Dragan Markovina

Dragan Markovina
Dragan Markovina (2016)
Rođenje6. 2. 1981. (1981-02-06) (dob: 43)
Mostar, SR BiH, SFRJ (danas BiH)
PrebivališteSplit, Hrvatska
NacionalnostHrvat
ObrazovanjeMr. sc.[1], Dr. sc.[2] (Zagreb)
Alma materSveučilište u Zagrebu[3]
Zanimanjepovjesničar, publicist
Politička partijaNova ljevica

Dragan Markovina (Mostar, 6. veljače 1981.), hrvatski povjesničar, publicist i političar lijeve orijentacije. Rođen je u Mostaru, iz koga je zajedno sa obitelji izbjegao u Hrvatsku na početku rata u BiH, a danas živi u Splitu. Poznat je po radikalnoj kritici političkog i ekonomskog establishmenta u Hrvatskoj, kao i društvenom aktivizmu,[4] uključujući nastojanje da se spriječi izgradnja spomenika Franji Tuđmanu u Splitu. 2016. je postao jednim od vođa i osnivača političke stranke Nova ljevica.[5]

Publikacije (izbor)

  •    (2014). Između crvenog i crnog. Split i Mostar u kulturi sjećanja. Zagreb & Sarajevo: Plejada & University press. str. 241. ISBN 978-953-7782-33-7. LCCN 2015378263. OCLC 894119514. CROSBI 695143. S2CID 209999848. (NSK). (COBISS-Sr). (COBISS.BH). 
  •    (2015). Tišina poraženog grada. Mostar: Centar za kritičko mišljenje. str. 181. ISBN 978-995-8038-21-1. LCCN 2017463187. OCLC 951846657. (COBISS.BH). 
  •    (2015). Povijest poraženih. Biblioteka Lijeva (s)kretanja. Zagreb: Jesenski i Turk. str. 309. ISBN 978-953-2227-49-9. LCCN 2016447299. OCLC 933797754. CROSBI 836527. (NSK). (COBISS-Sr). 
  •    (2015). Jugoslavenstvo poslije svega. Beograd: MostArt Skripta International. str. 154. ISBN 978-868-4149-91-8. OCLC 940957146. (NSK). (COBISS-Sr). 
  •    (2017). Doba kontrarevolucije. Biblioteka Tako je bilo. Zagreb: Razlog. str. 476. ISBN 978-953-6985-22-7. OCLC 1003044903. (NSK). 
  •    (2018). Usamljena djeca juga. Split: Libros. str. 127. ISBN 978-953-8192-01-2. (NSK). 
  •    (2018). Jugoslavija u Hrvatskoj (1918.-2018.). Od euforije do tabua. Zaprešić: Fraktura. str. 204. ISBN 978-953-358-011-1. OCLC 1099286580. (NSK). (COBISS.BH). 
  •    (2019). Libanon na Neretvi. Kultura sjećanja i zaborava. Mostar: Centar za kritičko mišljenje. str. 145. ISBN 978-9958-0382-9-7. (COBISS.BH). 
  •    (2021). Neum, Casablanca. Sarajevo: Art Rabic. str. 303. ISBN 978-9926-428-95-2. 

Izvori

  1. (CROSBI)
  2. (CROSBI)
  3. „Dr. sc. Dragan Markovina (biografija do 2011.)”. Filozofski fakultet u Splitu. Arhivirano iz originala na datum 2017-01-03. Pristupljeno 2017-02-06. 
  4. Srdoč, S. (2016-09-27). „Markovina osniva lijevu stranku, a opleo je i po Plenkoviću”. Zagreb: T-portal. ISSN 1334-3130. Pristupljeno 2018-09-16. 
  5. „Dvjesto ljudi na osnivanju Nove ljevice”. Dvjesto ljudi na osnivanju Nove ljevice. Zagreb. 2016-12-18. ISSN 1845-8955. Pristupljeno 2017-05-01. 

Vanjske veze

Dragan Markovina na Wikimedijinoj ostavi
  • p
  • r
  • u
Lingvisti
  • Anders Ahlqvist
  • Ronelle Alexander
  • Nadira Aljović
  • Bojan Anđelković
  • Boban Arsenijević
  • John Frederick Bailyn
  • Josip Baotić
  • Ranka Bijeljac-Babić
  • Ranko Bugarski
  • Costas Canakis
  • Vesna Bulatović
  • Daniel Bunčić
  • Noam Chomsky
  • Dragana Cvetanović
  • Luna Filipović
  • Ádám Galac
  • Greville Corbett
  • Oliver Czulo
  • Natalia Długosz
  • Ljiljana Dolamic
  • Nicholas Evans
  • Rajka Glušica
  • Radmila Gorup
  • Senahid Halilović
  • Camiel Hamans
  • Dejan Ivković
  • Jagoda Jurić-Kappel
  • Dunja Jutronić
  • Mirjana Jocić
  • Dejan Karavesović
  • Jana Kenda
  • Ivan Klajn
  • Snježana Kordić
  • Svetlana Kurteš
  • Igor Kusin
  • Zineta Lagumdžija
  • Igor Lakić
  • Gordana Lalić-Krstin
  • Mia Mader Skender
  • Alisa Mahmutović
  • Olga Mišeska Tomić
  • Vladimir Miličić
  • Spiros Moschonas
  • Joachim Mugdan
  • Zoran Nikolovski
  • Miloš Okuka
  • Tatjana Paunović
  • Dušan-Vladislav Pažđerski
  • Mira Peter
  • Tanja Petrović
  • Enisa Pliska
  • Milena Podolšak
  • Luka Raičković
  • Katarina Rasulić
  • Marija Runić
  • Svenka Savić
  • Marko Simonović
  • Ljiljana Subotić
  • Danko Šipka
  • Dušanka Točanac
  • Neda Todorović
  • Aleksandar Trklja
  • Peter Trudgill
  • Mladen Uhlik
  • Hanka Vajzović
  • Vera Vasić
  • Elvira Veselinović
  • Đorđe Vidanović
  • Ana Ždrale
  • Jelena Živojinović
Pisci i
književni
povjesničari
Novinari
Pravnici,
sociolozi i
politolozi
  • Dritan Abazović
  • Esad Bajtal
  • Antonija Čuvalo
  • Nerzuk Ćurak
  • Zdravko Grebo
  • Božidar Jakšić
  • Dejan Jović
  • Danica Juričić Spasović
  • Aleksej Kišjuhas
  • Željko Komšić
  • Zlatan Krajina
  • Todor Kuljić
  • Aneta Lalić
  • Siniša Malešević
  • Aleksandar Maršavelski
  • Snježana Milivojević
  • Jelica Minić
  • Rastko Močnik
  • Vukašin Pavlović
  • Vuk Perišić
  • Vesna Pešić
  • Tanja Petovar
  • Helena Popović
  • Dušan Reljić
  • Melita Richter
  • Nikola Visković
Filozofi,
antropolozi i
kulturolozi
  • Nadežda Čačinovič
  • Ivan Čolović
  • Milena Dragićević Šešić
  • Robert Hayden
  • Darja Hoenigman
  • Srećko Horvat
  • Rada Iveković
  • Hrvoje Jurić
  • Dragoljub Mićunović
  • Nina Mihaljinac
  • Asim Mujkić
  • Svetlana Slapšak
  • Viktorija Šimon Vuletić
  • Nebojša Zelić
Povjesničari
  • Milica Bakić Hayden
  • Florian Bieber
  • Dejan Đokić
  • Dževad Juzbašić
  • Olga Manojlović Pintar
  • Reinhard Markner
  • Dragan Markovina
  • Dubravka Stojanović
  • Irina Subotić
  • Ljubinka Trgovčević
  • Hrvoje Volner
  • Radina Vučetić
Iz drugih
struka
Glumci i
redatelji
Umjetnici
Mirovni
aktivisti
Normativna kontrola Uredi na Wikidati
  • WorldCat identiteti
  • VIAF: 305675534
  • LCCN: nb2015008029
  • ISNI: 0000 0004 2207 2646
  • GND: 1068408278
  • SUDOC: 195305353
  • NKC: js2017949817
  • NSK: 000403123