Vili Matula

Vili Matula
Rođenje 5. ožujka 1962.
Zagreb, Hrvatska
Pseudonim(i) Vilim Matula
Supruga/e Branka Trlin

Vili Matula (Zagreb, 5. ožujka 1962.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.

Filmografija

Televizijske uloge

  • "Žutokljunac" kao redatelj Sergej (2005.)
  • "Dirigenti i mužikaši" kao svećenik (1990.)
  • "Rat i sjećanje" kao poručnik von John (1989.)
  • "Ptice nebeske" (1989.)
  • "Putovanje u Vučjak" kao Ignjac Šantek (1986.)
  • "Smogovci" kao švercer oružja (1986.)

Filmske uloge

  • "Dnevnik Diane Budisavljević" kao narednik Hecker (2019.)
  • ...
  • "Korak po korak" kao humanitarac (2011.)
  • "Bella Biondina" kao Njemac (2011.)
  • "Šuma summarum" kao Branko (2010.)
  • "Max Schmeling" (2010.)
  • "Reciklus" kao stariji bolničar (2008.)
  • "Fuori dalle corde" kao Goran (2007.)
  • "Pusti me da spavam" kao prologist (2007.)
  • "Sedam neodgovorenih poziva" kao Vilmin muž (2007.)
  • "Zvonar katedrale" (2005.)
  • "100 minuta Slave" kao Rapački (2004.)
  • "Duga mračna noć" kao Ressler (2004.)
  • "Infekcija" kao Karlo (2003.)
  • "Je li jasno, prijatelju?" kao Maler (2000.)
  • "Pomor tuljana" kao Ljudevit (2000.)
  • "Bogorodica" kao specijalac (1999.)
  • "Puška za uspavljivanje" kao Vlado (1997.)
  • "Sedma kronika" kao Antonije (1996.)
  • "Gornja granica" (1995.)
  • "Noć za slušanje" (1995.)
  • "Svaki put kad se rastajemo" kao domar (1994.)
  • "Schindlerova lista" kao istražitelj (1993.)
  • "Vlak smrti" kao Sigi (1993.)
  • "Dimnjačarska sinfonija" (1993.)
  • "Hod u tami" (1992.)
  • "Čaruga" kao žandar Sura (1991.)
  • "Parizi - Istra" (1991.)
  • "Rosencratz i Guildenstern su mrtvi" kao Horatio (1990.)
  • "Olujna noć" (1987.)
  • "Na kraju puta" (1987.)
  • "Krizantema" (1987.)
  • "Dirty dozen: The deadly mission" kao Karl (1987.)
  • "Čudesna šuma" (1986.)
  • "Nitko se neće smijati" kao student (1985.)
  • "Wallenberg: A Hero's Story" kao narednik (1985.)
  • "Vojnici" (1984.)
  • "Dvije karte za grad" kao Beli (1984.)
  • "S.P.U.K." kao Ninđa (1983.)

Nagrade

  • 1988. Za ulogu u predstavi “Orestija” dobio je Orlanda na Dubrovačkim ljetnim igrama.
  • 1944. Za ulogu Stiva u predstavi “Dekadencija” dobio je nagrade: Dubravko Dujšin, Veljko Maričić i Zlatni smijeh na Danima satire
  • 1998. Za ulogu Münchhausena (monodrama) dobio je nagrade: Nagradu Veljko Maričić, Vladimir Nazor, Nagradu hrvatskog glumišta i Nagradu za najbolju monodramu na Festivalu glumca.
  • 2008. Za ulogu Krpe u “Metastazama” (Satirično kazalište Kerempuh) dobio je Nagradu Marul i Nagradu hrvatskog glumišta
  • 2010. Za ulogu Filipa u predstavi “Balon” dobio je Nagradu Marul i Nagradu Zlatni smijeh godine.
  • 2010. Za ulogu Upravitelja grada u “Revizoru” dobio je Orlanda na Dubrovačkim ljetnim igrama.

