Deklaracija o zajedničkom jeziku

Deklaracija o zajedničkom jeziku, programatsko-protestni tekst o zajedničkom jeziku koji se govori u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji, pripremljen krajem 2016. i početkom 2017. u krugovima lingvistâ i drugih eksperata iz sve četiri države i predstavljen 30. III. 2017. s potpisima preko dvjesto istaknutih bosanskohercegovačkih, crnogorskih, hrvatskih i srpskih intelektualaca.^[1]^[2]^[3] Na tragu Deklaracije iz 1967.,^[4]^[5] a pred zahtjevima novog doba i pojava koje je ono donijelo, Deklaracija o zajedničkom jeziku ukazuje na goruće teme vezane za jezik.^[6]

Sadržaj Deklaracije

Deklaracija konstatira da Bošnjaci, Srbi, Hrvati i Crnogorci govore zajedničkim policentričnim standardnim jezikom.^[7]^[8] Podsjeća da se komunikacija tečno odvija i da je to bit svakog jezika.^[9]^[10] Nadalje, konstatira da je jezična politika naglašavanja razlika dovela do niza negativnih pojava^[11]^[12]^[13] u kojima se jezično izražavanje nameće kao kriterij nacionalne pripadnosti i sredstvo iskazivanja političke lojalnosti.^[14]^[15] U Deklaraciji stoji da se jezik i narod ne moraju podudarati, da svaki nacionalni kolektiv može svoju varijantu samostalno normirati i da su one međusobno ravnopravne.^[16] Dokument poziva na prestanak razdvajanja djece po nacionalnoj osnovi u školama u ime toga što navodno govore drugim jezikom.^[6]^[17] Potpisnici se u Deklaraciji zalažu za slobodu jezičnog izražavanja svakog pojedinca.^[18]

Regionalni projekt Jezici i nacionalizmi


Knjiga S. Kordić Jezik i nacionalizam (lijevo) poslužila je kao inspiracija za regionalni projekt Jezici i nacionalizmi (desno).

Deklaraciji je prethodio regionalni projekt Jezici i nacionalizmi,^[19]^[20] koji je realiziran uz potporu dvije njemačke zaklade: Forum Ziviler Friedensdienst i Allianz Kulturstiftung. U okviru projekta su se tokom 2016. odvijale konferencije u četiri države, čime je na terenu dobiven uvid u aktualno stanje i probleme.^[21]^[22] Projekt je inspiraciju imao u knjizi Jezik i nacionalizam,^[23]^[24]^[25] a organizirala su ga četiri nevladina udruženja iz svake od uključenih zemalja: P.E.N. Centar u BiH iz Sarajeva, udruga Kurs iz Splita, KROKODIL iz Beograda te Centar za građansko obrazovanje iz Podgorice.^[26] Organizirana interdisciplinarno, serija ekspertskih konferencija održana u Podgorici, Splitu, Beogradu i Sarajevu odvijala se tako da su uz lingviste sudjelovali i književnici, novinari, antropolozi i dr.^[27]^[28] Velik značaj dat je i uključivanju brojne publike.^[29]^[30] Naslovi debatnih krugova u okviru konferencijâ bili su:

Serija regionalnih ekspertskih konferencija Jezici i nacionalizmi
Mjesto	Naziv debatnog kruga	Datum
Podgorica	Govori li svaki narod u Crnoj Gori drugim jezikom?	21. IV. 2016.
Podgorica	Kakav je smisao povećavanja jezičkih razlika?	22. IV. 2016.
Split	Prijeti li anarhija ako ne propisujemo kako govoriti?	19. V. 2016.
Split	Što ako Hrvati i Srbi imaju zajednički jezik?	20. V. 2016.
Beograd	Ko kome krade jezik?	5. X. 2016.
Beograd	Ideologija ispravnog jezika	6. X. 2016.
Sarajevo	Političke manipulacije temom jezika	23. XI. 2016.
Sarajevo	Lektori kao utjerivači nacionalnosti	24. XI. 2016.

Sastavljanje teksta Deklaracije

U sastavljanju teksta Deklaracije sudjelovalo je preko trideset eksperata, od čega su polovinu činili lingvisti,^[31] iz sve četiri države,^[32] različitih nacionalnosti, a proces pisanja trajao je više mjeseci.^[33] Inicijativa se pojavila neposredno nakon posljednje konferencije u Sarajevu kada je grupa mladih ljudi u tom gradu,^[34]^[35]^[36] koji su obrazovanje prošli kroz takozvane "dvije škole pod jednim krovom",^[37] došla na ideju da sastave tekst kojim bi potaknuli na promjenu jezične politike u sve četiri zemlje,^[38] a naslovili su ga Deklaracija o zajedničkom jeziku.^[39] Poslije nekoliko još razrađenijih verzija prepustili su daljnju doradu profesionalnim lingvistima,^[33] tako da je sljedećih mjeseci Deklaracija dorađivana u Zagrebu pa se stoga može zvati i "zagrebačkom Deklaracijom".^[40] Odlučeno je da izrada Deklaracije bude nastavak projekta Jezici i nacionalizmi. Posljednju verziju u 2016. godini potpisalo je na individualno upućen poziv četrdeset istaknutih intelektualaca, velikim dijelom iz Hrvatske. Neočekivano brojan odaziv kao i nekoliko sugestija u kojem smjeru fokusirati tekst naveli su na zaključak da u društvu postoji velika potreba za ovakvom deklaracijom.

Nastavljen je rad formiranjem odbora eksperata različitih nacionalnosti iz sve četiri zemlje koji su 16. i 17. I. 2017. u Zagrebu radili na konačnoj verziji Deklaracije.^[38] Nakon sastanka je tekst upućen i na kritičku procjenu dvadesetak konzultanata čiji neki prijedlozi su potom ugrađeni u završnu formu teksta.^[41] Deklaracija o zajedničkom jeziku s više od dvjesto potpisa istaknutih intelektualaca^[42] iz Hrvatske,^[43] Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Srbije istovremeno je predstavljena javnosti 30. III. 2017. u Zagrebu, Podgorici, Beogradu i u Sarajevu, gdje je upriličena i konferencija za medije i dvije panel diskusije za javnost s naslovima "Šta je zajednički jezik?" i "Jezik i budućnost". Potom je Deklaracija ponuđena za daljnje potpisivanje svima zainteresiranima.^[44] Sljedećih dana ju je potpisalo preko 8.000 ljudi.^[45]

