Babelsberg
52°24′N 13°06′E / 52.400°N 13.100°E / 52.400; 13.100
| Palače i parkovi Potsdama i Berlina | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
 Njemačka | |
| Registriran: | 1990. (14. zasjedanje) prošireno 1992. i 1999. |
| Vrsta: | Kulturno dobro |
| Mjerilo: | i, ii, iv, |
| Ugroženost: | no |
| Referenca: | UNESCO |
Babelsberg je najveći dio grada Potsdama u pokrajini Brandenburg u Njemačkoj, a dobio je ime po malenom brdu na obali rijeke Havel. Najpoznatiji je po slavnoj palači i parku Babelsberg koji su dio zaštićene UNESCOve svjetske baštine Palače i parkovi Potsdama i Berlina, ali i po studiju Babelsberg koji je povijesno središte njemačke flmske industrije, najstarijeg velikog filmskog studija u Europi.
Godine 1833. princ Wilim I. Hohenzollern je dobio od svog oca Fridrika Vilima III., pruskog kralja dozvolu za gradnju ljetnje rezidencije za sebe i svoju ženu, Augustu Saxe-Weimar-Eisenach, i to n obronku brda Babelsberg koji gleda na rijeku Havel. Prve planove u neogotičkom stilu uradio je Karl Friedrich Schinkel, no oni nisu zadovoljili prinčeve ambiciozne želje, koji je u međuvremenu postao prijestolonasljednikom jer njegov stariji brat, pruski kralj Fridrik Vilim IV., nije imao djece. Proširene planove završio je Friedrich Ludwig Persius i izveo ih do 1849. godine, a njegov park izveli su Peter Joseph Lenné i Hermann von Pückler-Muskau.
Babelsberg je postao njegov rezidencijom kada je Vilim proglašen pruskim, ali i njemačkim kraljem. Ovdje je 23. rujna 1862. godine, nakon privatnog razgovora s njemačkim premijerom, Bismarckom, odustao od abdikacije.
Studio Babelsberg je nadaleko poznat kao medijski centar i nastariji veliki filmski studio na svijetu. U Balbesbergu se nalazi i državni emiter RBB (Rundfunk Berlin-Brandenburg), sjedište Njemačkog medijskog arhiva, astrofizički institut Potsdam, dok se u obližnjem Neubabelsbergu nalazi Hasso Plattner institut za računalni programski inženjering.
Godine 1990. palača sa svojim parkom upisana je na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi zajedno s drugim palačama i parkovima u Potsdamu.
Izvori
- Paul Sigel, Silke Dähmlow, Frank Seehausen und Lucas Elmenhorst, Architekturführer Potsdam - Architectural Guide, Dietrich Reimer Verlag, Berlin 2006, ISBN 3-496-01325-7.
Vanjske veze
Babelsberg na Wikimedijinoj ostavi
- Babelsberg na www.potsdam.de Arhivirano 2010-01-22 na Wayback Machine-u (njem.)
- Palača Babelsberg Arhivirano 2011-08-19 na Wayback Machine-u (engl.)
- p
- r
- u
Aachenska katedrala • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu • Bamberg • Bauhaus i Škola umjetničkih zanata u Weimaru • Spomenici u Berlinu (Muzejski otok, Dvorci i parkovi u Berlinu i Stambena naselja berlinske moderne) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe 1) • Tvornica Fagus u Alfeldu • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2)• Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu • Kölnska katedrala • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3)• Opatija Lorsch • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor • Markgrofovska opera u Bayreuthu • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu • Opatija Maulbronn • Drevni kop Messel • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) • Prahistorijska naselja sojenica oko Alpa4) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga • Gornja dolina srednje Rajne između Koblenza i Bingena • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara • Stari dio grada Regensburga • Samostanski otok Reichenau • Historijske gradske jezgre Stralsunda i Wismara • Karpatske i njemačke prašume bukve 5) • Katedrala u Speyeru • Spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine terme, Rimski most u Trieru, Igelski stup, Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru) • Željezara u Völklingenu • Waddensko more 6) • Dvorac Wartburg • Klasicistički Weimar • Hodočasnička crkva u Wiesu • Park Wilhelmshöhe • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu
