Karlovac

45°30′N 15°32′E / 45.50°N 15.54°E / 45.50; 15.54Država

HrvatskaŽupanijaKarlovačkaUprava

• GradonačelnikMiroslav ŠkrgatićStanovništvo

• Ukupno59,395Vremenska zonaUTC+1 (CET) • Ljeti (DST)UTC+2 (CEST)Poštanski broj

47000

Karlovac (lokalno Karlovec) je grad u Hrvatskoj i administrativno središte Karlovačke županije.

Geografija

Karlovac je grad u središnjoj Hrvatskoj, 56 km jugozapadno od Zagreba i 130 km istočno od Rijeke. Smješten je na dinarskom rubu Panonske nizine, a upravo s karlovačkog područja počinje bregoviti i planinski dio prema Mediteranu. Nalazi se na raskrižju važnih cestovnih i željezničkih pravaca iz Zagreba prema Rijeci i Splitu. Uz mnogobrojne parkove i zelene površine, osobitost Karlovca su čak četiri rijeke koje prolaze kroz grad - Korana, Kupa, Dobra i Mrežnica.

Stanovništvo

Područje Grada Karlovca ima 59.395 stanovnika, od kojih na užem gradskom području živi njih 49.082 ( Popis 1990.). Po etničkoj strukturi bilo je 85.9 % Hrvata i 8.6 % [Srba].

Naseljena mjesta

Banska Selnica, Banski Moravci, Blatnica Pokupska, Brezova Glava, Brežani, Brođani, Cerovac Vukmanićki, Donja Jelsa, Donja Trebinja, Donje Mekušje, Donje Pokupje, Donji Sjeničak, Dubovac, Gornja Trebinja, Gornje Stative, Gornji Sjeničak, Goršćaki, Husje, Ivančići Pokupski, Ivanković Selo, Ivošević Selo, Jamadol, Jelaši, Kamensko, Kablar, Karasi, Karlovac, Klipino Brdo, Kljaić Brdo, Knez Gorica, Kobilić Pokupski, Konjkovsko, Koritinja, Ladvenjak, Lipje, Logorište, Luka Pokupska, Luščić, Mahićno, Mala Švarča, Manjerovići, Mostanje, Okić, Popović Brdo, Priselci, Rečica, Ribari, Skakavac, Slunjska Selnica, Slunjski Moravci, Strmac, Strmački dol, Šebreki, Šišljavić, Tušilović, Tuškani, Udbinja, Utinja, Vodostaj, Vukmanić, Vukoder, Zadobarje, Zagraj i Zamršje.

Uprava

Historija

Karlovac je relativno mlado naselje kojem se zna točan datum nastanka - 13. 07. 1579. godina. Osnovan je kao tvrđava poradi zaštite od turskih osvajanja, u ravnici na utoku Korane u Kupu, podno stare gradine Dubovac. Ime je dobio po osnivaču, austrijskom nadvojvodi Karlu II. Štajerskom (Carlstatt).^[1] Građen je po zamisli idealnog renesansnog grada u obliku šesterokrake zvijezde sa središnjim trgom i ulicama koje se sijeku pod pravim kutom. Od osnivanja do 1693. godine grad Karlovac bio je pod vojnom upravom, a tek tada dobija ograničenu samoupravu. Slobodnim kraljevskim gradom postaje 1776. godine. Brzo je napredovao tokom 18. i 19. vijeka, ponajviše zahvaljujući velikom garnizonu, i tome što je bio sjedište Generalata južnog dijela Vojne krajine^[2], sa puno visokih oficira, koji su imali novac, pa je uz njih procvjetala trgovina. Zbog tog je u Karlovcu djelovao prvi hrvatski profesionalni slikar Vjekoslav Karas, osnovana prva muzička škola 1804. i 1854. proradila prva pivovara.^[3] za usporedbu u Zagrebu je proradila tek 1892. U 19. vijeku Karlovac se razvio i kao transprotni centar, za prekrcaj robe sa brodova na Kupi, u željezničke vagone prema Rijeci, pa je slovio za jedan od najbogatijih i najrazvijenijih hrvatskih gradova. O tome svjedoči i podatak kako su početkom 19. vijeka upravo Karlovčani plaćali najveći porez od svih hrvatskih gradova.

