Eisleben

Luterštat Ajsleben
Lutherstadt Eisleben


Luterštat Ajsleben

Grb
Grb
Osnovni podaci
Država  Njemačka
Gradonačelnik Jutta Fischer
Savezna država Saksonija-Anhalt
Stanovništvo
Stanovništvo 26.190[1]
Gustina stanovništva 182 st./km²
Geografija
Koordinate 51°31′00″N 11°33′00″E / 51.51667°N 11.55°E / 51.51667; 11.55
Vremenska zona UTC+1, ljeti UTC+2
Nadmorska visina 114 m
Površina 143,8 km²
Luterštat Ajsleben na mapi Njemačke
Luterštat Ajsleben
Luterštat Ajsleben
Luterštat Ajsleben (Njemačke)
Ostali podaci
Poštanski kod 06295
Pozivni broj 03475,034773,034776
Registarska oznaka MSH
Web-stranica www.eisleben.eu

Eisleben je njemački grad u pokrajini Saska-Anhalt, poznat kao rodno mjesto Martina Luthera, te je njegovo službeno ime Lutherstadt Eisleben. Grad se nalazi na pola puta željezničke pruge od Kassela do Hallea. Podijeljen je na stari (Altstadt) i novi grad (Neustadt) koji je stvoren kao naselje rudara u 14. stoljeću. Eisleben je bio glavni grad okruga Mansfelder Land, te je sjedište Verwaltungsgemeinschafta ("kolektivna općina") Lutherstadt Eisleben.

Eisleben na bakropisu iz 1647. god. (Matthäus Merian).

Povijest

Eisleben je prvi put spomenut 997. god. kao tržno mjesto Islebia koje je 1180. god. postalo gradom. U Eislebenu je 1256. godine rođena Sveta Gertruda, benediktinska opatica, u vrijeme kada je grad pripadao Tiringiji u sklopu Svetog Rimskog Carstva.

Eisleben je od 15. stoljeća pripadao grofovima Mansfelda, dok nije potpao pod Saski elektorat 1780. god. U to vrijeme grad je procvjetao zahvaljujući rudnicima bakra i srebra. U njemu je 10. listopada 1483. god. rođen i Martin Luther, u ulici poznatoj kao Lange Gasse. Njegov otac je, poput mnogih stanovnika, bio rudar koji se preselio u Mansfeld godinu dana nakon Martinova rođenja. Iako je većinu života proveo u Wittenbergu, Martin Luther je često propovijedao u Eislebenu te je tu i umro 1546. god. Eisleben je iskoristio ove činjenice i već 1689. pokrenuo "vjerski turizam", kao pionir u Njemačkoj.

God. 1815., pripada Saskoj provinciji Kraljevine Prusije, a nakon Drugog svjetskog rata spada u novoosnovanu pokrajinu DDR-a, Saska-Anhalt.

Znamenitosti

God. 1997., Kuća rođenja, ali i Kuća smrti Martina Luthera proglašene su UNESCO-vom svjetskom baštinom. Prva je najstarija kuća u gradu, ali značajno obnovljena u historicističkom stilu u 19. st., dok je druga pretvorena u Lutherov muzej.

U gradu se nalaze i crkve Sv. Petra i Pavla (gdje je Martin Luther kršten) i Crkva sv. Andrije u kojoj je izveo svoju posljednju propovijed.

  • Spomenik Martinu Lutheru (Rudolf Siemering)
    Spomenik Martinu Lutheru (Rudolf Siemering)
  • Rodna kuća Martina Luthera
    Rodna kuća Martina Luthera
  • Kuća u kojoj je umro Martin Luther
    Kuća u kojoj je umro Martin Luther
  • Crkva sv. Andrije
    Crkva sv. Andrije

Međunarodna saradnja

Mjesto Država Vrsta saradnje Od
Raismes Francuska partnerstvo 1962.
Izvor[2]

Reference

  1. Broj stanovnika po njem. Saveznom zavodu za statistiku. Stanje 30. 6. 2010.
  2. Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje, Pristupljeno 30. 6. 2010.

