Boetije

Boetije
Srednjovjekovna filozofija
Zapadna filozofija
RođenjeRim
480-
SmrtPavia 524/5-
Filozofija
Glavni interesiproblem univerzala, religija, muzika
Znamenite ideje
Kolo sreće
Inspiracija
Od
  • Platon, Aristotel, Ciceron, Seneka, Plotinus, Porfirije, Sveti Augustin, Proklo
Na
  • sva srednjovjekovna filozofija (posebno Ivan Škot, Sveti Albert Veliki, Sveti Toma Akvinski, Dante Alighieri)

Anicije Manlije Severin Boecije ili Anicije Manlije Severin Boetije Anicius Manlius Severinus Boëthius,[1][2][3] kraće poznat kao Boecije ili Boetije (cca. 480–524/525) bio je latinski pisac i filozof rodom iz Italije koji se smatra jednim od najvećih intelektualaca Evrope početkom 6. vijeka, a čiji se život i djelo često opisuju kao svojevrsni most između antike i srednjeg vijeka. Rođen je u Rimu nedugo nakon propasti Zapadnog Carstva u uglednoj aristokratskoj porodici čiji su članovi bili carevi Petronije Maksim i Olibrije, kao i brojni konzuli.[3] Njegov otac Flavije Manlije Boetije je 487. bio konzul pod vlašću germanskog kralja Odoakra, a sam Boetije je postao senatorom u dobi od 25 godina.[4] Iako je odrastao u kršćanskoj porodici, Boetije je smatra kako se kršćanstvo može pomiriti, odnosno upotpuniti sa ranijim dostignućima antičke civilizacije. U tu je svrhu nastojao stvoriti sistem klasičnog obrazovanja koji će kasnije biti poznat kao sedam slobodnih vještina. Boetije je zbog svoje intelektualnih sposobnosti privukao pažnju ostrogotskog kralja Teodorika Velikog koji ga je 510. imenovao konzulom, a istu počast 522. dao i njegovim sinovima.[5] Međutim, nešto je kasnije pao u Teodorikovu nemilost, te je zatvoren i osuđen na smrt [6] pod sumnjom da je kovao zavjeru protiv Ostrogota sa agentima Istočnog Carstva. Dok je u zatvoru u Paviji čekao pogubljenje, napisao je Utjeha filozofije, znameniti filozofski traktat na temu sreće i smrti. Utjeha je postala jednim od najpopularnijih i najuticajnijih tekstova u Srednjem vijeku.

Izvori

  1. ""Boethius" se na latinskom izgovara u četiri sloga sa "Bo-e-ci-jus", a ne "Be-ci.jus", odnosno koristio se umlaut "ë", tj. "Boëthius
  2. Ime Anicius označava veze sa plemićkom porodicom koja je imala uticaj na kasno Rimsko Carstvo, a Manlius porijeklo od znamenite porodice Manlii Torquati iz doba Republike. Ime Severin je dobio po Severinu od Norika.
  3. 3,0 3,1 Hodgkin, Thomas. Italy and Her Invaders. London: Adamant Media Corporation, 2001. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "v" je zadan više puta s različitim sadržajem
  4. General Audience of Pope Benedict XVI, Boethius and Cassiodorus. Internet. Available from http://www.vatican.va/holy_father/benedict_xvi/audiences/2008/documents/hf_ben-xvi_aud_20080312_en.html; accessed November 4, 2009.
  5. Boethius, Anicius Manlius Severinus. The Theological Tractates and The Consolation of Philosophy. Translated by H.F. Steward and E.K. Rand. Cambridge: The Project Gutenberg, 2004.
  6. The Online Library of Liberty, Boethius. Internet. Available from http://oll.libertyfund.org/index.phpoption=com_content&task=view&id=215&Itemid=269; accessed November 3, 2009.

Vanjski linkovi

  • Wikimedia Commons ima još multimedijalnih datoteka vezanih za: Boetije
Prethodi:
Flavius Inportunus
(sam)
Konzul Rimskog Carstva
510
Slijedi:
Arcadius Placidus Magnus Felix,
Flavius Secundinus
  • p
  • r
  • u
Historija
Pojmovi
Apsolut  Beskonačnost  Bit  Biće  Večnost  Vreme  Vrlina  Dobro  Duh  Duša  Zlo  Znanje  Ideja  Iskustvo  Istina  Karma  Kretanje  Lepota  Logos  Misao  Mudrost  Nebiće  Nedelanje  Nesopstvo  Opažanje  Otuđenje  Postojanje  Pravda  Prostor  Razum  Saznanje  Svest  Sloboda  Slobodna volja  Sopstvo  Spokoj  Stvarnost  Sudbina  Tvar  Uzročnost  Um
OblastiGrane
Bića  Duha  Društva  Društvenih nauka  Ekonomije  Informacije  Istorije  Jezika  Matematike  Muzike  Nauke  Obrazovanja  Politike  Prava  Psihologije  Prirode  Religije  Umetnosti  Fizike  Čoveka
Filozofi
Zaratustra  Tales  Anaksimandar  Anaksimen  Pitagora  Buda  Ksenofan  Konfučije  Lao Ce  Heraklit  Parmenid  Anaksagora  Zenon  Empedokle  Protagora  Sokrat  Leukip  Demokrit  Platon  Diogen  Aristotel  Čuang Ce  Piron  Zenon iz Kitijuma  Epikur  Filon  Epiktet  Nagarđuna  Plotin  Avgustin  Boetije  Eriugena  Al-Farabi  Ibn Sina  Al-Gazali  Abelar  Averoes  Majmonides  Dogen  Toma Akvinski  Skot  Okam  Bejkon  Dekart  Hobs  Paskal  Spinoza  Lajbnic  Berkli  Hjum  Volter  Didro  Ruso  Kant  Fihte  Šeling  Hegel  Šopenhauer  Kjerkegor  Marks  Mil  Niče  Huserl  Suzuki  Rasel  Hajdeger  Krišnamurti  Sartr  Jaspers  Vitgenštajn  Adorno  Markuze  Derida  Fuko  Žižek  Kripke
Kategorija
  • p
  • r
  • u
Matematičari
Anaksagora  Antemije  Arhit  Aristej Stariji  Aristarh  Apolonije  Arhimed  Boecije  Kleomed  Demokrit  Diokle  Diofant  Dinostrat  Eratosten  Euklid  Eudoks  Heron  Hiparh  Hipija  Hipokrat  Hipatija  Hipsikle  Menelaj  Nikomah  Nikomed  Nikotel  Papos  Persej  Filolaj  Filon  Porfirije  Posidonije  Proklo  Ptolemej  Pitagora  Simplicije sa Sicilije  Sosigen  Tales  Teetet  Teano  Teodor iz Sirene  Teodosije  Teon iz Aleksandrije  Teon iz Smirne  Timarid  Ksenokrat  Zenon iz Eleje  Zenon iz Sidona  Zenodor
Traktati
Almagest  Arhimedov Palimpsest  Aritmetika  Konike  Elementi
Centri
Atinska akademija  Aleksandrijska biblioteka  Sirena
Pod uticajem
Mezopotamska matematika   Egipatska matematika
Uticala na
Matematika srednjovekovne Evrope  Islamska matematika  Indijska matematika
Normativna kontrola Uredi na Wikidati
  • WorldCat identiteti
  • VIAF: 100218964
  • LCCN: n79029805
  • ISNI: 0000 0001 2283 4442
  • GND: 11851282X
  • SELIBR: 224936
  • SUDOC: 026650045
  • BNF: cb118857741 (podaci)
  • BIBSYS: 90083479
  • ULAN: 500355319
  • MusicBrainz: febb8d96-761d-4c19-b0c3-cb53d8a2dd52
  • NLA: 35019855
  • NDL: 00434105
  • NKC: jn19981000321
  • BNE: XX859481
  • CiNii: DA01010815
  • CONOR.SI: 22743395
  • NSK: 000232260