Milorad Pavić

Milorad Pavić
Milorad Pavić na Beogradskom sajmu knjiga 2007.
Biografske informacije
Rođenje(1929-10-15)15. 10. 1929.
Beograd, Kraljevina Jugoslavija
Smrt30. 11. 2009. (dob: 80)
Beograd, Srbija
EtnicitetSrbin
SupružnikJasmina Mihajlović
Obrazovanje
Zanimanjeromanopisac, pjesnik
Opus
Jeziksrpski
Znamenita djela
Hazarski rečnik
Web-stranica
http://www.khazars.com/en/

Milorad Pavić (15. oktobar 1929, Beograd – 30. novembar 2009, Beograd) bio je poznati srpski prozni pisac, historičar srpske književnosti 17-19. vijeka, stručnjak za barok i simbolizam, prevodilac Puškina i Bajrona, profesor univerziteta i član Srpske akademije nauka i umjetnosti od 1991. godine.

Pavić je bio romansijer, pripovjedač, pjesnik i dramski pisac. Pavićeva djela imaju preko 80 prijevoda u zasebnim knjigama na različite jezike širom svijeta. Od strane stručnjaka iz Evrope, SAD-a i Brazila, Milorad Pavić je nominovan za Nobelovu nagradu za književnost. Bio je oženjen Jasminom Mihajlović, koja je pisac i književni kritičar. Živjeli su u Beogradu.

Zanimljivo je pripomenuti da je na početku svoje književničke i profesorkse karijere Pavić objavio knjigu pjesama Palimpsesti 1967. godine, pa Istoriju srpske književnosti baroknog doba 1970, zatim Vojislav Ilić i evropsko pjesništvo 1971. godine. Drugu knjigu pjesama Mjesečev kamen objavljuje 1971, a prvu zbirku priča Gvozdena zavjesa 1973. Slijede knjige priča: Konji svetoga Marka (1976), Ruski hrt (1979), Nove beogradske priče (1981), Duše se kupaju posljednji put (1982).

Pavić je domaću i svjetsku slavu stekao romanom Hazarski rječnik, koji je objavio 1984. godine. Ovaj svojevrsni leksikon u 100.000 riječi kritičari i publika brzo su proglasili nezaobilaznim štivom novoga vijeka. Mnogi kritičari zabilježili su da je Pavić pisac čudesne imaginacije i predvodnik evropske postmoderne. U drugom romanu Predeo slikan čajem (1988) autor nudi uzbudljivo djelo za ljubitelje ukrštenih riječi. Godine 1991. objavljuje treći roman Unutrašnja strana vjetra, pa Posljednju ljubav u Carigradu (priručnik za gatanje) 1994.

Pored ovog kvarteta romana koji su ključni za sagledavanje svestranog Pavićevog stvaralaštva, pojavljuje se Šešir od riblje kože (ljubavna priča) 1996, Stakleni puž (priče sa Interneta) 1998, Kutija za pisanje 1999, i romani Zvjezdani plašt (astrološki vodič za neupućene) 2000. i Unikat 2004. godine.