Politika

Mladost

Matula je bio uključen u politiku u različitim oblicima djelovanja još od kasnih tinejdžerskih godina. Bio je član Saveza komunista Hrvatske, kao i delegat[1] u 11. i posljednjem kongresu Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske, koji je rezultirao prvim demokratskim izborima 1989. godine u Socijalističkoj republici Hrvatskoj, tadašnjoj članici SFR Jugoslavije.

Odraslo doba

Matula je otad bio članom nekoliko građanskih inicijativa, brojnih prosvjeda te uvijek aktivan u borbi protiv gentrifikacije i otimanja javnih prostora u Zagrebu, tu uključujući i članstvo u lokalnoj verziji pokreta Pravo na grad, zvanom PravoNaGRAD. Također, bio je glasan kritičar strukturalnih problema u društvu poput korupcije[2][3] te neo-fašizma[4]. Jedan je od osnivača Sindikata glumaca, kojemu je također bio i predsjednik.

Matula je član koordinacije Zagreb je NAŠ, progresivne građanske platforme[5] koja se deklarira kao zeleno-municipalistička stranka. Na lokalnim izborima u Zagrebu 2017. Matula je kao kandidat stranke ušao u vijeće gradske četvrti Donji grad u središnjem Zagrebu kao podpredsjednik vijeća[6]. Njegova izvješća prijavljuju manipulativno i koruptivno ponašanje gradskih vlasti, kao i suzbijanje djelovanja samog vijeća gradske četvrti[7]. U 2019. Matula je bio jedan od osnivača građanske platforme Možemo! koja je formirala zeleno-lijevu koaliciju za parlamentarne izbore 2020. na kojima je on jedan od kandidata.[8]

Prozivanje pristaša desnice

S obzirom na to da je Matula politički aktivan kao glumac, sindikalist i aktivist, poznata je njegova podrška centralno-lijevim i zelenim politikama, tu uključujući građanska i LGBT prava, a zbog toga ga periodički proziva populistički desničarski portal Narod.hr[9][10]. Konzervativni portal i medij Vecernji.hr pak proziva Matulu zbog njegovog protivljenja ideji da profašistički činovnik iz vremena 2. svjetskog rata, Enver Čolaković, dobije vlastitu ulicu u Zagrebu[11]; ideja je nastala kao dio političke trampe u populističkoj koaliciji u zagrebačkoj gradskoj skupštini.