Održan je okrugli stol o Deklaraciji i u Zagrebu u okviru 10. Subverziv festivala pod naslovom "Jezik i nacionalizam".^[46]^[47] Zatim je održana debata^[48] na književnom Festivalu Krokodil u Beogradu pod naslovom "O Deklaraciji o zajedničkom jeziku i drugim demonima".^[49]^[50] Nakon toga je u Novom Sadu održana na festivalu Exit tribina "Čiji je naš jezik?"^[51]^[52]^[53] i na Regionalnoj književnoj konferenciji Book Talk panel "Koji su dometi Deklaracije o zajedničkom jeziku".^[54] I u Crnoj Gori održan je okrugli stol o Deklaraciji u okviru 7. Njegoševih dana.^[55]^[56] Krajem iste kalendarske godine u okviru 6. Otvorenog univerziteta u Sarajevu održana je rasprava "Šta da se radi s jezikom: ko (ne) govori zajednički?".^[57]

Serija tribina o Deklaraciji u 2017.
Mjesto	Naziv tribine	Manifestacija	Datum
Sarajevo	Šta je zajednički jezik?^[a]	Predstavljanje Deklaracije	30. III. 2017.
	Jezik i budućnost^[b]	Predstavljanje Deklaracije	30. III. 2017.
	Ko (ne) govori zajednički?^[c]	Otvoreni univerzitet	10. XI. 2017.
Zagreb	Jezik i nacionalizam^[d]	Subversive Festival	19. V. 2017.
Beograd	O Deklaraciji o zajedničkom jeziku i drugim demonima^[e]	Festival Krokodil	18. VI. 2017.
Novi Sad	Čiji je naš jezik?^[f]	Festival Exit	8. VII. 2017.
Novi Sad	Koji su dometi Deklaracije o zajedničkom jeziku?^[g]	Book Talk	29. IX. 2017.
Kotor	Deklaracija o zajedničkom jeziku^[h]	Njegoševi dani	1. IX. 2017.

Naredne 2018. godine održan je niz plenarnih predavanja o Deklaraciji na znanstvenim konferencijama na sveučilištima raznih EU zemalja,^[59]^[60]^[61]^[62] a potom i na sveučilištima u Japanu.^[58]^[63]^[64] Povodom druge obljetnice također su održane tribine:^[65] u Beču promocija Deklaracije - naslov tribine bio je "Jezik i nacionalizmi: da li se razumijemo?"^[66] i u Zagrebu pod naslovom "Jedan jezik ili više jezika: rasprava o Deklaraciji o zajedničkom jeziku", u organizaciji Saveza studentskih udruga Filozofskog fakulteta zagrebačkog Sveučilišta,^[67] a potom i plenarno predavanje o Deklaraciji.^[68]

Tekst Deklaracije

Suočeni s negativnim društvenim, kulturnim i ekonomskim posljedicama političkih manipulacija jezikom i aktualnih jezičnih politika u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji, mi, doljepotpisani, donosimo DEKLARACIJU O ZAJEDNIČKOM JEZIKU

Na pitanje da li se u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji upotrebljava zajednički jezik – odgovor je potvrdan.

Riječ je o zajedničkom standardnom jeziku policentričnog tipa – odnosno o jeziku kojim govori više naroda u više država s prepoznatljivim varijantama – kakvi su njemački, engleski, arapski, francuski, španjolski, portugalski i mnogi drugi. Tu činjenicu potvrđuju štokavica kao zajednička dijalekatska osnovica standardnog jezika, omjer istoga spram različitoga u jeziku i posljedična međusobna razumljivost.

Korištenje četiri naziva za standardne varijante – bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski – ne znači da su to i četiri različita jezika.

Inzistiranje na malom broju postojećih razlika te nasilnom razdvajanju četiri standardne varijante dovodi do niza negativnih društvenih, kulturnih i političkih pojava, poput korištenja jezika kao argumenta za segregaciju djece u nekim višenacionalnim sredinama, nepotrebnih ”prevođenja” u administrativnoj upotrebi ili medijima, izmišljanja razlika gdje one ne postoje, birokratskih prisila, kao i cenzure (te nužno auto-cenzure), u kojima se jezično izražavanje nameće kao kriterij etno-nacionalne pripadnosti i sredstvo dokazivanja političke lojalnosti.

Mi, potpisnici ove Deklaracije, smatramo da

činjenica postojanja zajedničkog policentričnog jezika ne dovodi u pitanje individualno pravo na iskazivanje pripadnosti različitim narodima, regijama ili državama;

svaka država, nacija, etno-nacionalna ili regionalna zajednica može slobodno i samostalno kodificirati svoju varijantu zajedničkog jezika;

sve četiri trenutno postojeće standardne varijante ravnopravne su i ne može se jedna od njih smatrati jezikom, a druge varijantama tog jezika;

policentrična standardizacija je demokratski oblik standardizacije najbliži stvarnoj upotrebi jezika;

činjenica da se radi o zajedničkom policentričnom standardnom jeziku ostavlja mogućnost svakom korisniku da ga imenuje kako želi;

između standardnih varijanti policentričnog jezika postoje razlike u jezičnim i kulturnim tradicijama i praksama, upotrebi pisma, rječničkom blagu kao i na ostalim jezičnim razinama, što mogu pokazati i različite standardne varijante zajedničkog jezika na kojima će ova Deklaracija biti objavljena i korištena;

standardne, dijalektalne i individualne razlike ne opravdavaju nasilno institucionalno razdvajanje, već naprotiv, doprinose ogromnom bogatstvu zajedničkog jezika.

Stoga, mi, potpisnici ove Deklaracije, pozivamo na

ukidanje svih oblika jezične segregacije i jezične diskriminacije u obrazovnim i javnim ustanovama;

zaustavljanje represivnih, nepotrebnih i po govornike štetnih praksi razdvajanja jezika;

prestanak rigidnog definiranja standardnih varijanti;

izbjegavanje nepotrebnih, besmislenih i skupih ”prevođenja” u sudskoj i administrativnoj praksi kao i sredstvima javnog informiranja;

slobodu individualnog izbora i uvažavanje jezičnih raznovrsnosti;

jezičnu slobodu u književnosti, umjetnosti i medijima;

slobodu dijalektalne i regionalne upotrebe;

i, konačno, slobodu ”miješanja”, uzajamnu otvorenost te prožimanje različitih oblika i izričaja zajedničkog jezika na sveopću korist svih njegovih govornika.

