Proteoliza

Proteoliza je razlaganje proteina u manje polipeptide ili aminokiseline. Do toga generalno dolazi putem hidrolize peptidne veze, i to se najčešće ostvaruje posredstvom ćelijskih enzima zvanih proteaze.[1] Do toga isto tako može doći putem intramolekulskog varenja, kao i putem neenzimatskih metoda kao što je dejstvo mineralnih kiselina i toplote.

Proteoliza u organizmima ima mnoštvo namena. Na primer, digestivni enzimi razlažu proteine iz hrane da bi se obezbedile aminokiseline za organizam, dok proteolitička modifikacija polipeptidnog lanca nakon njegove sinteze može da bude neophodna za formiranje aktivnog proteina. Proteoliza je takođe važna u regulaciji nekih fizioloških i ćelijskih procesa, kao i za sprečavanje akumulacije neželjenih ili abnormalnih proteina u ćelijama.

Posttranslacione proteolitičke modifikacije

Ograničena proteoliza polipeptida tokom ili nakon translacije pri sintezi proteina se često javlja kod mnogih proteina. To može da obuhvati uklanjanje N-terminusnog metionina, signalnog peptida, i/ili konverziju neaktivnog proteina u aktivan. Prekurzor krajnje funkcionalne forme proteina se naziva proprotein. Proproteini mogu inicijalno da budu sintetisani kao preproproteini. Na primer, albumin se prvo sintetiše kao preproalbumin i sadrži neodvojeni signalni peptid. Iz njega se formira proalbumin nakon odvajanja signalnog peptida, i daljim odvajanjem N-terminalnog propeptida sa 6 ostataka nastaje krajnji protein.[2]

Reference

  1. Donald Voet, Judith G. Voet (2005). Biochemistry (3 izd.). Wiley. ISBN 978-0-471-19350-0. 
  2. Thomas E Creighton (1993). Proteins: Structures and Molecular Properties (2nd izd.). W H Freeman and Company. str. 78–86. ISBN 0-7167-2317-4. 

Literatura

  • Nicholas C. Price, Lewis Stevens (1999). Fundamentals of Enzymology: The Cell and Molecular Biology of Catalytic Proteins (Third izd.). USA: Oxford University Press. ISBN 019850229X. 
  • Eric J. Toone (2006). Advances in Enzymology and Related Areas of Molecular Biology, Protein Evolution (Volume 75 izd.). Wiley-Interscience. ISBN 0471205036. 
  • Branden C, Tooze J.. Introduction to Protein Structure. New York, NY: Garland Publishing. ISBN: 0-8153-2305-0. 
  • Irwin H. Segel. Enzyme Kinetics: Behavior and Analysis of Rapid Equilibrium and Steady-State Enzyme Systems (Book 44 izd.). Wiley Classics Library. ISBN 0471303097. 
  • Robert A. Copeland (2013). Evaluation of Enzyme Inhibitors in Drug Discovery: A Guide for Medicinal Chemists and Pharmacologists (2nd izd.). Wiley-Interscience. ISBN 111848813X. 
  • Gerhard Michal, Dietmar Schomburg (2012). Biochemical Pathways: An Atlas of Biochemistry and Molecular Biology (2nd izd.). Wiley. ISBN 0470146842. 

Vidi još

Spoljašnje veze

  • p
  • r
  • u
Opšte
Peptidna veza  Biosinteza proteina  Proteoliza  Racemizacija  N-O acilno pomeranje
N-terminusC-terminusSpecifične
aminokiseline
Fosforilacija  Sulfacija  Vezivanje za porfirinski prsten  vezivanje flavina  formiranje p-hidroksibenziliden-imidazolona  formiranje Lizin tirozil kinona (LTQ)  formiranje topakinona (TPQ)
Formiranje sukcinimida
Formiranje diftamida

B bsyn: dnk (repl, cycl, reco, repr)  tscr (fact, tcrg, nucl, rnat, rept, ptts)  tltn (risu, pttl, nexn)  dnab, rnab/runp  stru (domn, 1°, 2°, 3°, 4°)
  • p
  • r
  • u
Teme
Tipovi
EC1 Oksidoreduktaze/spisak  • EC2 Transferaze/spisak  • EC3 Hidrolaze/spisak  • EC4 Lijaze/spisak  • EC5 Izomeraze/spisak  • EC6 Ligaze/spisak
B enzm: 1.1/2/3/4/5/6/7/8/10/11/13/14/15-18, 2.1/2/3/4/5/6/7/8, 2.7.10, 2.7.11-12, 3.1/2/3/4/5/6/7, 3.1.3.48, 3.4.21/22/23/24, 4.1/2/3/4/5/6, 5.1/2/3/4/99, 6.1-3/4/5-6