Literatura

  • Berger, Dieter (1999). Geographische Namen in Deutschland. Bibliographisches Institut. ISBN 3411062525. 
  • Fulbrook, Mary (1991). A Concise History of Germany. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-36836-0. 
  • Gareth, Shaw (2011). Urban Historical Geography: Recent Progress in Britain and Germany (Cambridge Studies in Historical Geography) (Reprint edition izd.). Cambridge University Press. ISBN 0521189748. 
  • Home, William R.; Pavlovic, Zoran (2007). Germany (Modern World Nations) (2 ed. izd.). Chelsea House Pub. ISBN 0791095126. 
  • Hamm, Ingrid; Werding, Martin; Seitz, Helmut (3540681353). Demographic Change in Germany (8. izd.). New York: Springer-Verlag. ISBN 2007. 
  • Berghahn, V. R. (2004). Modern Germany: Society, Economy and Politics in the Twentieth Century (2. izd.). Cambridge University Press. ISBN 0521347483. 
  • Jähnig, Bernhart; Biewer, Ludwig (1991). Kleiner Atlas zur deutschen Territorialgeschichte (2. izd.). Bonn: Kulturstiftung der Deutschen Vertriebenen. ISBN 3885570963. 
  • Dornbusch, Joachim; Aner, Ekkehard (1997). Grosser Atlas zur Weltgeschichte. Braunschweig: Westermann. ISBN 3075095206. 

Vidi još

Vanjske veze

Ostali projekti

U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Eisleben
  • Lutherova mjesta u Eislebenu i Wittenbergu na službenim stranicama UNESCO-a
  • Službena stranica grada
  • Lutherova mjesta u Eislebenu
  • p
  • r
  • u
Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Mansfeld-Sidharc
Alsdorf (Saksonija-Anhalt) • Alštet (Saksonija-Anhalt) • Arnštajn • Arnštet • Bendorf (Saksonija-Anhalt) • Briken-Hakpfifel • Viderštet • Vikerode • Vimelburg • Gerbštet • Dederštet • Edersleben • Zangerhauzen • Zegebit Mansfelder Land • Zidharc • Kelbra (Kifhojser) • Klostermansfeld • Mansfeld • Riterode • Helbra • Hergisdorf • Hetštet • Štolberg (Harc)
Grb okruga Mansfeld-Sidharc
Grb okruga Mansfeld-Sidharc
  • p
  • r
  • u

Aachenska katedralaDvorci Augustusburg i Falkenlust u BrühluBambergBauhaus i Škola umjetničkih zanata u Weimaru • Spomenici u Berlinu (Muzejski otok, Dvorci i parkovi u Berlinu i Stambena naselja berlinske moderne) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe 1) • Tvornica Fagus u AlfelduFürst-Pückler park u Bad Muskau 2)Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u HildesheimuKölnska katedralaLimes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3)Opatija LorschHanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor • Markgrofovska opera u Bayreuthu • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i WittenberguOpatija MaulbronnDrevni kop MesselDvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof)Prahistorijska naselja sojenica oko Alpa4) Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada QuedlinburgaGornja dolina srednje Rajne između Koblenza i Bingena Rudnik Rammelsberg i stari dio grada GoslaraStari dio grada RegensburgaSamostanski otok Reichenau • Historijske gradske jezgre Stralsunda i WismaraKarpatske i njemačke prašume bukve 5)Katedrala u Speyeru • Spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine terme, Rimski most u Trieru, Igelski stup, Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru) • Željezara u VölklingenuWaddensko more 6)Dvorac WartburgKlasicistički WeimarHodočasnička crkva u Wiesu • Park Wilhelmshöhe • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgomStari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu

Njemačka zastava

1) Izbrisano s popisa 2009.  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  5) Zajednička svjetska baština Ukrajine, Slovačke i Njemačke  6) Zajednička svjetska baština Holandije i Njemačke