1838

Ovo je članak o godini 1838.
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 18. vijek – 19. vijek – 20. vijek
Decenija: 1800-e  1810-e  1820-e  – 1830-e –  1840-e  1850-e  1860-e
Godine: 1835 1836 1837 – 1838 – 1839 1840 1841
1838. po kalendarima
Gregorijanski 1838. (MDCCCXXXVIII)
Ab urbe condita 2591.
Islamski 1253–1254.
Iranski 1216–1217.
Hebrejski 5598–5599.
Bizantski 7346–7347.
Koptski 1554–1555.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1893–1894.
Shaka Samvat 1760–1761.
Kali Yuga 4939–4940.
Kineski
Kontinualno 4474–4475.
60 godina Yang Zemlja Pas
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11838.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1838. (MDCCCXXXVIII) bila je redovna godina koja počinje u ponedjeljak po gregorijanskom, odn. redovna godina koja počinje u subotu po 12 dana zaostajućem julijanskom kalendaru (linkovi pokazuju godišnje kalendare).

Događaji

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak

  • januar - Samuel Morse i Alfred Vail prikazali telegraf.
  • 21. 1. - U Jakutsku izmereno −60 °C, što se smatra prvim zabeleženim temperaturnim minimumom.
  • 27. 1.? - Prvi diplomatski bal u Beogradu, domaćin izaslanik britanske krune Džon Lojd.
  • mart - Velika poplava pogodila Peštu.
  • 29. 3. - Osnovano Pančevačko srpsko crkveno pevačko društvo (prvo u današnjoj Srbiji).
  • 29. 3. - Izgrađena Njegoševa rezidencija Biljarda.

April/Travanj – Jun/Lipanj

SS Great Western
  • 22. 4. - Parobrod SS Sirius stigao u New York iz Corka u Irskoj za 18 dana i 4 sata.
  • 23. 4. - SS Great Western stigao za 15 dana u New York iz Engleske - to je prvi brod namenski građen za atlantski saobraćaj, najveći putnički do 1839.
  • maj - Čartizam: u Velikoj Britaniji sastavljena Narodna povelja (People's Charter) kojom se traži univerzalno, tajno, aktivno i pasivno pravo glasa.
  • 25. 5. - Egipatski de fakto vladar Muhamed Ali izrazio želju da se i formalno osamostali od Osmanlija - sultan Mahmut mobilizovao vojsku, a ni sile ne žele probleme[1].
  • 31. 5. (ili 30. 4.?) -  Nikaragva proglasila nezavisnost od Savezne Republike Centralne Amerike.
  • 19. 6. - Velika igra: Britanci privremeno okupirali persijsko ostrvo Hark kako bi odvratili Persijance (i Ruse) od dalje opsade Herata.
  • 28. 6. - Krunisanje kraljice Viktorije.

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan

  • 1. 7. - U Kragujevcu ustanovljen Licej, odlukom kneza Miloša. Otvoren je sledećeg oktobra, preseljen u Beograd 1841, predstavlja začetak Beogradskog univerziteta (1905).
  • 15. 8. - Salus Populi Romani: papinom bulom Cælestis Regina je data kanonska krunidba ikoni Bogorodice u bazilici sv. Marije Velike (još jedna krunidba 1954).
  • 16. 8. - Baltalimanski ugovor otvara Osmansko carstvo britanskoj trgovini.
  • 22. 8. - Ilirski pokret: grof Janko Drašković otvorio prvu Narodnu (ilirsku) čitaonicu u Zagrebu[2]. Ove godine slične čitaonice se otvaraju i u drugim mjestima Hrvatske a Ljudevit Gaj dobio dozvolu za tiskaru.
  • 7. 9. - Grace Darling se proslavila kada je sa ocem spasila 13 brodolomnika pored severne Engleske.
  • 9. 9. - Persijanci prekinuli Opsadu Herata, Rusi pod britanskim pritiskom povukli savetnike.
  • 17. 9. - Puštena u promet London and Birmingham Railway - London je železnički povezan sa Liverpulom i Mančesterom.

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac

  • 1. 10. - Prvi karlistički rat u Španiji: Bitka kod Maelle je poslednja pobeda karlista.
  • 27. 10. - Mormonski rat 1838.: guverner Misurija izdaje Izvršno naređenje 44 kojim naređuje istrebljenje ili proterivanje Mormona iz te države.
  • 29. 10. - Prva železnička linija u Prusiji povezuje Berlin i Magdeburg.
  • oktobar-novembar -  Honduras i Kostarika proglasili nezavisnost od Savezne Republike Centralne Amerike koja faktički više i ne postoji.
  • novembar - Mirovni sporazum na Cetinju između predstavnika bosanskog i hercegovačkog paše i Crne Gore: Grahovljani će plaćati zemlju na granici a Turci ih neće dirati (ipak i dalje napeto)[3].
  • 27. 11. - Počinje kratki Rat peciva: francuske snage vrše invaziju Meksika kako bi iznudile ogromnu odštetu za povređena prava svojih građana, uključujući jednog pekara.
  • 29. 11. - Otvoren francuski konzulat u Beogradu.
  • 27. 11. - 5. 12. - Bitka kod San Juan de Ulúa: Francuzi zauzimaju meksičku luku Veracruz, zarobljen je gen. Mariano Arista i ranjen Antonio López de Santa Anna, koji je svoju amputiranu nogu dao sahraniti s punim vojnim počastima.
  • 16. 12. - Bitka na Krvavoj reci je odlučujuća pobeda Bura nad Zuluima.
  • 22. 12. (10. 12. po j.k.) - U Carigradu završen tzv. "Turski ustav" za Kneževinu Srbiju: Knez mora podeliti vlast sa Savetom[4] (obnarodovan sledećeg februara).
  • decembar - Prvi anglo-afganistanski rat: britanske snage krenule iz Punjaba u Afganistan, u podršku Šudža-šah Duraniju nasuprot Dost Mohammadu.

