Norman Angell
| Ralph Norman Angell | |
|---|---|
 | |
| Rođenje | (1872-12-26)26. 12. 1872. Holbeach, Engleska |
| Smrt | 7. 10. 1967. (dob: 94) |
| Zanimanje | predavač, novinar, književnik i političar |
| Poznat/a po | Nobelova nagrada za mir (1933) |
| Vjeroispovijest | agnostik[1] |
Sir Ralph Norman Angell (26. decembar 1872. – 7. oktobar 1967) bio je britanski novinar, publicist i laburistički političar, poznat po tome što je godine 1933. dobio Nobelovu nagradu za mir. Najpoznatije djelo mu je knjiga The Great Illusion u kojoj je tvrdio kako je u modernom industrijskom društvu rat postao previše destruktivan da bi više mogao služiti kao sredstvo rješavanja političkih i drugih problema.
Život
Rodio se kao Ralph Norman Angell Lane. Obrazovao se u Engleskoj, Francuskoj i na Ženevskom univerzitetu, koga je napustio kako bi neko vrijeme živio na Zapadnoj obali SAD. Godine 1898. se vratio u Evropu, te je radio kao novinar i dopisnik nekoliko britanskih listova. Kao gorljivi pacifist je godine 1909. napisao pamflet Europe's Optical Illusion, u kojoj je tvrdio da su ekonomije evropskih država toliko isprepletene da je njihov međusobni rat kontraproduktivan i besmislen; sljedeće godine je izdan kao knjiga The Great Illusion. Godine 1914. je bio među osnivačima britanske pacifističke organizacije Union of Democratic Control.
Poslije prvog svjetskog rata se priključio Laburističkoj stranci i dvije godine (1929 - 1931) bio njen parlamentarni zastupnik. U tom je periodu dizajnirao tzv. Money Game ("Igru novca") koja je trebala služiti za podučavanje djece osnovama ekonomije. 1930-ih je, usprkos svojih pacifističkih stavova, postao žestoki kritičar politike Appeasementa ("popuštanja") fašističkim državama, a nakon izbijanja drugog svjetskog rata je otišao u SAD kako bi lobirao za ulazak u rat na strani Saveznika.
Izvori
- ↑ Martin Ceadel (2009). Living the Great Illusion: Sir Norman Angell, 1872-1967. OUP Oxford. str. 38. ISBN 9780199571161. Pristupljeno 23 June 2013. »However, by the time he composed his memoirs Angell had come to realize how inappropriate it had been for 'an agnostic, a heretic, a revolutionary' like himself 'to preach his heretical and revolutionary doctrines' to a readership that was not only 'bourgeois' but 'churchy'.«
Vanjske veze
Norman Angell na Wikimedijinoj ostavi
- Hansard 1803–2005: contributions in Parliament by Norman Angell (en)
- OMD 5620: Nobel Peace Prize Gold Medal 1933 in the Imperial War Museum collection catalogue.
- "Sir Norman Angell: The Nobel Peace Prize 1933: Biography" hosted by nobelprize.org. (With "Selected Bibliography".) Accessed 20 October 2007.
- Arhivski materijal vezan uz Norman Angell na web-stranici Nacionalnih arhiva UK (en)
- "Sir Norman Angell Papers, 1890–1976" Arhivirano 2007-09-27 na Wayback Machine-u (67 boxes [66.3 cu. ft.]) and "Biography" – Ball State University Libraries (Archives and Special Collections). Accessed 20 October 2007.
