Analitička filozofija

Analitička filozofija je skup različitih metodologija i filozofskih tendencija. Nije teško identifikovati analitičke filozofe, ali nije lako utvrditi kriterijume koji su doveli do tog zaključka. Analitička filozofija je ponekad dobijala etikete tipa Oksfordska filozofija, ili lingvistička filozofija, ali takve etikete su prilično nerazumljive. Analitička filozofija nije izričito filozofska škola, pa ni doktrina, pa čak ni skup jasno definisanih propozicija. Analitički filozofi su u velikoj mjeri, iako ne u potpunosti, akademici sa engleskog govornog područja, koji upućuju svoja djela i spise, prvashodno, filozofima engleskog govornog područja.

Savremeni analitički filozofi su uglavnom intelektualni nasljednici Rasela, Mura i Vitgenštejna, grupe filozofa, koji su se svjesno bavili ”filozofskom analizom”, početkom XX vijeka. Analiza, onako kako su je shvatali Rasel i Mur, se ne bavi jezikom ”per se", nego konceptima i propozicijama. S njihove tačke gledišta, analiza je instrument od vitalnog značaja, za razotkrivanje strukture svijeta. Vitgenštejn, u djelu Tractatus Logico-Philosophicus (1921), je indirektno tvrdio, da struktura jezika razotkriva strukturu svijeta; po njemu svaki značajan jezički izraz se može razložiti na atomske sastojke, koji u svom krajnjem obliku predstavljaju pročišćene sastojke stvarnosti. U svom kasnijem djelu, Vitgenštejn je odbacio ovu ”traktanijansku” viziju, koja je uprkos tome imala značajan uticaj na Bečki Krug, dvadesetih godina, kao i na kasniji razvoj logičkog pozitivizma, tridesetih i četrdesetih godina XX vijeka.

Karnap i Ajer, obojica predstavnici pozitivizma, bili su stava da zadatak filozofije nije razotkrivanje eluzivnih metafizičkih istina, nego analiza naučnih hipoteza i teorija.

  • p
  • r
  • u
Filozofija
Historija
Budistička  Kineska   Grčka  Indijska
Srednjovjekovna
Analitička  Kontinentalna
Pojmovi
Apsolut  Beskonačnost  Bit  Biće  Večnost  Vreme  Vrlina  Dobro  Duh  Duša  Zlo  Znanje  Ideja  Iskustvo  Istina  Karma  Kretanje  Lepota  Logos  Misao  Mudrost  Nebiće  Nedelanje  Nesopstvo  Opažanje  Otuđenje  Postojanje  Pravda  Prostor  Razum  Saznanje  Svest  Sloboda  Slobodna volja  Sopstvo  Spokoj  Stvarnost  Sudbina  Tvar  Uzročnost  Um
OblastiGrane
Bića  Duha  Društva  Društvenih nauka  Ekonomije  Informacije  Istorije  Jezika  Matematike  Muzike  Nauke  Obrazovanja  Politike  Prava  Psihologije  Prirode  Religije  Umetnosti  Fizike  Čoveka
Filozofi
Zaratustra  Tales  Anaksimandar  Anaksimen  Pitagora  Buda  Ksenofan  Konfučije  Lao Ce  Heraklit  Parmenid  Anaksagora  Zenon  Empedokle  Protagora  Sokrat  Leukip  Demokrit  Platon  Diogen  Aristotel  Čuang Ce  Piron  Zenon iz Kitijuma  Epikur  Filon  Epiktet  Nagarđuna  Plotin  Avgustin  Boetije  Eriugena  Al-Farabi  Ibn Sina  Al-Gazali  Abelar  Averoes  Majmonides  Dogen  Toma Akvinski  Skot  Okam  Bejkon  Dekart  Hobs  Paskal  Spinoza  Lajbnic  Berkli  Hjum  Volter  Didro  Ruso  Kant  Fihte  Šeling  Hegel  Šopenhauer  Kjerkegor  Marks  Mil  Niče  Huserl  Suzuki  Rasel  Hajdeger  Krišnamurti  Sartr  Jaspers  Vitgenštajn  Adorno  Markuze  Derida  Fuko  Žižek  Kripke
Kategorija