Bauhaus

Bauhaus u Dessau

Bauhaus je bila škola za arhikteturu i primijenjenu umjetnost u Njemačkoj, koju je osnovao arhitekt Walter Gropius 1919. godine u Weimaru.

Cilj je te škole bio stvaranje novog odnosa između industrije i umjetnosti, nastavnici su trebali probuditi u svojim učenicima kreativne talente, i zajednički sa učenicima tragati za novim tehnikama, novim materijalima i novim oblicima koje će se primjenjivati u arhitekturi, namještaju i uporabnim predmetima. U Bauhausu su se održavali školski programi obrade drva, tekstila, keramike, arhitekture slikarstva, grafike i fotografije.

Praktičnom su radu bili pridodani teorijski predmeti o percepciji i boji, i to prema programima vrlo naprednim za to vrijeme, s konačnim ciljem da u učenicima oslobode stvaralačku energiju.

Historija

Škola umjetničkih zanata u Weimaru koju je 1906. projektirao Henry van de Velde prva rezidencija Bauhausa

Krajem 19. vijeka u Engleskoj se javlja ideja o povezivanju umjetnika i industrijske proizvodnje kako bi se uljepšali industrijski proizvodi, a uništili imitacije i kič. Spajanje "umjetnosti i obrta" pokrenuo je u Engleskoj William Morris (Arts and Crafts) već krajem 19. vijeka, ali su njihovi proizvodi bili individualni i bogato dekorirani, dakle nisu bili u skladu s modernim nastojanjima. Pod njegovim utjecajem 1907. u Münchenu je osnovan Njemački savez obrtnih i industrijskih proizvođača (Deutsche Werkbund). Jedna od struja u tom udruženju težila je standardizaciji (ujednačavanju) industrijskih proizvoda najbolje prilagođenih namjeni, te novim materijalima i tehnikama.

Logotip Bauhausa

Weimar

Djelatnost Werkbunda unapređuje i razvija Walter Gropius, te osniva specijaliziranu školu za istodobno bavljenje svim vrstama oblikovanja – Bauhaus, 1919. u Weimaru, gdje su tada na vlasti bili socijal-demokrati, (Weimarska Republika). S vrhunskim umjetnicima i izvrsnim pedagozima (L. Feininger, G. Muncha, Paul Klee, Oscar Schlemmer, Vasilij Kandinski, Laslo Móholy-Nágy itd.) vodio je dva tečaja: - materijali i tehnike obrade (ručne i strojne); - crtanje, projektiranje i teorija oblika. Škola je djelovala u tri Njemačka grada; Weimaru ( od 1919. do 1925.), Dessau ( od 1925. do 1932.) i Berlinu ( od 1932. do 1933.), pod ravnanjem tri različita arhitekta, direktora: Walter Gropius ( od 1919. do 1927.), Hannes Meyer (od 1927. do 1930.) i Ludwig Mies van der Rohe od ( 1930. do 1933.), tada je škola zatvorena, od strane nacista. Promjene direktora, rezultirale su i promjenama programa, tehnikama, nastavnicima i političkim oprijedjeljenjima škole. Nakon preseljenja u Dessau, ukinut je keramičarski odjel, za direktorovanja Miesa škola je pretvorena u privatnu školu, a pristalicama bivšeg direktora Hannesa Meyera, zabranjen je rad u školi. Škola je napustila Weimar, radi gubitka podrške, koju su uživali za vrijeme vladavine socijal-demokrata.

Dessau

U Dessau je prema projektu Gropiusa, 1926. dovršena zgrada Bauhausa. Sama zgrada je prijelomno djelo moderne arhitekture u kojemu oblik slijedi namjenu (form follows function). Hannes Meyer koji je postao direktor, poslije Gropiusove ostavke 1928., donio je Bauhausu dvije najunosnije projektne narudžbe, obadvije postoje i danas, a to su: pet stambenih zgrada u gradu Dessau, i upravna zgrada Savezne škole za njemačke sindikate (ADGB) u Bernau. Meyer je inzistirao na egzaktnosti kalkulacija i prezentacija, prefabriciranim građevinskim elementima za smanjenje troškova gradnje, time je povećao broj narudžba za školu. Tako je škola pod njegovom upravom prvi put ostvarila profit 1929. Ali Meyer je bio i uzročnik velikih sukoba na školi. Kao radikalni funkcionalist, on nije imao suviše razumjevanja za estetitizirane programe, i natjerao je Herberta Bayera, Marcela Breuera, i neke druge nastavnike da podnesu ostavke. Kao deklarirani komunist, podržao je osnivanje studentske komunističke organizacije, i doveo školu u opasnu političku poziciju. Time je, po mišljenju Gropiusa, ugrozio i sam opstanak škole, koji mu zbog toga uručio otkaz 1930.

Berlin

Škola se 1932. seli iz Dessaua u Berlin, ali bauhausovce zbog njihova modernizma(ravni krov), internacionalizma, liberalizma i brige za čovjeka nacisti optužuju za komunizam i socijalni liberalizam. Po dolasku Hitlera na vlast, pritisak se pojačava, školu optužuju za kozmopolitski modernizam, utjecaj židova, i ne - njemački utjecaj i konačno zatvaraju školu u aprilu, 1933. Mies van der Rohe je protjeran iz Njemačke, Gropius seli u Ameriku. Djela profesora i studenata Bauhausa snažno su utjecala na industrijsku proizvodnju i na razvoj industrijskog dizajna u Evropi i Americi.

Bauhaus Dessau
Bauhaus Dessau

Važniji profesori Bauhausa

Vanjske veze

  • http://www.bauhaus.de
  • http://www.bauhaus-dessau.de/de/index.asp Arhivirano 2006-02-04 na Wayback Machine-u
  • http://www.bauhausstadt.de
  • http://www.gropius-druecker.de
  • http://www.bauhausart.de
  • http://www.weissenhofsiedlung.de
  • http://www.greatbuildings.com/models/Bauhaus_mod.html
Bauhaus na Wikimedijinoj ostavi
  • p
  • r
  • u
Stari vijekSrednji vijekNovi vijekModernizam
romantizam (književnost romantizma, slikarstvo romantizma, muzika romantizma, historicizam)   prerafaeliti   realizam (književnost, likovna umjetnost, glazbena umjetnost, verizam) naturalizam   impresionizam   postimpresionizam (sintetizam, poentilizam)   simbolizam   parnasovstvo   Arts and Crafts   secesija   bečka moderna
20. vijek
fovizam   ekspresionizam   naiva   kubizam   orfizam   vorticizam   purizam   internacionalni stil   apstraktna umjetnost (suprematizam, De Stijl, konstruktivizam, sinkromizam)   futurizam   dadaizam   metafizičko slikarstvo   nadrealizam   apstraktni ekspresionizam   kinetička umjetnost   pop art   op art   tašizam   informel   neorealizam (precizionizam, fotorealizam)   minimalizam   konceptualna umjetnost   Land art   postmoderna
Povezano
larpurlartizam   esteticizam   dekadentizam   avangarda   funkcionalizam   eklekticizam