U Zagrebu, Podgorici, Beogradu i Sarajevu, 30. III. 2017.

Izvor: Novosti^[39]

Potpisnici Deklaracije

Ugledni britanski sociolingvist Peter Trudgill zapaža da „lingvisti su dobro zastupljeni na listi potpisnika“.^[69] Posebno je odjeknulo da je i najpoznatiji lingvist u svijetu „Noam Chomsky potpisao Deklaraciju o zajedničkom jeziku“^[70] „zajedno s preko pedeset drugih lingvista, među kojima su Anders Ahlqvist, Ronelle Alexander, Nadira Aljović, Bojan Anđelković, Boban Arsenijević, John Frederick Bailyn, Josip Baotić, Ranka Bijeljac-Babić, Ranko Bugarski, Vesna Bulatović, Daniel Bunčić, Costas Canakis, Greville Corbett, Oliver Czulo, Natalia Długosz, Ljiljana Dolamic, Nicholas Evans, Rajka Glušica, Radmila Gorup, Senahid Halilović, Camiel Hamans, Mirjana Jocić, Jagoda Jurić-Kappel, Dunja Jutronić, Dejan Karavesović, Jana Kenda, Ivan Klajn, Snježana Kordić, Svetlana Kurteš, Igor Kusin, Zineta Lagumdžija, Igor Lakić, Gordana Lalić-Krstin, Mia Mader Skender, Alisa Mahmutović, Olga Mišeska Tomić, Vladimir Miličić, Spiros Moschonas, Joachim Mugdan, Zoran Nikolovski, Miloš Okuka, Tatjana Paunović, Dušan-Vladislav Pažđerski, Mira Peter, Tanja Petrović, Enisa Pliska, Milena Podolšak, Luka Raičković, Katarina Rasulić, Marija Runić, Svenka Savić, Marko Simonović, Ljiljana Subotić, Danko Šipka, Dušanka Točanac, Neda Todorović, Aleksandar Trklja, Peter Trudgill, Mladen Uhlik, Hanka Vajzović, Vera Vasić, Elvira Veselinović, Đorđe Vidanović, Ana Ždrale, Jelena Živojinović.“^[71]

Neki od potpisnika Deklaracije o kojima postoji članak na ovoj Wikipediji:

