Waddensko more

Waddensko more
Svjetska baština – UNESCO
 Danska
 Nizozemska
 Njemačka
Registriran:2009. (33. zasjedanje)
Vrsta:prirodno dobro
Mjerilo:viii, ix, x
Ugroženost:no
Referenca:UNESCO

Waddensko more (njemački: Wattenmeer, nizozemski: Waddenzee, frizijski: Waadsee, donjonjemački: Wattensee, danski: Vadehavet, engleski: Wadden Sea) je ime za vodeno tijelo i pridružena mu obalna vlažna područja koja se nalaze između dijela obale sjeverozapadne kontinentalne Europe i Sjevernog mora.

Satelitska slika jugozapadnog (nizozemskog) dijela Waddenskog mora.

Waddensko more se rasprostire od Den Heldera u Nizozemskoj do njegove sjeverne među kod Esbjerga u Danskoj, u ukupnoj duljini od njekih 500 km i ukupne površine od otprilike 10.000 km².

Svojstvene su mu naplavne blatne pličine (nizozemski: Wad, engleski: mudflat, dolnjonjemački i njemački: Watt, danski: Vade) po kojima je i more dobilo i ime, duboki plimni rovovi i otoci koji se nalaze/nastanu usred ovoga. Cijelo područje je bojište za prostor između mora i zemlje. Krajobraz se sveudalj oblikuje pod utjecajem olujnih plima.

Waddensko more je poznato po bogatoj fauni, avifauni i flori. Tu boravi u jednom trenutku do 6.1 milijuna ptica selica, a godišnje na ovom području u prosjeku boravi oko 10-12 milijuna ptica. Stoga je danas veliki dio ovog mora zaštićen unutar suradnje triju zemalja (Nizozemska Konzervacijska zona Wadenskog mora i njemački Nacionalni parkovi Donje Saske i Schleswig-Holsteina).

Vlade Nizozemske, Danske i Njemačke su zajedno radile od 1978. na zaštiti ovog mora. Suradnja pokriva upravljanje, nadzor i istraživanje, kao i politička pitanja. Nadalje je 1982. dogovorena zajednička deklaracija o zaštiti Waddenskog mora za usklađenje radnja i poduzimanje mjera u svrhu zaštite ovog mora. God 1997. je konačno usvojen Trostrani plan za Waddensko more. Godine 2009. nizozemski i njemački dio Wadenskog mora (66% cijele obale) je upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi kao najveći sustav neprekinutih pjeskovitih plićaka na svijetu koje se smatra jednim od najvažnijih mjesta za seobu ptica selica iz Afrike u Europu i obratno. Godine 2014. UNESCO je upisao i danski dio obale.

Neki Frizi se bave tradicionalnim športom u ovim krajevima, wadlopenom ili šetnjom po morskom plićaku za oseke u Waddenskom moru.

  • Tuljani na žalu nizozemskog Wadenskog mora
    Tuljani na žalu nizozemskog Wadenskog mora
  • Morske ptice na otoku Nordseeinsel Juist
    Morske ptice na otoku Nordseeinsel Juist
  • Waddensko more nedaleko od Wilhelmshavena
    Waddensko more nedaleko od Wilhelmshavena
  • Tzv. Wattwagen ("blatna kola") kod Neuwerka
    Tzv. Wattwagen ("blatna kola") kod Neuwerka
  • Husum bight, NP Schleswig-Holsteinisches Wattenmeer
    Husum bight, NP Schleswig-Holsteinisches Wattenmeer

Povezano

Vanjske veze

Waddensko more na Wikimedijinoj ostavi
  • Stranice Tajništva Trostrane kooperacije za zaštitu Waddenskog mora
  • Povijsne interakcije ljudi i okoliša u Wadenskom moru (engl.)
  • The Lancewad Report (2001): Kulturna baština regije Wadenskog mora (engl.)
  • p
  • r
  • u

Amsterdamski kanali • Obrambena linija Amsterdama • Polder Beemster • Kompleks vjetrenjača kod Kinderdijka • Pumpe na parni pogon u Lemmeru • Krajolik poldera u Schoklandu • Kuća Rietveld Schröder u Utrechtu • Waddensko more1)

Nizozemska zastava

1) Zajednička svjetska baština Holandije i Njemačke 
Luka i centar grada Willemstada na otoku Curaçao u Holandskim Antilima) spada u Svjetsku baštinu Amerike

  • p
  • r
  • u

Aachenska katedrala • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu • Bamberg • Bauhaus i Škola umjetničkih zanata u Weimaru • Spomenici u Berlinu (Muzejski otok, Dvorci i parkovi u Berlinu i Stambena naselja berlinske moderne) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe 1) • Tvornica Fagus u Alfeldu • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2)• Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu • Kölnska katedrala • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3)• Opatija Lorsch • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor • Markgrofovska opera u Bayreuthu • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu • Opatija Maulbronn • Drevni kop Messel • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) • Prahistorijska naselja sojenica oko Alpa4) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga • Gornja dolina srednje Rajne između Koblenza i Bingena • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara • Stari dio grada Regensburga • Samostanski otok Reichenau • Historijske gradske jezgre Stralsunda i Wismara • Karpatske i njemačke prašume bukve 5) • Katedrala u Speyeru • Spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine terme, Rimski most u Trieru, Igelski stup, Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru) • Željezara u Völklingenu • Waddensko more 6) • Dvorac Wartburg • Klasicistički Weimar • Hodočasnička crkva u Wiesu • Park Wilhelmshöhe • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu

Njemačka zastava

1) Izbrisano s popisa 2009.  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  5) Zajednička svjetska baština Ukrajine, Slovačke i Njemačke  6) Zajednička svjetska baština Holandije i Njemačke

Normativna kontrola Uredi na Wikidati