Dela

  1. Palimpsesti pesme, Beograd 1967, 63 str.
  2. Istorija srpske književnosti baroknog doba, Beograd 1970, 527 str.
  3. Mesečev kamen pesme, Beograd 1971, 118 str.
  4. Vojislav Ilić i evropsko pesništvo, Novi Sad 1971, 367 str.
  5. Gavril Stefanović Venclović, Beograd 1972, 326 str.
  6. Vojislav Ilić, njegovo vreme i delo, Beograd 1972, 346 str.
  7. Gvozdena zavesa, priče, Novi Sad 1973, 222 str.
  8. Jezičko pamćenje i pesnički oblik ogledi, Novi Sad 1976, 429 str.
  9. Konji svetoga Marka, priče, Beograd 1976, 159 str.
  10. Istorija srpske književnosti klasicizma i predromantizma, Beograd 1979, 572 str.
  11. Ruski hrt, priče, Beograd 1979, 215 str.
  12. Nove beogradske priče, Beograd 1981, 360 str.
  13. Duše se kupaju poslednji put, Novi Sad 1982, 145 str.
  14. Rađanje nove srpske književnosti, Beograd 1983, 631 str.
  15. Hazarski rečnik. Roman-leksikon u 100.000 reči, Beograd 1984, 242 str.
  16. Istorija, stalež i stil, ogledi, Novi Sad 1985, 281 str.
  17. Predeo slikan čajem. Roman za ljubitelje ukrštenih reči, Beograd, 1988, 375 (525) str.
  18. Izvrnuta rukavica, priče, Novi Sad 1989, 180 str.
  19. Kratka istorija Beograda / A Short History of Belgrade, Beograd 1990, 68 str.
  20. Unutrašnja strana vetra ili roman o Heri i Leandru, Beograd 1991, 115+98 str.
  21. Istorija srpske književnosti 2, 3, 4. (Barok, Klasicizam, Predromantizam), Beograd, 1991, 225 + 181 + 181 str.
  22. Pozorišni jelovnik za uvek i dan više, Beograd 1993, 134 str.
  23. Poslednja ljubav u Carigradu. Priručnik za gatanje, Beograd 1994, 195 str.
  24. Šešir od riblje kože. Ljubavna priča, Beograd 1996, 80 str.
  25. Stakleni puž. Priče sa Interneta, Beograd, 1998, 154 + 12 str.
  26. Milorad Pavić, Jasmina Mihajlović. Dve kotorske priče, Beograd, Dereta, 1998, 52 + 71 str.
  27. Glinena armija, Beograd, Interpres, 1999. (Bibliografsko izdanje)
  28. Kutija za pisanje, Beograd, Dereta, 1999, 171 str.
  29. Zapisi na konjskom ćebetu, Draganić, 1999, Beograd, 277 str.
  30. Zvezdani plašt. Astrološki vodič za neupućene, Beograd, Dereta, 2000, 186 str.
  31. Strašne ljubavne priče, izabrane i nove. Plato, Beograd, 2001, 215 str.
  32. Vrata sna i druge priče. Dereta, Beograd, 2002, 196 str.
  33. Priča o travi i druge priče. Dereta, Beograd, 2002, 187 str.
  34. Devet kiša i druge priče. Dereta, Beograd, 2002, 202 str.
  35. Carski rez i druge priče. Dereta, Beograd, 2002, 266 str.
  36. Sedam smrtnih grehova. Plato, Beograd, 2002, 173 str.
  37. Dve interaktivne drame – Krevet za troje, Stakleni puž. Dereta, Beograd, 2002, 150 str.
  38. Dve lepeze iz Galate – Stakleni puž i druge priče. Dereta, Beograd, 2003, 167 str.
  39. Nevidljivo ogledalo – Šareni hleb (roman za decu i ostale). Dereta, Beograd, 2003, 84 + 70 str.
  40. Unikat. Dereta, Beograd, 2004, 170 str.
  41. Plava sveska. Dereta, Beograd, 2004, 118 str.
  42. Interaktivne drame: Zauvek i dan više; Krevet za troje; Stakleni puž. Dereta, Beograd, 2004, 274 str.
  43. Jasmina Mihajlović, Milorad Pavić – Ljubavni roman u dve priče. Čigoja, Beograd, 2004, 63 str.
  44. Priča koja je ubila Emiliju Knor. (na srpskom i engleskom) Dereta, Beograd, 2005, 44 + 50 str.
  45. Roman kao država i drugi ogledi. Plato, Beograd, 2005, 176 str.
  46. Svadba u kupatilu – Vesela igra u sedam slika. Dereta, Beograd, 2005, 104 str.
  47. Drugo telo. Dereta, Beograd, 2006, 310 str.
  48. Pozorište od hartije, roman. Zavod za udžbenike, Beograd, 2007, 240 str.
  49. Drugo telo (novo dopunjeno izdanje romana). Euro Giunti, Beograd, 2008, 292 str.
  50. Sve priče. Zavod za udžbenike, Beograd, 2008, 450 str.
  51. Veštački mladež. Tri kratka nelinearna romana o ljubavi. Matica srpska, Novi Sad, 2009, 157 str.

Adaptacije Pavićevih dela

Film i televizija

  • Crvena kraljica, režija Miroslav Međimurec, 1981.
  • Vizantijsko plavo, režija Dragan Marinković, 1993.