Karlovac je poprilično stradao za vrijeme rata u Hrvatskoj. U njemu se nalazio velik garnizon JNA, a u okolici se nalazila područja čije se, pretežno srpsko, stanovništvo opredijelilo za Republiku Srpsku Krajinu. Hrvatske snage su zauzele dio kasarni, a iz dijela se JNA povukla. No, grad je bio izložen svakodnevnom bombardiranju, a na rubnim područjima su se vodile žestoke borbe sve do potpisivanja sarajevskog primirja početkom 1992. godine. Godine 1993. je u gradu uništena pravoslavna crkva sv. Nikole. Sam grad je još u nekoliko navrata bio izložen povremenom bombaridranju, sve do Operacije Oluja u augustu 1995. kada je područje oko grada stavljeno pod hrvatski nadzor.

Privreda

Karovac je do 1990-ih bio snažan industrijski centar, poznat po tvornici Jugoturbina, koja je nakon privatizacije devastirana. Uz Jugoturbinu imao je i čitav niz manjih tvornica koje su proizvodile široku paletu proizvoda, od obuće do pribora za jelo, većina ih je završila u bankrotu.

Slavni ljudi

Alfred Freddy Krupa sa svojim portretom Mile Skukan r. Dobrosavljević (1993.)
Fran Krsto Frankopan (1643. - 1671.), hrvatski pjesnik, plemić i urotnik;
Davor Gobac (1964.), pjevač grupe Psihomodo pop;
Dragojla Jarnević (1812. - 1874.), Ilirska književnica i pjesnikinja;
Adalbert Lauppert - Peharnik (1820. - 1903.) hrvatski vojni časnik, ilustrator, grafičar
Vjekoslav Karas (1821. - 1858.), hrvatski slikar;
Radoslav Lopašić (1835. - 1893.), hrvatski povjesničar;
Slava Raškaj (1877. - 1906.), hrvatska slikarica;
Braća Seljan, Mirko (1871. - ?) i Stjepan (1875. - 1936.), istraživači Afrike i Južne Amerike;
Maksimilijan Vrhovac (1752. - 1827.), zagrebački biskup, rođen u Karlovcu.
Boris Mutić , dugogodišnji sportski novinar, reporter i komentator, član sportske redakcije Hrvatske radiotelevizije
Alfred Krupa (stariji), (1915. - 1989.), istaknuti hrvatski slikar, ilustrator, grafičar, likovni pedagog, izumitelj, te sportski i kulturni djelatnik.
Gajo Petrović (1927. - 1993.), hrvatski filozof i liječnik
Vlado Starešinić, atletski veteran koji je istrčao ledeni maraton
Rajko Janjanin, poznati nogometaš, rođen u Karlovcu
Borislav "Bora" Cvetković, poznati nogometaš srpskog porijekla, rođen u Karlovcu
Goran Bunjevčević,poznati nogometaš srpskog porijekla, rođen u Karlovcu
Zvjezdan Cvetković, poznati nogometaš srpskog porijekla, rođen u Karlovcu
Dejan Jaković, Kanadski nogometni reprezentativac,Srpskog porijekla, rođen u Karlovcu
Slavko Cvitković, poznati sportski novinar na HRT-u
Gojko Nikoliš (1911-1995.), liječnik i pisac, Narodni heroj Jugoslavije, napisao memoare "Korjeni, stablo, pavetina" i "Sava Mrkalj - povijest o jednom stradalniku".
Miroslav Brežan, svjetski poznati taekwando stručnjak primljen u kuću slavnih
Nedeljko Todorović, poznati meterolog i atletski sudac
Vladimir "Vlado" Kalember, glazbenik
Daniela Trbović, tv - voditeljica na HRT-u
Ljudevit Jonke (1907. - 1979), hrvatski jezikoslovac i prevoditelj;
Albert Gajšak, karlovački maturant
Zlatko Ožbolt, hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac
Milan Lenuci, hrvatski urbanist
Sandro Obranović, hrvatski rukometaš
Zrinka Cvitešić, hrvatska glumica
Darko Domijan, hrvatski pjevač zabavne glazbe
Branko Mrkšić - Mrkša, rukometaš i šahist
Alfred Freddy Krupa, slikar i likovni pedagog
Mladen Krupa, inženjer i autor Bunkera Kruppa-M91
Franjo Türk (1800 – 1889), hrvatski gospodarstvenik, trgovac i plemić

Svakako valja istaknuti i kako je karlovačku gimnaziju pohađao (1870. do 1874. godine) i slavni izumitelj Nikola Tesla .