Kroz godinu

  • Otvoren ruski konzulat u Beogradu.
  • c. Porta smenila leskovačkog muselima Ismail-pašu (Šašit-pašin sestrić)[5].
  • Budimpešta: osnovane "Serbske narodne novine"; Sava Tekelija osnovao Tekelijanum, zadužbinu za školovanje siromašnih srpskih đaka; Biblioteka Matice srpske otvorena za javnost.
  • Osnovano Leteće diletantsko pozorište u Novom Sadu, prethodnik Srpskog narodnog pozorišta.
  • Izašli Sterijina "Pokondirena tikva" i "Roman bez romana".
  • Prilikom razgraničenja Austrije i Crne Gore dolazi do nasilja[6].
  • Gerardus Johannes Mulder otkrio a Jöns Jacob Berzelius imenovao proteine.
  • Friedrich Bessel je prvi izmerio zvezdanu paralaksu i time ustanovio udaljenost jedne zvezde (61 Cygni).
  • Kineski car Daoguang poslao Lin Zexua u Guangdong da zaustavi nelegalni britanski uvoz opijuma (→ Prvi opijumski rat).
  • Durhamovo izvješće preporučuje spajanje Gornje i Donje Kanade u jednu provinciju.
  • Staza suza: Cherokeeji preseljeni na zapad.
  • Ostrva Pitkern postaju britanska kolonija, tamošnje žene dobijaju pravo glasa.
  • Biblijska kritika: Christian Hermann Weisse predložio hipotezu dva izvora.
  • Charles Fellows otkrio stare gradove Ksantos i Tlos na jugozapadu Anatolije.
  • 1838-39 - "Arustučki rat" (Aroostook War), napetost na slabo definisanoj granici SAD države Maine i britansko-kanadske kolonije New Brunswick.

Rođenja

Glavni članak: :Kategorija:Rođeni 1838.

Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1838.
  • 20. 1. - Osceola, indijanski poglavica (* 1804)
  • 16. 3. - Nathaniel Bowditch, matematičar (* 1773)
  • 27. 3. - Marko Šljivarić, francuski general (* 1762)
  • 3. 4. - François Carlo Antommarchi, Napoleonov lekar (* 1780)
  • 6. 4. - Dimitrije Davidović, srpski novinar, ministar, ustavopisac (* 1789)
  • 7. 4. - Konstantin Rodofinikin, ruski diplomata (* 1760)
  • 17. 5. - Charles Maurice de Talleyrand-Périgord, francuski diplomata (* 1754)
  • 17. 5. - René Caillié, istraživač Afrike (* 1799)
  • 14. 6. - Maximilian von Montgelas, bavarski državnik (* 1759)
  • 7. 8. - Ivan Kreljanović Albinoni, književnik (* 1777)
  • 17. 8. - Lorenzo Da Ponte, Mocartov libretista (* 1749)
  • 27. 9. - Bernard Courtois, hemičar (* 1777)
  • 1. 10. - Charles Tennant, hemičar i industrijalac (* 1768)
  • 3. 10. - Black Hawk, indijanski poglavica (* 1767)
  • 13. 10. - Dimitrije Frušić, lekar i novinar (* 1790)
  • 27. 11. - Georges Mouton, maršal Francuske (* 1770)
  • ? - Đuro Đurović, bokeljski trgovac u Trstu, dobrotvor
  • ? - Maksim Manuilović, temišvarski vladika

Reference

  1. ShawShaw1977, 50
  2. Otvorena Ilirska čitaonica u Zagrebu – žarište hrvatskoga narodnog preporoda Arhivirano 2016-03-13 na Wayback Machine-u, nsk.hr
  3. Istorija s. n. V-1, 194
  4. Ćorović, Vladimir. Krize u Srbiji, rastko.rs
  5. Istorija s. n. V-1, 238
  6. Ćorović, Vladimir Crna Gora kao svetovna država, rastko.rs
Literatura
  • Stanford J. Shaw; Ezel Kural Shaw. History of the Ottoman Empire and Modern Turkey: Volume 2, Reform, Revolution, and Republic: The Rise of Modern Turkey 1808-1975. Cambridge University Press; 27 May 1977. ISBN 978-0-521-29166-8.
  • Istorija srpskog naroda, Od Prvog ustanka do Berlinskog kongresa 1804-1878, Beograd 1981
    • Peta knjiga prvi tom (V-1)
1838 na Wikimedijinoj ostavi