Vesna Teršelič

Vesna Teršelič

predstavnica Hrvatske u Regionalnom savjetu REKOM mreže pomirenja
Na dužnosti
Dužnost preuzeo 2014.
Prethodnik	Kancelarija uspostavljena
predstavnica Hrvatske u Koordinacijskom vijeću Koalicije za REKOM
Na dužnosti 2008. – 2009. (u službi sa Nelom Pamuković (2009.-2014)
Prethodnik	Kancelarija uspostavljena
Nasljednik	Kancelarija ukinuta
voditeljica Documente – centra za suočavanje s prošlošću
Na dužnosti
Dužnost preuzeo 2004.
Prethodnik	Kancelarija uspostavljena

Rođen/a	1962. Ljubljana, Jugoslavija
Prebivalište	Zagreb
Zanimanje	aktivistkinja za ljudska prava

Vesna Teršelič (Ljubljana, 1962.), hrvatska aktivistkinja za ljudska prava, trenutna voditeljica Documente – centra za suočavanje s prošlošću i predstavnica Hrvatske u Regionalnom savjetu REKOM mreže pomirenja.

Biografija

Vesna Teršelič rođena je 1962. godine u Ljubljani, u Sloveniji, ali živi u Hrvatskoj. Po narodnosti je Slovenka.^[1]^[2]^[3] Za osobu koja nastupa kao javni intelektualac, javnosti je do danas učinila dostupnim neobično malo osobnih podatka: ne nalazi se podatke gdje je odrastala, niti koje je škole pohađala. Također nisu u javnosti poznate baš nikakve pojedinosti o njenom obiteljskom stanju. U zelenim, ženskim i mirovnim organizacijama radi i djeluje od 1985. godine. Suosnivačica je Svaruna (ekološka "radna grupa"; u proljeće 1986. uzima ime Svarun), Zelene akcije (prvotno ime: Zelena akcija Zagreb), Centra za ženske studije, te Centra za mirovne studije.^[4] Suosnivačica je mreže Antiratne kampanje Hrvatske u Zagrebu i njena koordinatorica od 1991. godine do 1998. godine. Bila je među istaknutijim pripadnicima relativno malobrojne skupine intelektualaca okupljenih oko "Antiratne kampanje Zagreb",^[5] za vrijeme Domovinskoga rata, te su ostale zapažene njene kritike i ukazivanja na kršenja ljudskih prava za vrijeme i nakon Operacije "Oluja" 1995. godine.^[6] Od 2004. godine voditeljica je Documente – centra za suočavanje s prošlošću iz Zagreba. Od 2008. do 2014. predstavnica je Hrvatske u Koordinacijskom vijeću Koalicije za REKOM. Nakon što je 2014. Koordinacijsko vijeće ukinuto, postala je predstavnica Hrvatske u Regionalnog savjeta Koalicije za REKOM (danas REKOM mreža pomirenja). Godine 2016. se našla na popisu osnivača stranke Nova ljevica.^[7]

Kritike

Hrvatsko nacionalno etičko sudište je "optužilo" i etički "osudilo" Vesnu Teršelič 31. oktobra 2015. "zbog povrede hrvatskih nacionalnih interesa".^[8]

Djelovanje Vesne Teršelič se, generalno govoreći, u Hrvatskoj češće s odobravanjem dočekuje od intelektualaca na lijevoj strani političkog spektra, a vrlo oštro kritizira od pripadnika preostalog dijela hrvatske javnosti.^[9] Jednom dijelu javnosti po volji su stavovi Vesne Teršelič o podijeljenoj odgovornosti za (domovinski) rat, te stalno podsjećanje na stvarne i navodne propuste i zločine koje je hrvatska strana učinila za vrijeme Domovinskog rata; drugi pak ukazuju da su Vesna Teršelič i Documenta u službi neojugoslavenskih i zapadnobalkanskih političkih kombinatorika, da su podaci iz njezinih izvora nepouzdani i krivotvoreni, kao i da Koalicija za REKOM (danas REKOM mreža pomirenja) ne pokazuje osobiti interes za brojne zločine koji su počinjeni nad Hrvatima - od zločina nad hrvatskim civilima po selima pod kontrolom Republike Srpske Krajine, do opetovanog granatiranja hrvatskih civilnih ciljeva sa srpskih topničkih položaja u Krajini, Republici Srpskoj i u samoj Srbiji - nego da se većinom bave zločinima koje su Hrvati počinili.^[10]

Nakon što je objavljena konačna, oslobađajuća presuda Anti Gotovini i Mladenu Markaču na Međunarodnom krivični sudu za bivšu Jugoslaviju, Vesna Teršelič daje intervju televiziji Al Jazeera Balkans^[11] u kojem kazuje da Hrvatska ne procesuira zločine nakon Operacije Oluja.^[12]^[13] Također, pozvala je Gotovinu da se pokaje.^[14]

Vesna Teršelič smatra termin "Domovinski rat" neprikladnim i ukazuje da je taj rat bio odbrambeni, ali - kako ona smatra - s elementima građanskog rata; konstatirajući činjenicu da je srpska strana u ratu počinila daleko veći broj zločina, smatra da treba više govoriti i o zločinima čiji su počinitelji bili s hrvatske strane.^[15]

Nagrade

Vesna Teršelič je za rad na području ljudskih prava nagrađena nizom priznanja.

