Gelazije II

Gelazije II.
Gelasius II

Papinstvo počelo 24. januar 1118.
Papinstvo završilo 29. januar 1119.
Prethodnik Paskal II.
Nasljednik Kalist II.
Rođen oko 1060.
Gaeta, Papinska Država
Umro 29. januar 1119.
Cluny, Francuska
Ostali pape imena Gelazije

Gelazije II. (1060/1064 - 29. januar 1119), rođen kao Giovanni Caetani bio je 161. papa, koji je stolovao od 24. januara 1118. do 29. januara 1119. godine. Njegov kratkotrajni pontifikat je označila posljednja veća eskalacija borbe za investituru, zbog koje je njegov najveći dio proveo u egzilu.

Biografija

Bio je rodom iz Gaete, odnosno porodice Caetani, iz koje je kasnije potekao Papa Bonifacije VIII. Prema nekim izvorima, koji kod dijela historičara izazivaju sumnje, služio je kao redovnik u samostanu Montecassino. Papa Urban II ga je pozvao u Rim, gdje je u augustu 1088. postao papski pod-đakon, a potom 23. septembra 1088. postao kardinal-đakon crkve Santa Maria in Cosmedin. Mnogo važnije je bilo imenovanje za papskog kancelara 1089. Na tom je mjestu ostao sljedećih trideset godina; time je uspostavljen presedan prema kome kancelar može biti samo kardinal, odnosno da dužnost vrši doživotno ili do izbora za papu. Giovanni Caetani je također reformirao papsku upravu, uspostavivši potpuno nezavisne službenike i prekinuvši dotadašnje oslanjanje na rimske svjetovne notare.

Za papu je izabran tri dana nakon smrti Paskala II. U gradskoj aristokraciji je tada postojala snažna frakcija pristaša rimsko-njemačkog cara Heinricha V. Jedan od njih je bio Cencio II Frangipane koji je zarobio Gelazija. U martu 1118. je izbio ustanak prilikom koga je Gelazije oslobođen. Međutim, papa je odmah morao bježati iz Rima, gdje je ustoličen antipapa Grgur VIII.

Gelazije je došao u Gaetu, odakle se uz normansku pomoć u julu vratio u Rim. Međutim, klan Frangipani je još uvijek bio snažan, te je papa napadnut prilikom služenja mise. Morao je ponovno bježati, te se zaputio u Francusku. U oktobru je stigao u Marseille; potom je posjetio Montpeiler, Avignon i Vienne, gdje je održao sinod. Planirao je sazvati veliki crkveni sabor na kome bi konačno riješio pitanje investiture, ali ga je u pretekla smrt u Opatiji Cluny.

Naslijedio ga je Guy de Bourgogne, nadbiskup Viennea, koji je uzeo ime Kalist II.

  • p
  • r
  • u
1-4. vijek

sv. Petar  sv. Lino  Anaklet  Klement I.  Evarist  Aleksandar I.  Siksto I.  Telesfor  Higin  Pio I.  Anicet  Soter  Eleuterije  Viktor I.  Zefirin  Kalist I.  Urban I.  Poncijan  Anter  Fabijan  Kornelije  Lucije I.  Stjepan I.  Siksto II.  Dionizije  Feliks I.  Eutihijan  Kajo  Marcelin  Marcel I.  Euzebije  Miltijad  Silvestar I.  Marko  Julije I.  Liberije   Damaz I.  Siricije  Anastazije I. 

Krist daje ključeve Neba Petru
5–8. vijek

Inocent I.  Zosim  Bonifacije I.  Celestin I.  Siksto III.  Lav I.  Hilarije  Simplicije  Feliks III.  Gelazije I.  Anastazije II.  Simah  Hormizda  Ivan I.  Feliks IV.  Bonifacije II.  Ivan II.  Agapet I.  Silverije  Vigilije  Pelagije I.  Ivan III.  Benedikt I.  Pelagije II.  Grgur I.  Sabinijan  Bonifacije III.  Bonifacije IV.  Adeodat I.  Bonifacije V.  Honorije I.  Severin  Ivan IV.  Teodor I  Martin I  Eugen I.  Vitalijan  Adeodat II.  Donus  Agaton  Lav II.  Benedikt II.  Ivan V.  Konon  Sergije I.  Ivan VI.  Ivan VII.  Sisinije  Konstantin  Grgur II  Grgur III  Zaharija  Stjepan (II.)  Stjepan II.  Pavao I.  Stjepan III.  Hadrijan I.  Lav III 

9–12. vijek

Stjepan IV.  Paskal I.  Eugen II.  Valentin  Grgur IV  Sergije II  Lav IV  Benedikt III.  Nikola I.  Hadrijan II.  Ivan VIII.  Marin I.  Hadrijan III.  Stjepan V.  Formoz  Bonifacije VI. Stjepan VI.  Roman  Teodor II.  Ivan IX.  Benedikt IV.  Lav V.  Sergije III.  Anastazije III.  Lando  Ivan X  Lav VI.  Stjepan VII.  Ivan XI.  Lav VII.  Stjepan VIII.  Marin II.  Agapet II.  Ivan XII.  Lav VIII.  Benedikt V.  Ivan XIII.  Benedikt VI.  Benedikt VII.  Ivan XIV.  Ivan XV.  Grgur V.  Silvestar II.  Ivan XVII.  Ivan XVIII.  Sergije IV.  Benedikt VIII.  Ivan XIX.  Benedikt IX.  Silvestar III.  Benedikt IX.  Grgur VI.  Klement II.  Benedikt IX.  Damaz II.  Lav IX.  Viktor II.  Stjepan IX.  Nikola II.  Aleksandar II.  Grgur VII.  Viktor III.  Urban II.  Paskal II.  Gelazije II.  Kalist II.  Honorije II.  Inocent II.  Celestin II.  Lucije II.  Eugen III.  Anastazije IV.  Hadrijan IV.  Aleksandar III.  Lucije III.  Urban III.  Grgur VIII.  Klement III.  Celestin III.  Inocent III. 

13–16. vijek

Honorije III.  Grgur IX.  Celestin IV.  Inocent IV.  Aleksandar IV.  Urban IV.  Klement IV.  Grgur X.  Inocent V.  Hadrijan V.  Ivan XXI.  Nikola III.  Martin IV.  Honorije IV.  Nikola IV.  Celestin V.  Bonifacije VIII.  Benedikt XI.  Klement V.  Ivan XXII.  Benedikt XII.  Klement VI.  Inocent VI.  Urban V.  Grgur XI.  Urban VI.  Bonifacije IX.  Inocent VII.  Grgur XII.  Martin V.  Eugen IV.  Nikola V.  Kalist III.  Pio II.  Pavao II.  Siksto IV.  Inocent VIII.  Aleksandar VI.  Pio III.  Julije II.  Lav X.  Hadrijan VI.  Klement VII.  Pavao III.  Julije III.  Marcel II.  Pavao IV.  Pio IV.  Pio V.  Grgur XIII.  Siksto V.  Urban VII.  Grgur XIV.  Inocent IX.  Klement VIII.

17. vijek - danas