1578

Ovo je članak o godini 1578.
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 15. vijek – 16. vijek – 17. vijek
Decenija: 1540-e  1550-e  1560-e  – 1570-e –  1580-e  1590-e  1600-e
Godine: 1575 1576 1577 – 1578 – 1579 1580 1581
1578. po kalendarima
Gregorijanski 1578. (MDLXXVIII)
Ab urbe condita 2331.
Islamski 985–986.
Iranski 956–957.
Hebrejski 5338–5339.
Bizantski 7086–7087.
Koptski 1294–1295.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1633–1634.
Shaka Samvat 1500–1501.
Kali Yuga 4679–4680.
Kineski
Kontinualno 4214–4215.
60 godina Yang Zemlja Tigar
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11578.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era
1578 na Wikimedijinoj ostavi

Godina 1578 (MDLXXVIII) bila je redovna godina koja počinje u srijedu (1. jan./sij. po julijanskom kalendaru).

Događaji

  • 8. 1. - Ivan Ferenberger je novi vrhovni kapetan hrvatske krajine umjesto Ivana Auersperga[1]; u ovo vrijeme imenovan i ban Krsto Ungnad (do 1583).
  • 13. 1. - Opsada Gvozdanskog: Ferhat-paša Sokolović ulazi u utvrdu čija je posada onesposobljena u tri turska juriša prethodnih dana[2].
  • 31. 1. - Osamdesetogodišnji rat: Bitka kod Gemblouxa je ubedljiva španska pobeda nad nizozemskim pobunjenicima u Belgiji.
Nadvojvoda Karlo zadužen za hrvatsko-slavonsku krajinu
  • 5. 2. - Sabor u Zagrebu, primljen ban Ungnad, za banovca imenovan Stjepan Gregorijanec, zaključci o obrani i povratu imanja otuđenih od Mohačke bitke.
  • 8. 2. - Incident pred Kamenim vratima Gradeca - novi banovac Gregorijanec napao zlatara Petra Krupića koji mu je sporo otvorio vrata[3].
  • 11. 2. - Kizilbaši proglasili Muhameda Hodabandu za persijskog šaha (do 1587).
  • 25. 2. - Kralj Rudolf povjerava hrvatsku i slavonsku krajinu stricu Karlu; inače, u toku je sabor u Bruku na Muri na kome se razmatra odbrana krajine i odlučuje da se podigne jedna nova tvrđava (Karlovac)[4].
  • 11. 3. - Novi mletački dužd je Nicolò Da Ponte (do 1585).
  • 2. 4. - Turci zauzeli Metliku.
  • travanj, početkom - Turci zauzeli Drežnik i spalili Dubovac (na Veliki petak[5], tj. 28. 3.); takođe haranja oko Koprivnice[6].
  • 12. 4. - Slovenski i hrvatski seljaci presreli i razbili Turke na povratku iz Metlike.
  • 12. 4. - Novi zagrebački biskup je Ivan Kranjčić Moslavački (do 1584); stari Juraj II. Drašković prelazi u Győr, imenovan je kraljevskim kancelarom[7].
  • 27. 4. - Dvoboj Minjona, poginula po dvojica miljenika Anrija III i Anrija od Giza.
  • 22. 5. - Kapetan Ferenberger razbio Turke kod Drežnika, kad su se vraćali iz Kranjske gdje su zauzeli Kostel[4].
  • 26. 5. - Amsterdamska Izmena (Alteratie) - katolička vlada zbačena u korist kalvinističke.
  • 31. 5. - Kralj Henri III položio kamen temeljac za Pont Neuf ("Novi most"), najstariji postojeći most preko Sene u Parizu.
  • 1. 8. - Ferenberger zauzeo Cazin i Ostrožac (prethodnica Khevenhüllerove i Ungnadove vojske koje nose opskrbu Bihaću).
  • 4. 8. - Bitka kod Ksar el-Kebira, portugalski poraz u Maroku, poginuli portugalski kralj Sebastião I i saaditski sultan Abu Marwan Abd al-Malik I Saadi.
    • Sebastijana nasleđuje deda-stric Henrique I (do 1580, poslednji iz Dinastije Aviz) a Abu Marvana Ahmad al-Mansur (do 1603), najčuveniji saaditski vladar Maroka.
    • Pošto Sebastijanovo telo nije pronađeno, nastaje sebastijanizam, verovanje da će se jednog dana vratiti (→ Rat Canudosa).
  • 9. 8. - Osmansko-safavidski rat (1578-1590): bitka kod Çıldıra je ubedljiva osmanska pobeda.
  • 24. 8. - Lala Mustafa-paša osvojio Tbilisi.
    • Tokom gruzijske kampanje poginuo Derviš-paša, Ferhat-pašin brat i dijarbakirski beglerbeg[8].
  • 4. 9. - Khevenhüllerova vojska se povlači, Ferhat-paša ga prati i povraća izgubljene gradove.
  • septembar - Francis Drake ušao u Pacifik, ubrzo mu ostaje samo jedan brod (Pelican preimenovan u Golden Hind), zatim plovi i pljačka pored španskog Čilea.
  • 29. 9. - Osnovana Tegucigalpa, glavni grad današnjeg Hondurasa.
  • 30. 9. ili 1. 10. - Po sultanovom naređenju pogubljen Mustafa-paša Sokolović, Mehmed-pašin nećak i dvanaest godina budimski beglerbeg, pod izgovorom da je kriv za to što je munja zapalila barutanu u Budimu - ovim je uklonjen najvažniji član Sokolovićeve porodične mreže[9].
  • 1. 10. - Ferhat-paša povratio Cazin, dva dana kasnije i Ostrožac (ove godine osnovan Ostrožački sandžak, od 1593 Bihaćki).
  • 1. 10. - Alessandro Farnese, vojvoda od Parme nasleđuje umrlog Don Juana Austrijskog kao guvernera španske Nizozemske (do 1592).
  • 21. 10. - Livonski rat: bitka za Venden je švedska pobeda nad Rusima.
  • 31. 12. - Francuski kralj Henri III je osnovao Orden Svetog duha, najviše odlikovanje francuske burbonske monarhije.

Kroz godinu

  • Stefan Gerlah u beogradskoj crkvi našao sasude samo od drveta (posledica pljačkanja crkava)[10].
  • U mletačku Pulu dolazi 80 porodica iz Grčke[11]. Takođe, mletački senat odlučio da svake dve godine šalje posebnog povjerenika za podjelu zemlje doseljenicima, da bude sudac njima i u sporovima sa starosjediocima[12].
  • Počinje gradnja Gregorijanske kule (Kule vetrova) dela Vatikanske opservatorije (deo planirane Gregorijanske reforme).
  • Ponovo otkrivene Rimske katakombe.
  • Mongolski vladar Altan-han dao titulu Dalaj Lama Sonamu Gyatsou - treći po redu a prvi sa tim nazivom.
  • Treća Frobisherova ekspedicija u Ameriku.
  • Etiopija: car Sarsa Dengel ugušio pobunu Bahr negus Yeshaqa.

Rođenja

Glavni članak: :Kategorija:Rođeni 1578.

Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1578.

Reference

  1. Klaić, 331
  2. Klaić, 329
  3. Klaić, 333
  4. 4,0 4,1 Klaić, 330
  5. Gradski muzej Karlovac, Stari grad Dubovac Arhivirano 2018-04-24 na Wayback Machine-u, gmk.hr
  6. Klaić, 336
  7. Klaić, 335
  8. Dakić, 59
  9. Dakić, 81
  10. Pećka patrijaršija, rastko.rs
  11. Fran Barbalić, Peroj - srpsko selo u Istri, rastko.rs
  12. Historija, 644
  • Vjekoslav Klaić, Svezak treći: dio prvi..... Prva knjiga: Doba kraljeva Ferdinanda I., Maksimilijana i Rudolfa (1527-1608) (archive.org)
  • Uroš Dakić, The Sokollu Family Clan and the Politics of Vizierial Households in the Second Half of the Sixteenth Century, Central European University, Budapest 2012
  • Historija naroda Jugoslavije II, str. , Školska knjiga Zagreb, 1959