Alternativna Nobelovu nagradu za mir (Right Livelihood Award) (1998) (sa Katarinom Kruhonja)
Europska nagrada Schwarzkopf (Schwarzkopf Europe Prize) (2009) (sa Natašom Kandić i Mirsadom Tokačom)
Povcelja Republike Hrvatske (2012)
Nagradu "Diana Budisavljević" (2014)

Reference

↑ slovenci.hr: Slovenci v Zagrebu / Slovenci u Zagrebu Arhivirano 2014-12-08 na Wayback Machine-u, pristupljeno 6. prosinca 2014.
↑ slovenci-zagreb.hr: Izložba o poznatim zagrebačkim Slovencima, pristupljeno 6. prosinca 2014.
↑ (sl) Saša Založnik, Delovanje in organiziranost Slovencev v Zagrebški urbani regiji (Djelovanje i organiziranost Slovenaca u zagrebačkoj urbanoj regiji), str. 63. Arhivirano 2014-12-08 na Wayback Machine-u, Filozofski fakultet Sveučilišta u Ljubljani, Odjel za zemljopis. Diplomski rad. Ljubljana, 2009., pristupljeno 6. prosinca 2014.
↑ http://zelena-akcija.hr/hr/o_nama (pristupljeno: 16. studenoga 2914.)
↑ [1] Arhivirano 2014-10-31 na Wayback Machine-u Zapisnik Koordinacijskog odbora Antiratne kampanje 29.10.1991.
↑ [2] Arhivirano 2014-02-02 na Wayback Machine-u Vesna Teršelič za Antiratnu kampanju Zagreb: Izjava o vojnoj akciji "Oluja", tekst objavljen u u "Novom listu 21.8.1995.
↑ Osnovana Nova ljevica. Nova ljevica. Archived from the original on 2018-06-26. Preuzeto 26. lipnja 2018..
↑ Hrvatsko žrtvoslovno društvo, Hrvatske veleizdaje II, (Hrvatsko žrtvoslovno društvo, 2015), Str. 98 - 105, ISBN 978-953-7817-07-7.
↑ [3] "SPORNO PRIZNANJE - Dr. sc. Ante Nazor o Josipovićevoj povelji: Vesna Teršelič briše uzroke rata" Vinko Vuković za "Slobodnu Dalmaciju" 3.7.2012.
↑ [4] usp. V. Obradović i I. Poljak, "Analiza kaznenih djela ratnih zločina s obilježjem terorizma", Policija i sigurnost, Vol.20 No.4 Ožujak 2012
↑ Vesna Teršelič o utjecaju presude Gotovini i Markaču. balkans.aljazeera.net 17.11.2012., pristupljeno 19. listopada 2014.
↑ Procesuirani zločini u Oluji. Večernji list, pristupljeno 19. listopada 2014.
↑ Podaci o prijavama, procesuiranim slučajevima i žrtvama kaznenih djela ratnih zločina i postupci u vezi kaznenih djela za vrijeme i nakon operativne akcije "Oluja". Državno odvjetništvo Republike Hrvatske.: B. Kaznena djela za vrijeme i nakon operativne akcije "Oluja": Od 3728 procesuiranih počinitelja u odnosu na njih 395 postupak je pokrenut dok su bili pripadnici hrvatskih oružanih snaga. Osuđeno je 2380 osoba. Pristupljeno 19. listopada 2014.
↑ Teršelič pozvala Gotovinu da se pokaje; Evo tko osim nizozemskog veleposlanstva u Srbiji plaća njen rad! Arhivirano 2014-10-19 na Wayback Machine-u Pristupljeno 19. listopada 2014.
↑ "VESNA TERŠELIČ: 'Branitelji trebaju ustrajati u zahtjevima, a Documenta je spremna posredovati'", Renata Rašović za Večernji list, 20. siječnja 2015.

Vanjske veze

Vesna Teršelič

Prethodi: '	Voditeljica Documente – centra za suočavanje s prošlošću 2004.	Trenutno na položaju
Prethodi:	Predstavnica Hrvatske u Koordinacijskom vijeću Koalicije za REKOM 2008 – 2014.	Slijedi:
Prethodi: '	Predstavnica Hrvatske u Regionalnom savjetu REKOM mreže pomirenja 2014	Trenutno na položaju

p • r • u Regionalni savjet REKOM mreže pomirenja

Dženana Karup Druško (2014.-2019.) • Edvin Kanka Ćudić (2019.-) • Daliborka Uljarević (2014.-) • Vesna Teršelič (2014.-) • Bekim Blakaj (2014.-) • Mile Aleksoski (2014.-) • Nataša Kandić (2014.-) • Svetlana Slapšak (2014.-)