Spomenici i znamenitosti

Franjevački samostan s crkvom Svetog Trojstva
Pavlinski samostan u Kamenskom
Nacionalno svetište Svetog Josipa
Pravoslavna Saborna crkva Svetog Nikole
Gradski muzej
Stari grad Dubovac
"Zvijezda" - povijesni centar Karlovca, planski izgrađen i okružen utvrdom u obliku šesterokrake zvijezde.

Obrazovanje

Osnovne škole

Osnovna škola Banija
Osnovna škola Braće Seljan
Osnovna škola Dragojle Jarnević
Osnovna škola Dubovac
Osnovna škola Grabrik
Osnovna škola Mahično
Osnovna škola Švarča
Osnovna škola Turanj

Srednje škole

Ekonomsko-turistička škola Karlovac
Gimnazija Karlovac
Medicinska škola Karlovac
Mješovito industrijsko-obrtnička škola
Srednja škola Duga Resa
Šumarska i drvodjeljska škola Karlovac
Tehnička škola Karlovac
Tehnološko-kemijska škola Karlovac
Trgovačko-ugostiteljska škola Karlovac

Visokoškolske ustanove

Veleučilište u Karlovcu

Kultura

Karlovac je u prošlosti bio poznat i kao jedan od kulturno najrodoljubivijih gradova u Hrvatskoj, o čemu svjedoče najstarija hrvatska glazbena škola, Prvo hrvatsko pjevačko društvo "Zora", te jedna od prvih čitaonica na hrvatskom jeziku.

Središnja kulturna institucija u gradu danas je Gradsko kazalište "Zorin dom", s bogatim dramskim, glazbenim i likovnim programom tijekom godine.

Gradski muzej Karlovac kao jedina lokalna muzejska ustanva definira svoje djelovanje u najširem mogućem opsegu nastojeći obuhvatiti sve aspekte pripadnog prirodno-kulturno-povijesnog krajolika. Svoj rad Gradski muzej ostvaruje kroz sljedeće odjele: - Prirodoslovni odjel - Arheološki odjel - Etnološki odjel - Kulturno-povijesni odjel - Povijesni odjel - Galerija “Vjekoslav Karas”

Djelatnost muzeja odvija se na sljedećim lokacijama: u zgradi na Strossmayerovom trgu 7, Galeriji “Vjekoslav Karas” u Šestićevoj ulici, u prostorima Branič kule na Starom gradu Dubovcu i u rodnoj kući obitelji Ribar u Vukmaniću.

U Karlovcu je i sjedište Gornjokarlovačke eparhije (pravoslavnog ekvivalenta biskupiji) Srpske pravoslavne crkve.

U Karlovcu se nalazi i Središnja nacionalna knjižnica Slovenaca u RH.

Gradsko kazaliste Zorin Dom
Muzeji i galerije
Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić
Glazbena škola
Kulturni amaterizam

Sport

Iako veličinom relativno malen, Karlovac je uvijek slovio za izrazito sportski grad, te je bio domaćin/suorganizator iznimno velikih međunarodnih sportskih događaja:

Svjetsko prvenstvo u košarci 1970. godine.
Europsko prvenstvo u košarci 1975. godine.
Univerzijada 1987. godine.
Svjetsko rukometno prvenstvo za žene 2003. godine.

U razdoblju između 1959. i 1974. godine, Karlovac je bio poznat i kao "grad košarke". U gradu je gostovala i odabrana selekcija NBA lige, s tadašnjim velikim zvijezdama poput Bill Russella.

Danas su nositelji gradskog sportskog života:

Odbojkaški klub Karlovac (prvoligaš, u posljednje vrijeme redovit sudionik europskih kupova)
Hrvatski rukometni klub Karlovac (prvoligaš)
Baseball klub Kelteks (osvajač europskog Kupa CEB 2006. godine)

Od pojedinaca, svakako treba istaknuti mladu tenisačicu Indire Akiki, jednu od najtalentiranijih hrvatskih tenisačica, prošlogodišnju polufinalisticu Orange Bowla u kategoriji do 14 godina. Odlične rezultate postižu i veslači, te natjecatelji u različitim borilačkim sportovima.

Izvori

↑ „Charles II as ruler of Inner Austria” (engleski). The World of Habsburgs. Pristupljeno 06. 03. 2016.
↑ Bauer, .Ernest (1991). „Obrambeni bedem Europe”. u: Branimir Donat. Sjaj i tragika hrvatskog oružja. Zagreb: Nakladni Zavod Matice Hrvatske. str. 34. ISBN 86-401-0234.
↑ „O nama” (hrvatski). Karlovačka pivovara. Pristupljeno 06. 03. 2016.