Dejan Tiago Stanković

Dušan-Vladislav Pažđerski

Potpisnici o Deklaraciji

Arsenijević, Boban (15. IV. 2017). „Policentrični zajednički jezik i deklaracija o tome izazvali burne reakcije (intervju vodili Nemanja Stevanović i Vladimir Đorđević)”. Niš: Media & Reform centar. Arhivirano iz originala na datum 2017-05-12. Pristupljeno 4. II. 2018.
Arsenijević, Boban (18. V. 2017). „Deklaracija je uzdrmala temelj nacionalističke zloupotrebe jezika (intervju vodio Vladislav Stojičić)”. Zagreb: P-portal. Arhivirano iz originala na datum 2019-01-07. Pristupljeno 4. VII. 2019.
Arsenijević, Vladimir; Klajn, Ivan (8. IV. 2017). „Govore li Srbi, Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci isti jezik? (pripremila Kristina Šarić)”. emisija Vojvođanski dnevnik. Novi Sad: Radio-televizija Vojvodine. Arhivirano iz originala na datum 2017-04-12. Pristupljeno 5. XI. 2018.
Bahr, Manuel (31. III. 2017). „Deklaration: B/K/M/S ist eine Sprache – „Ich habe unterschrieben!“” [Deklaracija: B/H/C/S je jedan jezik – „Ja sam potpisao!“] (njemački). Beč: Kosmo. Arhivirano iz originala na datum 2018-05-04. Pristupljeno 4. V. 2018.
Bogavac, Milena (8. VII. 2017). „Kako sam potpisala da nisam poliglota”. Beograd: Noizz. Arhivirano iz originala na datum 2017-07-10. Pristupljeno 15. X. 2017.
Bugarski, Ranko (5. IV. 2017). „Dobronameran apel javnosti (intervju vodila Sonja Ćirić)”. Beograd: Vreme. ISSN 0353-8028. Arhivirano iz originala na datum 2017-08-26. Pristupljeno 4. III. 2019.
Bugarski, Ranko (13. IV. 2017). „Deklaracija nije politička platforma (intervju vodila Mirjana Mitrović)”. Beograd: Ekspres. Arhivirano iz originala na datum 2017-06-12. Pristupljeno 1. VII. 2019.
Bugarski, Ranko (7. V. 2017). „Mali katalog promašaja”. Beograd: Danas. ISSN 1450-538X. Arhivirano iz originala na datum 2017-05-14. Pristupljeno 9. IX. 2017.
Cingel, Ivan (14. IV. 2017). „Drevni i volšebni jeziče Hrvata”. Zagreb: Forum.tm. ISSN 1849-3874. Arhivirano iz originala na datum 2017-05-21. Pristupljeno 5. II. 2018.
Cingel, Ivan (27. IV. 2017). „Ovo nije još jedan tekst o Deklaraciji”. Zagreb: Forum.tm. ISSN 1849-3874. Arhivirano iz originala na datum 2017-05-19. Pristupljeno 6. X. 2017.
Dežulović, Boris (1. IV. 2017). „Riba ribi grize jezik” (slovenski). Ljubljana: Dnevnik. ISSN 1581-3037. Arhivirano iz originala na datum 2019-07-10. Pristupljeno 8. VII. 2019.
Dežulović, Boris (9. IV. 2017). „Hapsus linguae”. Zagreb: Novosti. ISSN 1845-8955. Arhivirano iz originala na datum 2017-06-06. Pristupljeno 28. V. 2018.
Glušica, Rajka (20. IV. 2017). „Čitaj pažljivo (intervju vodila Sonja Ćirić)”. Beograd: Vreme. ISSN 0353-8028. Arhivirano iz originala na datum 2017-10-08. Pristupljeno 15. VIII. 2017.
Gudžević, Sinan (18. IV. 2017). „Reklaracija”. Zagreb: Novosti. ISSN 1845-8955. Arhivirano iz originala na datum 2017-05-22. Pristupljeno 13. VI. 2019.
Gudžević, Sinan (2. V. 2017). „Pismo kardinalu Bozaniću”. Zagreb: Novosti. ISSN 1845-8955. Arhivirano iz originala na datum 2017-05-12. Pristupljeno 2. VI. 2018.
Halilović, Senahid (26. IV. 2018). „Halilović za N1: Dužni smo osluškivati javnu riječ”. emisija N1 na jedan (voditelj Nikola Vučić). Sarajevo: N1 (televizija). Pristupljeno 7. V. 2017. minuta 53:27
Ivančić, Viktor (8. IV. 2017). „Novi Novi list”. Zagreb: Novosti. ISSN 1845-8955. Arhivirano iz originala na datum 2017-06-08. Pristupljeno 4. IX. 2018.
Ivančić, Viktor (17. IV. 2017). „Kako ne biti Jugoslaven?”. Podgorica: Proletter. Arhivirano iz originala na datum 2017-05-21. Pristupljeno 18. VI. 2019.
Kazaz, Enver (27. IV. 2017). „Jezik nije mentalni kazamat (intervju vodila Sonja Ćirić)”. Beograd: Vreme. ISSN 0353-8028. Arhivirano iz originala na datum 2019-01-07. Pristupljeno 7. VII. 2018.
Kljajić, Jagoda (3. IV. 2017). „Potpišite Deklaraciju o zajedničkom jeziku”. Beograd: Prozaonline. Arhivirano iz originala na datum 2017-05-06. Pristupljeno 1. VIII. 2017.
Kordić, Snježana (4. IV. 2017). „Neki Srbi misle da Deklaracija favorizira Hrvate (intervju vodio Denis Derk)”. Zagreb: Večernji list. str. 36–37. ISSN 0350-5006. CROSBI 935899. Arhivirano iz originala na datum 2017-09-21. Pristupljeno 13. IX. 2018.
Kordić, Snježana (5. IV. 2017). „Čitaj pažljivo, kako god zoveš jezik”. Bonn: Deutsche Welle. CROSBI 936014. Arhivirano iz originala na datum 2017-07-02. Pristupljeno 9. VII. 2017.
Kordić, Snježana (13. IV. 2017). „Jezik više naroda (intervju vodila Sonja Ćirić)”. Beograd: Vreme. ISSN 0353-8028. CROSBI 936009. Arhivirano iz originala na datum 2017-08-26. Pristupljeno 4. VI. 2019.
Kordić, Snježana; Ibrahimović, Nedžad (3. V. 2017). „O Deklaraciji o zajedničkom jeziku”. emisija Globalno Borisa Malagurskog. Radio-televizija BN. Arhivirano iz originala na datum 2017-10-22. Pristupljeno 3. VIII. 2017. minuta 84:14
Kordić, Snježana (10. I. 2018). „Reagiranje na tekst Borisa Budena povodom Deklaracije o zajedničkom jeziku”. Zagreb: Slobodni Filozofski. CROSBI 935894. Arhivirano iz originala na datum 2018-04-16. Pristupljeno 4. V. 2018.
Kordić, Snježana (30. III. 2018). „Čistoća naroda i jezika ne postoji (intervju vodila Gordana Sandić-Hadžihasanović)”. Prag: Radio Slobodna Evropa. CROSBI 935824. Arhivirano iz originala na datum 2018-03-30. Pristupljeno 7. III. 2019.
Kordić, Snježana (26. II. 2018). „Deklaracija ruši i posljednji tabu (intervju vodila Maja Abadžija)”. Sarajevo: Oslobođenje. str. 18–19. ISSN 0351-3904. CROSBI 935790. Arhivirano iz originala na datum 2018-08-07. Pristupljeno 7. IV. 2018.
Kordić, Snježana (2019). „Reakcije na Deklaraciju o zajedničkom jeziku”. Njegoševi dani 7: zbornik radova s međunarodnog naučnog skupa, Kotor 30.8.-3.9.2017. Nikšić: Univerzitet Crne Gore, Filološki fakultet. str. 145–152. ISBN 978-86-7798-062-7. SSRN 3452730. CROSBI 1019779. S2CID 231517900. Arhivirano iz originala na datum 27. IX. 2019. Pristupljeno 24. VII. 2022.
Krajišnik, Đorđe (18. IV. 2017). „Zašto ciče bardovi nacional-lingvistike”. Beograd: XXZ regionalni portal. Arhivirano iz originala na datum 2017-04-21. Pristupljeno 18. VI. 2017.
Lucić, Predrag (3. IV. 2017). „Deklaracija o SAO Rijeci”. Rijeka: Novi list. ISSN 1334-1545. Arhivirano iz originala na datum 2017-05-23. Pristupljeno 5. X. 2020.
Lukić, Marija (2020). „Declaración sobre la langua común” [Deklaracija o zajedničkom jeziku] (španjolski) (PDF). ¿A quién partenece (nuestra) lengua? La lucha para la paz lingüística en los Balcanes. El serbocroata entre el recuerdo, el rechazo y el anhelo [Kome pripada (naš) jezik? Borba za jezični mir na Balkanu. Srpskohrvatski između sjećanja, odbijanja i čežnje]. tesis doctoral. Granada: Universidad de Granada. str. 168–182. Pristupljeno 22. VII. 2022.
Mader Skender, Mia (2022). „Deklaracija o zajedničkom jeziku” (njemački) (PDF). Die kroatische Standardsprache auf dem Weg zur Ausbausprache [Hrvatski standardni jezik na putu da postane ausbau jezik]. UZH Dissertationen. Zürich: Universität Zürich, Philosophische Fakultät, Slavisches Seminar. str. 81–84. DOI:10.5167/uzh-215815. Pristupljeno 3. VI. 2022.
Markovina, Dragan (30. III. 2017). „Zašto sam potpisao Deklaraciju o zajedničkom jeziku”. Zagreb: Telegram. ISSN 1849-7667. Arhivirano iz originala na datum 2017-05-31. Pristupljeno 8. VIII. 2018.
Methadžović, Almir (2. IV. 2018). „Chomsky u autobusu”. Mostar: Tačno.net. Arhivirano iz originala na datum 2018-04-10. Pristupljeno 9. X. 2018.

Milekić, Sven (30. III. 2017). „Post-Yugoslav 'Common Language' Declaration Challenges Nationalism” [Postjugaslavenska deklaracija o 'zajedničkom jeziku' baca rukavicu u lice nacionalizmu] (engleski). London: BalkanInsight. Arhivirano iz originala na datum 2017-04-27. Pristupljeno 4. VII. 2019.
Mustafić, Dino (31. III. 2018). „Mustafić za N1: Govorimo jedan jezik, razumijemo se”. emisija Novi dan (voditeljica Merima Šemić). Sarajevo: N1 (televizija). Arhivirano iz originala na datum 2018-05-04. Pristupljeno 2. XI. 2018. minuta 17:36
Nezirović, Elvedin (30. III. 2017). „Predstavljanje Deklaracije o zajedničkom jeziku”. Mostar: Tačno.net. Arhivirano iz originala na datum 31. III. 2020. Pristupljeno 31. III. 2022.
Pančić, Teofil (30. III. 2017). „1, 2, 3, 4 jezika... 4, 3, 2, 1 jezik”. Beograd: Vreme. ISSN 0353-8028. Arhivirano iz originala na datum 2017-08-26. Pristupljeno 23. X. 2017.
Pančić, Teofil (4. V. 2017). „Mučno, zabavno i poučno”. Beograd: Vreme. ISSN 0353-8028. Arhivirano iz originala na datum 2017-07-08. Pristupljeno 6. VIII. 2018.
Pavelić, Boris (30. III. 2017). „Provokacija zdravim razumom”. Rijeka: Novi list. ISSN 1334-1545. Arhivirano iz originala na datum 2017-05-23. Pristupljeno 12. IV. 2019.
Pilsel, Drago (6. IV. 2017). „Zašto Deklaracija o zajedničkom jeziku”. Beograd: Ekspres. Arhivirano iz originala na datum 2017-06-01. Pristupljeno 9. VI. 2019.
Pilsel, Drago (17. IV. 2017). „Bozanić opet prijeti: ne zazivamo Jugoslaviju niti prijeti novi rat!”. Zagreb: Autograf.hr. ISSN 1849-143X. Arhivirano iz originala na datum 2017-05-22. Pristupljeno 5. XI. 2017.
Pilsel, Drago (17. IV. 2017). „Bozanić čestita samo sviti i vjernicima koji su u katedrali”. emisija Novi dan (voditelj Tihomir Ladišić). Zagreb: N1 (televizija). Arhivirano iz originala na datum 2017-05-23. Pristupljeno 17. VIII. 2018. minuta 13:00
Slapšak, Svetlana (19. IX. 2017). „Okolina jezika”. Beograd: Peščanik. Arhivirano iz originala na datum 22. IX. 2017. Pristupljeno 8. XI. 2017.
Tomičić, Ladislav (31. III. 2017). „Provokacija!” (slovenski). Maribor: Večer. ISSN 0350-4972. Arhivirano iz originala na datum 2019-01-25. Pristupljeno 4. VI. 2019.
Tomičić, Ladislav (15. IV. 2017). „Račvasti jezik kardinala Bozanića”. Rijeka: Novi list. ISSN 1334-1545. Arhivirano iz originala na datum 2017-05-23. Pristupljeno 4. VII. 2018.
Tomić, Ante (29. III. 2017). „Zašto sam potpisao Deklaraciju o zajedničkom jeziku Hrvata, Srba, Bošnjaka i Crnogoraca”. Zagreb: Jutarnji list. ISSN 1331-5692. Arhivirano iz originala na datum 2017-04-03. Pristupljeno 18. X. 2017.
Tomić, Ante; Ilić, Saša (16. IV. 2017). „Na kom jeziku razgovaraju Grabar-Kitarović i Vučić? (intervju vodio Omer Karabeg)”. Prag: Radio Slobodna Evropa. Arhivirano iz originala na datum 2017-04-20. Pristupljeno 9. VIII. 2018.
Tripunovski, Stiven (2017). „Gemeinsamkeit wider Willen? Sprache im südslawischen Raum”. u: Grunert, Heiner; Kührer-Wielach, Florian, eds (njemački). Grenzen im Fluss. Regensburg: Regensburg Schnell et Steiner. str. 30–31. ISBN 978-3-7917-2940-4. OCLC 1011631323. Pristupljeno 4. II. 2018.
Vajzović, Hanka; Kordić, Snježana (20. III. 2018). „Jezičke nesuglasice”. emisija Kontekst. Al Jazeera Balkans. Arhivirano iz originala na datum 2018-03-24. Pristupljeno 3. V. 2019. minuta 15:47
Vučić, Nikola (7. V. 2017). „Reagiranje na tekst Nikole Petkovića o jeziku”. Zagreb: Autograf.hr. ISSN 1849-143X. Arhivirano iz originala na datum 2017-05-16. Pristupljeno 12. XI. 2017.

Vidi još

Bilješke

a. ^{^} Govornici: Borka Pavićević, Rajka Glušica i Snježana Kordić ; moderirala: Sandra Zlotrg

b. ^{^} Govornici: Ivana Bodrožić, Balša Brković i Asim Mujkić ; moderirao: Igor Štiks

c. ^{^} Govornici: Nerzuk Ćurak i Vladimir Arsenijević ; moderirala: Žarka Radoja

d. ^{^} Govornici: Tomislav Longinović, Viktor Ivančić, Snježana Kordić, Boris Buden i Mate Kapović ; moderirala: Katarina Peović Vuković

e. ^{^} Govornici: Teofil Pančić, Dragan Markovina, Snježana Kordić i Igor Štiks ; moderirali: Vladimir Arsenijević i Ana Pejović

f. ^{^} Govornici: Dragan Bjelogrlić, Snježana Kordić, Marko Šelić Marčelo, Vladimir Arsenijević i Vlatko Sekulović ; moderirala: Milena Bogavac Minja

g. ^{^} Govornici: Ivan Ivanji, Goran Miletić, Mirjana Đurđević, Srđan Tešin i Pero Zlatar ; moderirala: Eržika Pap Reljin

h. ^{^} Govornici: Rajka Glušica, Ivo Pranjković, Snježana Kordić, Ranko Bugarski, Vladimir Arsenijević i Svein Mønnesland ; moderirao: Nikola Vučić