Vanjske veze

  • Vili Matula na sajtu IMDb
  • https://www.biografija.com/vilim-matula/
  • p
  • r
  • u
Lingvisti
  • Anders Ahlqvist
  • Ronelle Alexander
  • Nadira Aljović
  • Bojan Anđelković
  • Boban Arsenijević
  • John Frederick Bailyn
  • Josip Baotić
  • Ranka Bijeljac-Babić
  • Ranko Bugarski
  • Costas Canakis
  • Vesna Bulatović
  • Daniel Bunčić
  • Noam Chomsky
  • Dragana Cvetanović
  • Luna Filipović
  • Ádám Galac
  • Greville Corbett
  • Oliver Czulo
  • Natalia Długosz
  • Ljiljana Dolamic
  • Nicholas Evans
  • Rajka Glušica
  • Radmila Gorup
  • Senahid Halilović
  • Camiel Hamans
  • Dejan Ivković
  • Jagoda Jurić-Kappel
  • Dunja Jutronić
  • Mirjana Jocić
  • Dejan Karavesović
  • Jana Kenda
  • Ivan Klajn
  • Snježana Kordić
  • Svetlana Kurteš
  • Igor Kusin
  • Zineta Lagumdžija
  • Igor Lakić
  • Gordana Lalić-Krstin
  • Mia Mader Skender
  • Alisa Mahmutović
  • Olga Mišeska Tomić
  • Vladimir Miličić
  • Spiros Moschonas
  • Joachim Mugdan
  • Zoran Nikolovski
  • Miloš Okuka
  • Tatjana Paunović
  • Dušan-Vladislav Pažđerski
  • Mira Peter
  • Tanja Petrović
  • Enisa Pliska
  • Milena Podolšak
  • Luka Raičković
  • Katarina Rasulić
  • Marija Runić
  • Svenka Savić
  • Marko Simonović
  • Ljiljana Subotić
  • Danko Šipka
  • Dušanka Točanac
  • Neda Todorović
  • Aleksandar Trklja
  • Peter Trudgill
  • Mladen Uhlik
  • Hanka Vajzović
  • Vera Vasić
  • Elvira Veselinović
  • Đorđe Vidanović
  • Ana Ždrale
  • Jelena Živojinović
Pisci i
književni
povjesničari
Novinari
Pravnici,
sociolozi i
politolozi
  • Dritan Abazović
  • Esad Bajtal
  • Antonija Čuvalo
  • Nerzuk Ćurak
  • Zdravko Grebo
  • Božidar Jakšić
  • Dejan Jović
  • Danica Juričić Spasović
  • Aleksej Kišjuhas
  • Željko Komšić
  • Zlatan Krajina
  • Todor Kuljić
  • Aneta Lalić
  • Siniša Malešević
  • Aleksandar Maršavelski
  • Snježana Milivojević
  • Jelica Minić
  • Rastko Močnik
  • Vukašin Pavlović
  • Vuk Perišić
  • Vesna Pešić
  • Tanja Petovar
  • Helena Popović
  • Dušan Reljić
  • Melita Richter
  • Nikola Visković
Filozofi,
antropolozi i
kulturolozi
  • Nadežda Čačinovič
  • Ivan Čolović
  • Milena Dragićević Šešić
  • Robert Hayden
  • Darja Hoenigman
  • Srećko Horvat
  • Rada Iveković
  • Hrvoje Jurić
  • Dragoljub Mićunović
  • Nina Mihaljinac
  • Asim Mujkić
  • Svetlana Slapšak
  • Viktorija Šimon Vuletić
  • Nebojša Zelić
Povjesničari
Iz drugih
struka
Glumci i
redatelji
Umjetnici
Mirovni
aktivisti
  1. ↑ Anali Hrvatskog politološkog društva, Hrvatsko politološko društvo, 2010., ISSN 1845–6707, ISSN 1847–5299 (Online), str. 1931.
  2. ↑ „Vilim Matula”. 
  3. ↑ „INTERVJU: VILIM MATULA / 'Živimo u izopačenoj kriminalnoj orgiji od društva gdje se pljačke prikrivaju lažnim domoljubljem'”. 100posto.jutarnji.hr. Arhivirano iz originala na datum 2020-06-04. Pristupljeno 2020-06-14. 
  4. ↑ „Matula raspalio u Otvorenom: Probajte diplomatski s Merkelicom objasniti da postoje različiti oblici 'Sieg Heila', Lučić mu odgovorio usporedbom s Mladićem”. tportal.hr. 
  5. ↑ „Zagreb is OURS!”. 
  6. ↑ „Naše vijećnice i vijećnici”. Arhivirano iz originala na datum 2020-06-16. Pristupljeno 2020-06-04. 
  7. ↑ „Prezir spram vijeća, zlostavljanje službenice”. 
  8. ↑ „Ljudi”. Arhivirano iz originala na datum 2020-12-08. Pristupljeno 2020-06-14. 
  9. ↑ „Vilim Matula – glumac, građanski aktivist, Frljićev obožavatelj, nekadašnji član CK SKH –”. Narod.hr. 29 January 2016. Pristupljeno 7 June 2020. 
  10. ↑ „(VIDEO) Tko je Vilim Matula – bivši član Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske? –”. Narod.hr. 9 May 2019. Pristupljeno 7 June 2020. 
  11. ↑ „Vilim Matula žešći od revolucionarne ljevice”. www.vecernji.hr.