crveni križ • 1919. Woodrow Wilson • 1920. Léon Bourgeois • 1921. Hjalmar Branting i Christian Lous Lange • 1922. Fridtjof Nansen • 1925. Austen Chamberlain i Charles G. Dawes
1926. Aristide Briand i Gustav Stresemann • 1927. Ferdinand Buisson i Ludwig Quidde • 1929. Frank B. Kellogg • 1930. Nathan Söderblom • 1931. Jane Addams i Nicholas Murray Butler • 1933. Norman Angell • 1934. Arthur Henderson • 1935. Carl von Ossietzky • 1936. Carlos Saavedra Lamas • 1937. Robert Cecil • 1938. NIOR • 1944. Crveni križ • 1945. Cordell Hull • 1946. Emily Greene Balch i John Mott • 1947. Kvekeri i AFSC • 1949. John Boyd Orr • 1950. Ralph Bunche
1951. Léon Jouhaux • 1952. Albert Schweitzer • 1953. George Marshall • 1954. UNHCR • 1957. Lester B. Pearson • 1958. Dominique Pire • 1959. Philip Noel-Baker • 1960. Albert Lutuli • 1961. Dag Hammarskjöld • 1962. Linus Pauling • 1963. Crveni križ • 1964. Martin Luther King • 1965. UNICEF • 1968. René Cassin • 1969. ILO • 1970. Norman Borlaug • 1971. Willy Brandt • 1973. Henry Kissinger i Lê Đức Thọ • 1974. Seán MacBride i Eisaku Satō • 1975. Andrej Saharov
1976. Betty Williams i Mairead Maguire • 1977. Amnesty International • 1978. Anwar Sadat i Menachem Begin • 1979. Majka Tereza • 1980. Adolfo Pérez Esquivel • 1981. UNHCR • 1982. Alva Myrdal i Alfonso García Robles • 1983. Lech Wałęsa • 1984. Desmond Tutu • 1985. IPPNW • 1986. Elie Wiesel • 1987. Óscar Arias • 1988. Mirovne snage UN-a • 1989. Dalaj Lama • 1990. Mihail Gorbačov • 1991. Aung San Suu Kyi • 1992. Rigoberta Menchú • 1993. Nelson Mandela i F. W. de Klerk • 1994. Jaser Arafat, Šimon Peres i Jichak Rabin • 1995. Udruga Pugwash i Rotblat • 1996. Carlos Filipe Ximenes Belo i José Ramos-Horta • 1997. ICBL i Jody Williams • 1998. John Hume i David Trimble • 1999. Médecins Sans Frontières • 2000. Kim Dae-jung
2001. Ujedinjene nacije i Kofi Annan • 2002. Jimmy Carter • 2003. Širin Ebadi • 2004. Wangari Maathai • 2005. IAEA i Mohamed ElBaradei • 2006. Muhammad Yunus i Grameen banka • 2007. Al Gore i IPCC • 2008. Martti Ahtisaari • 2009. Barack Obama • 2010. Liu Xiaobo • 2011. Ellen Johnson Sirleaf, Leymah Gbowee i Tawakel Karman • 2012. Europska unija • 2013. Organizacija za zabranu kemijskog oružja • 2014. Kailaš Satjarti i Malala Jusafzai • 2015. Tuniski nacionalni kvartet • 2016. Juan Manuel Santos • 2017. ICAN • 2018. Denis Mukwege i Nadia Murad • 2019. Abiy Ahmed Ali • 2020. Svjetski program za hranu • 2021. Maria Ressa i Dmitrij Muratov • 2022. Ales Bjaljacki, Memorial i Centar za građanske slobode • 2023. Narges Mohamadi