Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu
| Crkva Svetog Mihovila i Katedrala u Hildesheimu | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
 Njemačka
  Crkva Svetog Mihovila u Hildesheimu | |
| Registriran: | 1985. (9. zasjedanje) |
| Vrsta: | Kulturno dobro |
| Mjerilo: | i, ii, iii |
| Ugroženost: | no |
| Referenca: | UNESCO |
Crkva Svetog Mihovila u Hildesheimu (njemački, Michaeliskirche) u Saskoj oblasti (Njemačka), je predromanička i rano-romanička crkva s dvio-apsidalnim ulazima, karakterističnim za otonsku umjetnost stare Saske. Zbog svoje jedinstvene arhitekture i unutrašnjosti s drvenim stropom i oslikanim štuko dekoracijama, ali i zbog Bernwardovih brončanih portalnih vrata i brončanog stupa, skupa s blagom Svetog Rimskog Carstva u katedrali Svete Djevice Marije u Hildesheimu, dospjela je na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi od 1985. godine.
Povijest
Župna crkva sv. Mihovila je građena na brdu sv. Mihovila (Michaelishügel ) od 1001. do 1031. godine, pod upravom biskupa Bernwarda Hildesheimskog (993.-1022.) kao kapela njegova benediktinskog samostana. Bernward je crkvu nazvao prema arhanđelu Mihovilu, kršćanskom anđelu zaštitniku koji nosi pokojnike u Nebo. Vjerojatno zato jer je sam planirao da se sahrani u crkvi. No, Bernward je umro 1022. godine, jedanaest godina prije njenog završetka i posvećenja 1033. god. Bernwardov nasljednik, Godehard, prebacio je njegovo tijelo u kriptu nakon njenog završetka.
Protestantska reformacija je usvojena u Hildesheimu 1542. god., i crkva sv. Mihovila je postla protestantskom, no benediktinski samostan, je ostao katoličkim sve do sekularizacije 1803. godine. No, monasima je i dan danas dozvoljeno da se koriste crkvom i njenom kriptom, koja je ostala katoličkom.
Crkva je stradala u zračnom napadu u II. Svjetskom ratu, ali je restaurirana od 1950. do 1957. god. Godine 1985., crkva je dospjela na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi, zajedno s Hildesheimskom katedralom i njenom kolekcijom srednjovjekovnog blaga i 1000 godina starim ružičnjakom.
Arhitektura
Crkva sv. Mihovila je jedna od najvažnijih crkava Otonske rano-romaničke umjetnosti. Ona je trobrodna, dvo-oltarna bazilika s dva transepta i kvadratičnim tornjevima na oba sjecišta brodova. Zapadna apsida je naglašena deambulatorijem i kriptom. Tlocrt građevine prati geometrijski plan u kojemu kvadrat sjecišta transepta s glavnim brodom predstavlja mjernu jedinicu za cijelu crkvu. Ovo mjesto je naglašeno i dvostrukom veličinom stupova. Također postoje dva ulaza na svakoj apsidi i 4 ulaza na sjevernoj i južnoj strani crkve.
Pored oltara i klaustra, oslikani drveni strop (iz oko 1230.) je najznamenitiji u unutrašnjosti crkve. Na stropu je prikazano obiteljsko stablo Isusa Krista. Biskup Bernward je želio napraviti stupove glanog broda u Niedersächsischer Stützenwechsel stilu, dakle, kvadratični stupovi koji se završavaju kružnima. Iznad njih zidovi su otvoreni polukružnim prozorima koji privlače svjetlo. Nadalje, prozori na zidovima bočnih brodova, iza arkadne kolonade, su u gotičkom stilu, a njihovi svodovi su križni.
Glavni ulaz u crkvu je s južne strane, a iza crkve se nalazi samostanski vrt iz kojega se može ući u klaustar. Klaustar vodi do crkvenih privremenih upravnih zgrada.
Podaci:
|
-
Crkva sv. Mihovila s juga -
Pogled u transept -
Krstionica sv. Mihovila -
Kristov stup -
Johannesaltar
Povezano
- Hildesheimska katedrala
- Romanička arhitektura
Vanjske veze
Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu na Wikimedijinoj ostavi
- Predstavljanje crkve Michaeliskirche (Hornemann Institut) Arhivirano 2005-10-18 na Wayback Machine-u
- Fototgrafije Raymonda Faurea Arhivirano 2009-02-15 na Wayback Machine-u
- Službene stranice opatije sv. Mihovila (njem.)
- p
- r
- u
Aachenska katedrala • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu • Bamberg • Bauhaus i Škola umjetničkih zanata u Weimaru • Spomenici u Berlinu (Muzejski otok, Dvorci i parkovi u Berlinu i Stambena naselja berlinske moderne) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe 1) • Tvornica Fagus u Alfeldu • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2)• Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu • Kölnska katedrala • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3)• Opatija Lorsch • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor • Markgrofovska opera u Bayreuthu • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu • Opatija Maulbronn • Drevni kop Messel • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) • Prahistorijska naselja sojenica oko Alpa4) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga • Gornja dolina srednje Rajne između Koblenza i Bingena • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara • Stari dio grada Regensburga • Samostanski otok Reichenau • Historijske gradske jezgre Stralsunda i Wismara • Karpatske i njemačke prašume bukve 5) • Katedrala u Speyeru • Spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine terme, Rimski most u Trieru, Igelski stup, Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru) • Željezara u Völklingenu • Waddensko more 6) • Dvorac Wartburg • Klasicistički Weimar • Hodočasnička crkva u Wiesu • Park Wilhelmshöhe • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu
