Silvestar III

Silvestar III.
Silvester Tertius

Pravo ime Giovanni dei Crescenzi Ottaviani
Papinstvo počelo 20. januar 1045
Papinstvo završilo 10. mart 1045.
Prethodnik Benedikt IX.
Nasljednik Benedikt IX.
Rođen oko 1000
Rim
Umro oko 1062
Ostali pape imena Silvestar

Silvestar III (? - 1062/63) rođen kao Giovanni dei Crescenzi Ottaviani bio je 146 papa, od 20. januara 1045. do 10. marta 1045. godine.

Pripadao je aristokratskom klanu Crescenzi koji je krajem 10. vijeka dominirao Rimom i papinstvom, ali koji je prethodnih decenija primat morao prepustiti suparničkom klanu Tusculani, kome su pripadala trojica njegovih prethodnika - Benedikt VIII, Ivan XIX i Benedikt IX. Giovanni je tih godina uspio ishoditi mjesto mjesto biskupa Sabine.

Kada je nezadovoljstvo Rimljana stolovanjem Benedikta IX eskaliralo u narodni ustanak, papa je u septembru 1044. prisiljen napustiti grad. Rimljani su tada odlučili izabrati papu, pri čemu se kao glavni kandidat nametnuo upravo biskup Ivan koji je, prema navodima kroničara, mjesto pape ishodio zahvaljujući podmićivanju. Njegov pontifikat je započeo u januaru 1045. ali je trajao vrlo kratko. Benedikt u međuvremenu dobio podršku rimsko-njemačkog cara Heinricha III te se uz pomoć njegovih trupa vratio u Rim i ponovno preuzeo mjesto pape u martu. Silvestar se povukao u Sabinu i preuzeo staro mjesto biskupa, ali je odbijao priznati Benedikta za papu te je tvrdio da je još uvijek papa. To je nastavio i nakon što je papstvo preuzeo Grgur VI, kome je Benedikt prodao papsku čast, da bi se potom predomislio i ponovno sebe proglasio sebe.

S obzirom da je i Grgur nastavio sebe nazivati papom, godine 1046. je nastala jedinstvena i bizarna situacija u kojoj su tri različite ličnosti sebe smatrale papama. Smatrajući takvo trovlašće neprihvatljivim, Heinrich III je sazvao sinod u Sutriju kojim su u decembru 1046. sva trojica smijenjena, uključujući Silvestra, a novim papom proglašen Klement II. Isti je sinod također Silvestru oduzeo biskupsku stolicu i naredio njegovo povlačenje u samostan. Ta odluka, po svemu sudeći, nije sprovedena, s obzirom na službene dokumente koje je Silvestar nastavio izdavati iz Sabine sve do 1061. Datum njegove smrti nije poznat, mada historičari pretpostavljaju da nije mogao biti kasniji od 1063. godine, kada se prvi put u Sabini spominje Silvestrov nasljednik.

Usprkos svih kontroverzi vezanih uz njegov izbor i smjenu, Silvestar se, slično kao i Grgur VI, smatra "redovnim" papom, a ne antipapom.

Literatura

  • J.N.D. Kelly, A Dictionary of Popes, Oxford University Press, 2010.
  • F. Donald Logan, A History of the Church in the Middle Ages, 2nd edition, Routledge, 2013.
  • Richard P. McBrien, Lives of the Popes, HarperCollins, 2000.
  • Megan McLaughlin, Sex, Gender, and Episcopal Authority in an Age of Reform, 1000-1122, Cambridge University Press, 2010.
  • John-Peter Pham, Heirs of the Fisherman : Behind the Scenes of Papal Death and Succession, Oxford University Press, 2004.


Vanjske veze

  • (it) Porodica Crescenzi


  • p
  • r
  • u
1-4. vijek

sv. Petar  sv. Lino  Anaklet  Klement I.  Evarist  Aleksandar I.  Siksto I.  Telesfor  Higin  Pio I.  Anicet  Soter  Eleuterije  Viktor I.  Zefirin  Kalist I.  Urban I.  Poncijan  Anter  Fabijan  Kornelije  Lucije I.  Stjepan I.  Siksto II.  Dionizije  Feliks I.  Eutihijan  Kajo  Marcelin  Marcel I.  Euzebije  Miltijad  Silvestar I.  Marko  Julije I.  Liberije   Damaz I.  Siricije  Anastazije I. 

Krist daje ključeve Neba Petru
5–8. vijek

Inocent I.  Zosim  Bonifacije I.  Celestin I.  Siksto III.  Lav I.  Hilarije  Simplicije  Feliks III.  Gelazije I.  Anastazije II.  Simah  Hormizda  Ivan I.  Feliks IV.  Bonifacije II.  Ivan II.  Agapet I.  Silverije  Vigilije  Pelagije I.  Ivan III.  Benedikt I.  Pelagije II.  Grgur I.  Sabinijan  Bonifacije III.  Bonifacije IV.  Adeodat I.  Bonifacije V.  Honorije I.  Severin  Ivan IV.  Teodor I  Martin I  Eugen I.  Vitalijan  Adeodat II.  Donus  Agaton  Lav II.  Benedikt II.  Ivan V.  Konon  Sergije I.  Ivan VI.  Ivan VII.  Sisinije  Konstantin  Grgur II  Grgur III  Zaharija  Stjepan (II.)  Stjepan II.  Pavao I.  Stjepan III.  Hadrijan I.  Lav III 

9–12. vijek

Stjepan IV.  Paskal I.  Eugen II.  Valentin  Grgur IV  Sergije II  Lav IV  Benedikt III.  Nikola I.  Hadrijan II.  Ivan VIII.  Marin I.  Hadrijan III.  Stjepan V.  Formoz  Bonifacije VI. Stjepan VI.  Roman  Teodor II.  Ivan IX.  Benedikt IV.  Lav V.  Sergije III.  Anastazije III.  Lando  Ivan X  Lav VI.  Stjepan VII.  Ivan XI.  Lav VII.  Stjepan VIII.  Marin II.  Agapet II.  Ivan XII.  Lav VIII.  Benedikt V.  Ivan XIII.  Benedikt VI.  Benedikt VII.  Ivan XIV.  Ivan XV.  Grgur V.  Silvestar II.  Ivan XVII.  Ivan XVIII.  Sergije IV.  Benedikt VIII.  Ivan XIX.  Benedikt IX.  Silvestar III.  Benedikt IX.  Grgur VI.  Klement II.  Benedikt IX.  Damaz II.  Lav IX.  Viktor II.  Stjepan IX.  Nikola II.  Aleksandar II.  Grgur VII.  Viktor III.  Urban II.  Paskal II.  Gelazije II.  Kalist II.  Honorije II.  Inocent II.  Celestin II.  Lucije II.  Eugen III.  Anastazije IV.  Hadrijan IV.  Aleksandar III.  Lucije III.  Urban III.  Grgur VIII.  Klement III.  Celestin III.  Inocent III. 

13–16. vijek

Honorije III.  Grgur IX.  Celestin IV.  Inocent IV.  Aleksandar IV.  Urban IV.  Klement IV.  Grgur X.  Inocent V.  Hadrijan V.  Ivan XXI.  Nikola III.  Martin IV.  Honorije IV.  Nikola IV.  Celestin V.  Bonifacije VIII.  Benedikt XI.  Klement V.  Ivan XXII.  Benedikt XII.  Klement VI.  Inocent VI.  Urban V.  Grgur XI.  Urban VI.  Bonifacije IX.  Inocent VII.  Grgur XII.  Martin V.  Eugen IV.  Nikola V.  Kalist III.  Pio II.  Pavao II.  Siksto IV.  Inocent VIII.  Aleksandar VI.  Pio III.  Julije II.  Lav X.  Hadrijan VI.  Klement VII.  Pavao III.  Julije III.  Marcel II.  Pavao IV.  Pio IV.  Pio V.  Grgur XIII.  Siksto V.  Urban VII.  Grgur XIV.  Inocent IX.  Klement VIII.

17. vijek - danas