Izvori

↑ Avram, Jakov (30. III. 2017). „Jezik, Deklaracija i politika”. emisija Kontekst. Al Jazeera Balkans. Arhivirano iz originala na datum 2017-04-01. Pristupljeno 2. VI. 2019. minuta 0.25
↑ Šipka, Danko (2019) (engleski). Lexical layers of identity: words, meaning, and culture in the Slavic languages [Leksički slojevi identiteta: riječi, značenje i kultura u slavenskim jezicima]. New York: Cambridge University Press. str. 168. DOI:10.1017/9781108685795. ISBN 978-953-313-086-6. LCCN 2018048005. OCLC 1061308790. »2017, a group of over 200 intellectuals (mostly writers, actors, but also numerous linguists) published a declaration on the common language, which, among others, claimed that Serbian, Croatian, Bosnian, and Montenegrin are not separate languages but rather variants of the common language.«
↑ Bakotin, Jerko (15. V. 2017). „Petković ili o kenjaži”. Zagreb: Novosti. ISSN 1845-8955. Arhivirano iz originala na datum 2017-05-23. Pristupljeno 8. IX. 2018.
↑ Kovačević, Miloš (30. III. 2017). „Deklaracija napad na Srbe i srpski jezik”. Faktor. Arhivirano iz originala na datum 2017-05-23. Pristupljeno 4. X. 2017. »Ova Deklaracija je mnogo povoljnija za Hrvate jer im sad omogućava sve što su uzeli od Srba, ali i Muslimanima i Crnogorcima. Ova deklaracija je napravljena u starom komunističkom stilu da su svi ravnopravni u svemu i svi podjednako krivi u svemu. To je perfidno propagiranje hrvatske deklaracije iz 1967. ... opasno je to što se kaže da nijedna varijanta nije vrednija od druge. Prema njima, bosanska ili crnogorska varijanta srpskog nije manje vrijedna od naše čisto srpske«
↑ Bodrožić, Ivana (30. III. 2017). „Govor na predstavljanju Deklaracije u Sarajevu (minuta 1:47)”. Zagreb: Večernji list. ISSN 0350-5006. Arhivirano iz originala na datum 2017-04-01. Pristupljeno 4. VI. 2019. »znači da je riječ o jednoj lingvističkoj osnovici koja je spomenuta u deklaraciji donesenoj prije pedeset godina – ustvrdila je Bodrožić.«
↑ ^6,0 ^6,1 Duhaček, Goran; Pavliša, Mija (28. III. 2017). „Deklaracija o zajedničkom jeziku uzbunit će duhove; evo što kažu njeni potpisnici”. Zagreb: T-portal. ISSN 1334-3130. Arhivirano iz originala na datum 2017-04-03. Pristupljeno 6. VII. 2018.
↑ „Predstavljena Deklaracija o zajedničkom jeziku”. emisija Vesti. B92. 30. III. 2017. Pristupljeno 2. VIII. 2018. minuta 0.13
↑ Dérens, Jean-Arnault; Rico, Simon (1. VII. 2017). „La langue sans nom des Balkans” [Neimenovani jezik Balkana] (francuski). Pariz: Le Monde diplomatique. str. 18. ISSN 0026-9395. Arhivirano iz originala na datum 2017-07-01. Pristupljeno 9. XI . 2017.
↑ Slavenka, Drakulić (30. III. 2018). „U tranziciji pisci su gubitnici (intervju vodio Vladimir Matković)”. Beograd: Danas. ISSN 1450-538X. Arhivirano iz originala na datum 2018-05-04. Pristupljeno 4. V. 2019.
↑ Bahrer, Manuel (1. X. 2018). „Zajednički jezik nema veze s Jugoslavijom”. Beč: Kosmo. Pristupljeno 7. XI. 2018.
↑ J., T. (10. IV. 2017). „Is Serbo-Croatian a language?” [Je li srpskohrvatski jezik?] (engleski). London: The Economist. ISSN 0013-0613. Arhivirano iz originala na datum 2017-04-10. Pristupljeno 6. VII. 2017.
↑ Kordić, Snježana (26. II. 2018). „Dan materinskog jezika (intervju vodila Ines Baždalić)”. emisija Epicentar. Sarajevo: BH radio 1. CROSBI 935897. Pristupljeno 4. IV. 2019. , minuta 26:12
↑ Vučić, Nikola (14. XII. 2018). „Bosanski, srpski, hrvatski i "logika sirovog nacionalizma"”. emisija Dnevnik u 19. N1 (televizija). Arhivirano iz originala na datum 2018-11-20. Pristupljeno 4. I. 2019. 2:13 minuta
↑ Bobanović, Paula (14. IV. 2018). „Chomsky: Hrvati, Srbi i Bošnjaci govore isti jezik”. Zagreb: Express.hr. Arhivirano iz originala na datum 2018-05-04. Pristupljeno 4. V. 2018.
↑ Nosovitz, Dan (11. II 2019). „What Language Do People Speak in the Balkans, Anyway?” [Koji jezik govore ljudi na Balkanu?] (engleski). Atlas Obscura. Arhivirano iz originala na datum 2019-02-11. Pristupljeno 8. VII 2019.
↑ „Deklaracija o zajedničkom jeziku predstavljena u Sarajevu”. emisija Vijesti. Al Jazeera Balkans. 30. III. 2017. Pristupljeno 2. IX. 2017. minuta 1.07
↑ Zanelli, Aldo (2018) (njemački). Eine Analyse der Metaphern in der kroatischen Linguistikfachzeitschrift Jezik von 1991 bis 1997 [Analiza metafora u hrvatskom lingvističkom stručnom časopisu Jezik od 1991. do 1997.]. Studien zur Slavistik ; 41. Hamburg: Dr. Kovač. str. 83. ISBN 978-3-8300-9773-0. OCLC 1023608613. CROSBI 935754. (NSK). (FFZG).
↑ Zukić, Amir (29. III. 2017). „Gošća Pressinga Snježana Kordić”. emisija Pressing. N1 (televizija). CROSBI 935979. Pristupljeno 11. V. 2019. 53:15 minuta
↑ Duhaček, Goran (14. IV. 2017). „Izložba 'Izbor političkih performansa u Hrvatskoj od 2000. do danas'”. Zagreb: T-portal. ISSN 1334-3130. Arhivirano iz originala na datum 2017-05-23. Pristupljeno 3. VII. 2018.