- Djela čiji je autor Norman Angell na Projektu Gutenberg
- Djela čiji je autor ili tema Norman Angell u bibliotekama (WorldCat katalog)
| Parlament Ujedinjenog Kraljevstva | ||
|---|---|---|
| Prethodi: Eugene Ramsden | član Parlamenta za Bradford North 1929–1931 | Slijedi: Eugene Ramsden |
- p
- r
- u
Dobitnici Nobelove nagrade za mir
1901. Henry Dunant i Frédéric Passy • 1902. Élie Ducommun i Charles Albert Gobat • 1903. Randal Cremer • 1904. Institut de Droit International • 1905. Bertha von Suttner • 1906. Theodore Roosevelt • 1907. Ernesto Teodoro Moneta i Louis Renault • 1908. Klas Pontus Arnoldson i Fredrik Bajer • 1909. Auguste Marie François Beernaert i Paul-Henri-Benjamin d'Estournelles de Constant • 1910. IPB • 1911. Tobias Michael Carel Asser i Alfred Hermann Fried • 1912. Elihu Root • 1913. Henri La Fontaine • 1917. Crveni križ • 1919. Woodrow Wilson • 1920. Léon Bourgeois • 1921. Hjalmar Branting i Christian Lous Lange • 1922. Fridtjof Nansen • 1925. Austen Chamberlain i Charles G. Dawes
1926. Aristide Briand i Gustav Stresemann • 1927. Ferdinand Buisson i Ludwig Quidde • 1929. Frank B. Kellogg • 1930. Nathan Söderblom • 1931. Jane Addams i Nicholas Murray Butler • 1933. Norman Angell • 1934. Arthur Henderson • 1935. Carl von Ossietzky • 1936. Carlos Saavedra Lamas • 1937. Robert Cecil • 1938. NIOR • 1944. Crveni križ • 1945. Cordell Hull • 1946. Emily Greene Balch i John Mott • 1947. Kvekeri i AFSC • 1949. John Boyd Orr • 1950. Ralph Bunche
1951. Léon Jouhaux • 1952. Albert Schweitzer • 1953. George Marshall • 1954. UNHCR • 1957. Lester B. Pearson • 1958. Dominique Pire • 1959. Philip Noel-Baker • 1960. Albert Lutuli • 1961. Dag Hammarskjöld • 1962. Linus Pauling • 1963. Crveni križ • 1964. Martin Luther King • 1965. UNICEF • 1968. René Cassin • 1969. ILO • 1970. Norman Borlaug • 1971. Willy Brandt • 1973. Henry Kissinger i Lê Đức Thọ • 1974. Seán MacBride i Eisaku Satō • 1975. Andrej Saharov
1976. Betty Williams i Mairead Maguire • 1977. Amnesty International • 1978. Anwar Sadat i Menachem Begin • 1979. Majka Tereza • 1980. Adolfo Pérez Esquivel • 1981. UNHCR • 1982. Alva Myrdal i Alfonso García Robles • 1983. Lech Wałęsa • 1984. Desmond Tutu • 1985. IPPNW • 1986. Elie Wiesel • 1987. Óscar Arias • 1988. Mirovne snage UN-a • 1989. Dalaj Lama • 1990. Mihail Gorbačov • 1991. Aung San Suu Kyi • 1992. Rigoberta Menchú • 1993. Nelson Mandela i F. W. de Klerk • 1994. Jaser Arafat, Šimon Peres i Jichak Rabin • 1995. Udruga Pugwash i Rotblat • 1996. Carlos Filipe Ximenes Belo i José Ramos-Horta • 1997. ICBL i Jody Williams • 1998. John Hume i David Trimble • 1999. Médecins Sans Frontières • 2000. Kim Dae-jung
2001. Ujedinjene nacije i Kofi Annan • 2002. Jimmy Carter • 2003. Širin Ebadi • 2004. Wangari Maathai • 2005. IAEA i Mohamed ElBaradei • 2006. Muhammad Yunus i Grameen banka • 2007. Al Gore i IPCC • 2008. Martti Ahtisaari • 2009. Barack Obama • 2010. Liu Xiaobo • 2011. Ellen Johnson Sirleaf, Leymah Gbowee i Tawakel Karman • 2012. Europska unija • 2013. Organizacija za zabranu kemijskog oružja • 2014. Kailaš Satjarti i Malala Jusafzai • 2015. Tuniski nacionalni kvartet • 2016. Juan Manuel Santos • 2017. ICAN • 2018. Denis Mukwege i Nadia Murad • 2019. Abiy Ahmed Ali • 2020. Svjetski program za hranu • 2021. Maria Ressa i Dmitrij Muratov • 2022. Ales Bjaljacki, Memorial i Centar za građanske slobode • 2023. Narges Mohamadi