Strip

Pavić kao prevodilac

  1. A. S. Puškin: Poltava (Prepev pesme speva Milorada Pavića – Mladost, Beograd 1949)
  2. A. S. Puškin: Poltava (Prepevao Milorad Pavić – Beograd, Novo Pokoljenje,1952)
  3. U Sanang: Čičkovi pupoljci (NIN,9. I.1995)
  4. Zegi: Pesme Delte (NIN,9. I.1995)
  5. Mun Bim: Mesečina na Mendelejskom dvorcu (NIN,12. VI 1995)
  6. Leon Damas: Ivice, Sećanja (NIN, 2. H 1995)
  7. Brijer Žan: Kada smo se rastali (NIN,30. H 1995)
  8. Paul Niger: Mesec (NIN, 30. X 1955, V, br. 252.)
  9. Aleksandar Puškin: Evgenije Onjegin (prepev i predgovor)
  10. Aleksandar Puškin: Evgenije Onjegin
  11. A. S. Puškin: Selo i druge pesme
  12. A. S. Puškin: Drame, poeme, pesme
  13. Džordž Gordon Bajron: Izabrana dela: - Dramske poeme, spevovi i pesme
  14. A. S. Puškin: Boris Godunov, male tragedije, bajke – koautor
  15. Čarls Simić: Pile bez glave
  16. A. S. Puškin: Pesma o Crnom Đorđu (odlomak)
  17. Džordž Gordon Bajron: Manfred (odlomak)

Knjige o Paviću

  1. Mihajlović, Jasmina. Prilog za bibliografiju Milorada Pavića, Beograd, Prosveta, 1991, str. 231-305.
  2. Lefebvre, François. Lectures du Dictionnaire Khazar de Milorad Pavic
  3. Kratka istorija jedne knjige; izbor napisa o romanu leksikonu u 100.000 reci „Hazarski rečnik“ od Milorada Pavića
  4. Delić, Jovan. Hazarska prizma. Tumačenje proze Milorada Pavića, Beograd – Prosveta, Dosije; Titograd – Oktoih
  5. Leitner, Andreas. Milorad Pavics roman "Das Chasarische Wörterbuch".
  6. Mihajlović, Jasmina. Priča o duši i telu. Slojevi i značenja u prozi Milorada Pavića, Beograd, Prosveta, 1992, 191 str.
  7. Mihajlović, Jasmina. Biografija i bibliografija Milorada Pavića, Beograd, G
  8. Homann, Binja. Phantastik und Realität zu den schriftlichen Quellen in Milorad Pavics
  9. Savremena srpska proza 5: Pavić i postmoderna, Trstenik, 1993 (1994″). (Miodrag Radović, Zoran Gluščević...)
  10. Ehrlich, Edeltraude. Das historische und das fiktive im „Chasarischen Wörterbuch“ von Milorad Pavic, Klagenfurt, D
  11. Mihajlović, Jasmina. Bio-bibliografija Milorada Pavića, (zasebno i kao deo knjige Anahoret u Njujorku u okviru Sabranih dela)
  12. Pijanović, Petar, Pavić, Beograd, „Filip Višnjić“, 1998, 407 str.
  13. Vasić, Smiljka, Polazne osnove novije srpske proze. Knj. 2. Hazarski rečnik Milorada Pavića – frekvencijski rečnik
  14. Babić, Sava, Milorad Pavić mora pričati priče, Beograd, „Stylos“, 2000, 191 str.
  15. Popović, Radovan, Prvi pisac trećeg milenija: Životopis Milorada Pavića, Beograd, Dereta, 2002, 233 str.

Knjige razgovora M. Pavićem

  1. Jevtić, Miloš. Razgovori sa Pavićem, Beograd, „Naučna knjiga“, 1990, 128 str.
  2. Šomlo, Ana. Hazari, ili obnova vizantijskog romana: Razgovori sa Miloradom Pavićem, Beograd, BIGZ, „Narodna knjiga“, 1990, 189 str.
  3. Tanasis, Lalas. Milorad Pavić, Solun, 1997, 1-30 str.

Adaptacije Pavićevih dela

Film i televizija

  • Crvena kraljica, režija Miroslav Međimurec, 1981.
  • Vizantijsko plavo, režija Dragan Marinković, 1993.