↑ Barbarić, Tina (24. X. 2017). „Ovi politički performansi obilježili su noviju hrvatsku povijest”. Zagreb: T-portal. ISSN 1334-3130. Arhivirano iz originala na datum 25. X. 2017. Pristupljeno 4. XI. 2017.
↑ „Konferencija Jezici i nacionalizmi”. emisija Novi dan. N1 (televizija). 22. XI. 2016. Arhivirano iz originala na datum 2016-12-28. Pristupljeno 14. V. 2019. 15. minuta
↑ „Serbokroatisch/Kroatoserbisch: neue Deklaration über gemeinsame Sprache” [Srpskohrvatski/hrvatskosrpski: nova Deklaracija o zajedničkom jeziku] (njemački). Beč: Kosmo. 28. III. 2017. Arhivirano iz originala na datum 2017-05-26. Pristupljeno 9. VIII. 2017.
↑ Bugarski, Ranko (2019). „"The Declaration on the Common Language": A View from the Inside” ["Deklaracija o zajedničkom jeziku": pogled iznutra] (engleski). Aegean Working Papers in Ethnographic Linguistics 2 (2): 23. DOI:10.12681/awpel.22595. ISSN 2858-2801. S2CID 216297674. Pristupljeno 17. VII. 2022. »The Declaration came into being as a result of a year-long regional project called "Jezici i nacionalizmi" [Languages and nationalisms], originally inspired by an influential book by the well-known Croatian linguist Snježana Kordić (2010).«
↑ „Srbi, Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci govore istim jezikom”. emisija N1 na jedan. N1 (televizija). 21. XI. 2016. Arhivirano iz originala na datum 2017-12-01. Pristupljeno 1. IV. 2018. 25. minuta
↑ Tribina "Čiji je naš jezik?", minuta 25 na YouTube
↑ „Regionalne ekspertske konferencije: Jezici i nacionalizmi”. Podgorica: Vijesti. 1. IV. 2016. ISSN 1450-6181. Arhivirano iz originala na datum 2017-12-01. Pristupljeno 3. IX. 2017.
↑ „Uzdizanje čistog govora vodi u lingvicizam”. Beograd: Danas. 7. X. 2016. ISSN 1450-538X. Arhivirano iz originala na datum 2. III. 2017. Pristupljeno 2. V. 2019.
↑ Banjac, Dragan (9. X. 2016.). „Kradu li nacionalisti jezik?”. Al Jazeera Balkans. Arhivirano iz originala na datum 2017-03-02. Pristupljeno 7. VI. 2017.
↑ Duilo, Dražen (19. V. 2016.). „A što ako Srbi i Hrvati imaju zajednički jezik?”. Split: Slobodna Dalmacija. ISSN 0350-4662. Arhivirano iz originala na datum 2017-03-02. Pristupljeno 14. VIII. 2018.
↑ Komarčević, Dušan (6. X. 2016.). „Čiji je naš jezik?”. Radio Slobodna Evropa. Arhivirano iz originala na datum 2017-03-02. Pristupljeno 9. IV. 2017.
↑ Emisija o Deklaraciji na BN-TV 2017, minuta 20:02 na YouTube
↑ Kordić, Snježana (23. II. 2018). „Jezik kao sredstvo ideološke propagande (intervju vodila Bojana Marić)”. emisija Otvoreni studio. Sarajevo: BH radio 1. CROSBI 935893. Pristupljeno 9. IV. 2018. , minuta 3:00
↑ ^33,0 ^33,1 Derk, Denis (28. III. 2017). „Donosi se Deklaracija o zajedničkom jeziku Hrvata, Srba, Bošnjaka i Crnogoraca”. Zagreb: Večernji list. str. 6–7. ISSN 0350-5006. Arhivirano iz originala na datum 2017-05-23. Pristupljeno 10. VII. 2018.
↑ Glušica, Rajka (30. III. 2017). „Glušica: Ako se dobro razumijemo – govorimo jednim jezikom”. emisija Novi dan (voditeljica Minela Jašar). N1 (televizija). Arhivirano iz originala na datum 2017-12-01. Pristupljeno 2. V. 2019. »Cilj tih konferencija nije bio deklaracija, već se to desilo spontano na konferenciji u Sarajevu kada je predložila grupa mladih ljudi.« minuta 1.50
↑ Vlašić, Nela (31. III. 2017). „Mali jezik, velika larma roda moga”. Zagreb: Autograf.hr. ISSN 1849-143X. Arhivirano iz originala na datum 2017-05-23. Pristupljeno 19. IX. 2018.
↑ Kordić, Snježana (27. II. 2018). „Kordić: Nacionalizam se zahuktava i danas”. emisija Novi dan (voditeljica Alma Dautbegović-Voloder). N1 (televizija). CROSBI 935896. Arhivirano iz originala na datum 2018-08-07. Pristupljeno 2. V. 2018. »Kao prvo da spomenem ipak, jer smo u Sarajevu, da je to bila inicijativa mladih ljudi iz Sarajeva i onda se proširila na intelektualce iz sve četiri države.« minuta 9.44
↑ Jurišić, Duška (3. IV. 2017). „O provokaciji ili dekontaminaciji”. emisija Pošteno. Federalna televizija. Arhivirano iz originala na datum 2017-04-11. Pristupljeno 4. VIII. 2017. minuta 14.00
↑ ^38,0 ^38,1 Lasić, Igor (13. I. 2017.). „Četiri naziva uzgajaju zabludu o četiri jezika”. Zagreb: Novosti. str. 16–17. ISSN 1845-8955. Arhivirano iz originala na datum 2017-03-02. Pristupljeno 2. VI. 2019.
↑ ^39,0 ^39,1 Grozdanić, Dragan (31. III. 2017). „Bez tlake na jeziku”. Zagreb: Novosti. str. 4–6. ISSN 1845-8955. Arhivirano iz originala na datum 2017-06-08. Pristupljeno 5. X. 2017.
↑ Derk, Denis (31. III. 2017). „Lokalni političari iz zajedničkog stvorili četiri nova jezika”. Zagreb: Večernji list. ISSN 0350-5006. Arhivirano iz originala na datum 2017-08-18. Pristupljeno 4. X . 2018.
↑ Okrugli stol o Deklaraciji na Subverzivnom festivalu u Zagrebu 2017, minuta 5-7 na YouTube
↑ Puhovski, Žarko (7. IV. 2017). „Politika u RH je najgluplje i najhisteričnije reagirala”. emisija Novi dan (voditelj Tihomir Ladišić). Zagreb: N1 (televizija). Arhivirano iz originala na datum 2017-05-23. Pristupljeno 5. VII. 2019.
↑ Savičević Ivančević, Olja (16. XI. 2017). „Predsjednik društva pisaca tuži novinara: Petkovića pozivaju na ostavku. "To je bijedno i kukavički!"”. Zagreb: Lupiga. ISSN 1849-3831. Arhivirano iz originala na datum 2017-11-22. Pristupljeno 22. IX. 2018.
↑ P.E.N. (27. III. 2017). „Deklaracija o zajedničkom jeziku”. Sarajevo: P.E.N. BiH. Arhivirano iz originala na datum 2017-03-31. Pristupljeno 8. VII. 2017.
↑ Sander, Martin (23. V. 2017). „Nationalistisch geprägte Sprache?” [Nacionalistički obilježen jezik?] (njemački). Berlin: Njemački radio. Pristupljeno 19. XI. 2018.
↑ „Okrugli stol: Jezik i nacionalizam”. Zagreb: 10. Subversive Festival. 19. V. 2017. Arhivirano iz originala na datum 2017-05-13. Pristupljeno 1. X. 2017.
↑ Okrugli stol: Jezik i nacionalizam (traje sat i pol) na YouTube
↑ Isječak iz debate (Teofil Pančić), traje 2 minute na YouTube
↑ Tanjug (19. VI. 2017). „Ljudi, nemojmo da se zafrkavamo, svi govorimo istim jezikom”. Beograd: B92. Arhivirano iz originala na datum 2017-06-22. Pristupljeno 30. VIII. 2018.
↑ Ćirić, Sonja (22. VI. 2017). „Ptičica koja ide okolo i smeta”. Beograd: Vreme. ISSN 0353-8028. Arhivirano iz originala na datum 2017-08-23. Pristupljeno 6. II. 2019.
↑ Prilog sa tribini "Čiji je naš jezik?", traje 7 minuta na YouTube
↑ „Svi govorimo naš jezik”. Beograd: Danas. 9. VII. 2017. ISSN 1450-538X. Arhivirano iz originala na datum 2017-07-16. Pristupljeno 15. VIII. 2018.
↑ „Tribina: Deklaracijom o zajedničkom jeziku protiv nacionalizma”. Novi Sad: Autonomija. 9. VII. 2017. Arhivirano iz originala na datum 2017-07-14. Pristupljeno 10. III. 2019.
↑ Panel o Deklaraciji na Book Talk, traje 56 minuta na YouTube
↑ Najava okruglog stola o Deklaraciji na TV Vijestima, traje 14 minuta na YouTube
↑ „Deklaracija o zajedničkom jeziku na Njegoševim danima”. Kotor: Radio Kotor. 2. IX. 2017. Arhivirano iz originala na datum 28. IX. 2019. Pristupljeno 29. IX. 2019.
↑ Sokolović, Hana (10. XI. 2017). „Šta da se radi s jezikom?”. emisija Dnevnik. N1 (televizija). Pristupljeno 22. IV. 2018. ^{[mrtav link]} 1:48 minuta
↑ ^58,0 ^58,1 „U Japanu konferencije o jeziku i nacionalizmu”. Mostar: Tačno.net. 19. XII. 2018. Arhivirano iz originala na datum 2018-12-21. Pristupljeno 27. XII. 2018.
↑ „U Austriji održana konferencija o jeziku i nacionalizmu”. Mostar: Tačno.net. 25. IX. 2018. Arhivirano iz originala na datum 2018-12-13. Pristupljeno 3. I. 2019.
↑ „U Pragu konferencija o jeziku”. Mostar: Tačno.net. 21. X. 2018. Arhivirano iz originala na datum 2018-12-13. Pristupljeno 26. XII. 2018.
↑ „U Poznanju održana debata o jezicima i identitetima”. Mostar: Tačno.net. 17. VI. 2018. Arhivirano iz originala na datum 2018-12-13. Pristupljeno 2. I. 2019.
↑ „Borba protiv nacionalizma: priznanje Snježani Kordić za osobu godine”. Sarajevo: N1 (televizija). 30. XII. 2018. Arhivirano iz originala na datum 2019-01-04. Pristupljeno 4. I. 2019.
↑ „Plakat konferencije u Tokiju”. Tokio: Waseda sveučilište. 10. XII. 2018. Arhivirano iz originala na datum 2018-11-25. Pristupljeno 3. I. 2019.
↑ „Plakat konferencije u Sapporu”. Sapporo: Univerzitet na Hokkaidu. 13. XII. 2018. Arhivirano iz originala na datum 2018-12-13. Pristupljeno 25. XII. 2018.
↑ „Novi Bečki dogovor?”. Mostar: Tačno.net. 25. III. 2019. Arhivirano iz originala na datum 2019-04-15. Pristupljeno 3. V. 2019.
↑ Promocija Deklaracije u Beču, traje 2 sata na YouTube
↑ „Jedan jezik ili više jezika: rasprava o Deklaraciji o zajedničkom jeziku”. Zagreb: Savez studentskih udruga Filozofskog fakulteta. 28. III. 2019. Pristupljeno 5. VII. 2019. traje 2 sata
↑ „Plakat konferencije u Zagrebu”. Zagreb: Savez studentskih udruga Filozofskog fakulteta. 26. IV. 2019. Arhivirano iz originala na datum 26. IV. 2019. Pristupljeno 3. VI. 2019.
↑ Trudgill, Peter (30. XI. 2017). „Time to make four into one” [Vrijeme da četiri budu jedan] (engleski). The New European. str. 46. Pristupljeno 17. XII . 2017. »linguists are well represented on the list of signatories«
↑ Vučić, Nikola (27. III. 2018). „Noam Chomsky potpisao Deklaraciju o zajedničkom jeziku”. Sarajevo: N1 (televizija). Arhivirano iz originala na datum 2018-05-04. Pristupljeno 4. V. 2018.
↑ Kordić, Snježana. „Aldo Zanelli: Eine Analyse der Metaphern in der kroatischen Linguistikfachzeitschrift Jezik von 1991 bis 1997 (prikaz knjige)”. Politička misao (Zagreb) 55 (1, 2018): 131–132. ISSN 0032-3241. OCLC 1032613668. CROSBI 935754. CEEOL 672926 . ZDB-ID 862437-9.
↑ Ivančić, Viktor (27. VII. 2017). „Dnevnik čitanja: O općeprihvatljivim umorstvima”. Analiziraj.ba. Arhivirano iz originala na datum 2017-08-07. Pristupljeno 8. XI. 2017.

Eksterni linkovi

Deklaracija o zajedničkom jeziku na Wikimedijinoj ostavi

Lista svih potpisnika Deklaracije + mogućnost potpisivanja Arhivirano 2017-06-12 na Wayback Machine-u
Kritička analiza stare Deklaracije
Press konferencija povodom objavljivanja Deklaracije o zajedničkom jeziku na YouTube
Snimak konferencije Jezici i nacionalizmi u Beogradu na YouTube