Strip

Eksterni linkovi

Milorad Pavić na Wikimedijinoj ostavi
  • Zvanična strana
  • Pavićeva biblioteka na projektu Rastko Arhivirano 2008-01-24 na Wayback Machine-u
  • Kao pisac ja sam rođen prije dvjesta godina (Intervju) Arhivirano 2005-11-26 na Wayback Machine-u
  • p
  • r
  • u
Dobitnici NIN-ove nagrade
1954–1992

1954. Dobrica Ćosić (Koreni)   1955. Mirko Božić (Neisplakani)   1956. Oskar Davičo (Beton i svici)   1957. Aleksandar Vučo (Mrtve javke)   1958. Branko Ćopić (Ne tuguj, bronzana stražo)   1959.   1960. Radomir Konstantinović (Izlazak)   1961. Dobrica Ćosić (Deobe)   1962. Miroslav Krleža (Zastave)   1963. Oskar Davičo (Gladi)   1964. Oskar Davičo (Tajne)   1965. Ranko Marinković (Kiklop)   1966. Meša Selimović (Derviš i smrt)   1967. Erih Koš (Mreža)   1968. Slobodan Novak (Mirisi, zlato i tamjan)   1969. Bora Ćosić (Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji)   1970. Borislav Pekić (Hodočašće Arsenija Njegovana)   1971. Miloš Crnjanski (Roman o Londonu)   1972. Danilo Kiša (Peščanik)   1973. Mihailo Lalić (Ratna sreća)   1974. Jure Franičević-Pločar (Vir)   1975. Miodrag Bulatović (Ljudi sa četiri prsta)   1976. Aleksandar Tišma (Upotreba čoveka)   1977. Petko Vojnić Purčar (Dom sve dalji)   1978. Mirko Kovač (Vrata od utrobe)   1979. Pavle Ugrinov (Zadat život)   1980. Slobodan Selenić (Prijatelji)   1981. Pavao Pavličić (Večernji akt)   1982. Antonije Isaković (Tren 2)   1983. Dragoslav Mihailović (Čizmaši)   1984. Milorad Pavić (Hazarski rečnik)   1985. Živojin Pavlović (Zid smrti)   1986. Vidosav Stevanović (Testament)   1987. Voja Čolanović (Zebnja na rasklapanje)   1988. Dubravka Ugrešić (Forsiranje romana reke)   1989. Vojislav Lubarda (Vaznesenje)   1990. Miroslav Josić Višnjić (Odbrana i propast Bodroga u sedam burnih godišnjih doba)   1991. Milisav Savića (Hleb i strah)   1992. Živojin Pavlović (Lapot)

1993–2005

1993. Radoslav Petković (Sudbina i komentari)   1994. Vladimir Arsenijević (U potpalublju)   1995. Svetlana Velmar Janković (Bezdno)   1996. David Albahari (Mamac)   1997. Milovan Danojlić (Oslobodioci i izdajnici)   1998. Danilo Nikolić (Fajront u Grgetegu)   1999. Maksimilijan Erenrajh (Karakteristika)   2000. Goran Petrović (Sitničarnica "Kod srećne ruke")   2001. Zoran Ćirić (Hobo)   2002. Mladen Markov (Ukop oca)  2003. Vladan Matijević (Pisac iz daleka)  2004. Vladimir Tasić (Kiša i hartija)  2005. Miro Vuksanović (Semolj zemlja)

2006–2024

2006. Svetislav Basara (Uspon i pad Parkinsonove bolesti)   2007. Dragan Velikić (Ruski prozor)   2008. Vladimir Pištalo (Tesla, portret među maskama)   2009. Grozdana Olujić (Glasovi u vetru)   2010. Gordana Ćirjanić (Ono što oduvek želiš)   2011. Slobodan Tišma (Bernardijeva soba)   2012. Aleksandar Gatalica (Veliki rat)   2013. Goran Gocić (Tai)   2014. Filip David (Kuća sećanja i zaborava)   2015. Dragan Velikić (Islednik)   2016. Ivana Dimić (Arzamas)   2017. Dejan Atanacković (Luzitanija)   2018. Vladimir Tabašević (Zabluda Svetog Sebastijana)   2019. Saša Ilić (Pas i kontrabas)   2020. Svetislav Basara (Kontraendorfin)   2021. Milena Marković (Deca)   2022. Danica Vukićević (Unutrašnje more)   2023. Stevo Grabovac (Poslije zabave)

a Odbio nagradu.
Normativna kontrola Uredi na Wikidati
  • WorldCat identiteti
  • VIAF: 102339623
  • LCCN: n82063430
  • ISNI: 0000 0001 2283 6376
  • GND: 119075245
  • SELIBR: 318235
  • SUDOC: 029104467
  • BNF: cb120799952 (podaci)
  • NDL: 00472829
  • NKC: jn20000604374
  • BNE: XX1143184
  • CiNii: DA04127761