Zvane Črnja

Zvane (Ivan) Črnja (Črnjeni kraj Žminja, 8. listopada 1920. - Zagreb, 26. veljače 1991.), istaknuti hrvatski pjesnik, prozaik, esejist, kulturolog, scenarist, dramaturg i filmolog, novinar, publicist, polemičar i nakladnik. Jedno od najznačajnijih imena koje je Istra dala Hrvatskoj u 20. stoljeću. Pseudonimi: Osip Suri, Barba Zvane, Filus i dr.

Osnovnu školu pohađa i svršava na talijanskom jeziku u Žminju. Bježeći pred fašizmom, godine 1931. s obitelji prelazi tadašnju jugoslavensko-talijansku granicu na Rječini. Na Sušaku nastavlja školovanje, najprije u srednjoj građanskoj, a zatim u trgovačkoj akademiji. Prvim pjesničkim i proznim radovima javlja se 1938. u zagrebačkoj “Istri” i sušačkome “Primorju”. Djelovao je u antifašističkom pokretu istarskih emigranata. Početkom lipnja 1938. u Zagrebu je osnovao Istarsku revolucionarnu organizaciju Mlada Istra i uređivao njezino ilegalno glasilo “Sloboda”. Godine 1940. upisuje se na Ekonomsko-komercijalnu visoku školu u Zagrebu. Sudionik je Narodno-oslobodilačkog pokreta 1941.-1945. Tijekom rata u Istri i Gorskome kotaru uređuje “Goranski vjesnik” i “Hrvatski list”, a nakon oslobođenja glavni je i odgovorni urednik “Glasa Istre”, "Ilustriranog vjesnika" i "Vjesnika", te urednik “Epohe”, "Dometa" i "Mosta”. Na Pravnome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studirao je i apsolvirao pravo (1950.-1954.).

Godine 1969. Zvane Črnja u Žminju utemeljuje uglednu kulturnu organizaciju Čakavski sabor, čiji je tajnik do 1977. Godine 1979. pokreće reprezentativan nakladnički projekt antologijsko-enciklopedijskih domašaja "Istru kroz stoljeća" u kojoj je u 10 kola kao glavni i odgovorni urednik potpisao 60 knjiga. Kao autor i polihistor snažnog i osebujnog nadahnuća pisao je kulturno-povijesne i književne eseje i studije, poeziju i memoarsku prozu, duboko inspirirane Istrom, njezinim čakavskim idiomom i hrvatskom kulturnom i političkom poviješću.

O književnom djelu Zvana Črnje opsežnu je monografsku studiju pod naslovom “Bartuljska jabuka” objavio Boris Biletić.

Bibliografija

Poezija

  • "Istrijanska zemlja" (u suautorstvu s Ivanom Bostjančićem, s predgovorom Mate Balote, Istarska naklada, Zagreb, 1940.), pjesme,
  • "Raša će dati srce" (Izd. OOJSRNJ za Istru i Rijeku, Rijeka, 1947.), poema,
  • "Priča o zemlji ilirskoj" (Barba Zvane) (Naklada suvremene tehnike, Zagreb, 1953.), ilustrirana poema za djecu,
  • "Žminjski libar, va viersah hrvackeh složen" (Pododbor Matice hrvatske u Rijeci i Puli, 1966.), poezija,
  • "Bezak na tovare" (“Mladost”, Zagreb, 1976.), poezija,
  • "Izabrane pjesme" (Čakavski sabor, Split, 1977.),
  • "Priča o zemlji Iliriji" (Školska knjiga, Zagreb, 1981.), poema za djecu i mladež,
  • "Sabrane pjesme" (Čakavski sabor i dr., Pula-Rijeka, 1981.),
  • "One dvi naranče" (“Otokar Keršovani”, Opatija, 1988.), pjesme,
  • "Priča o zemlji Iliriji" (“Otokar Keršovani”, Opatija, 1994.), poema za djecu i mladež,
  • "Balade i romace" (Zavičajna naklada “Žakan Juri”, Pula, 2001.), pjesme, s pogovorom Alda Klimana, ISBN 953-6487-17-9

Proza

  • “Dvi beside” (pod pseudonimom Osip Suri; “Glas Istre”, Rijeka, 1945.), pripovijesti,
  • "Obećana zemlja" (“Glas Istre”, Pula, 1978.), memoari,
  • "Obećana zemlja" (“Otokar Keršovani”, Opatija, 1988.), memoari,
  • "Život u žrvnju" (Zavičajna naklada “Žakan Juri”, Pula, 1997.), autobiografska proza, ISBN 953-6487-09-8
  • "Istrani" (“Nova Istra”, Pula, 1998.-2003.), dramsko-prozna cjelina

Ogledi i eseji

  • "Hrvatski don Kihoti" (“Otokar Keršovan”i, Rijeka, 1971.), ogledi i polemike,
  • "Pogledi iz provincije" (Čakavski sabor, Pula,1978.), ogledi,
  • "Sukobi oko Krleže" (“Oslobođenje”, Sarajevo - “Mladost”, Zagreb, 1983.), ogledi i polemike,
  • "Četrdeset godina poslije" (“Otokar Keršovani”, Opatija, 1988.), ogledi,
  • "Eseji" (“Otokar Keršovani”, Opatija, 1988.),
  • "Na poligonu" (“Otokar Keršovani”, Opatija, 1988.), ogledi

Dramski tekstovi, knjige snimanja

  • “Posljednji odred” (M. Katić i F. Hanžeković; Jadran-film, Zagreb, 1948.), knjiga snimanja,
  • "U krvi rođeno" (Matica hrvatska, Zagreb, 1948.), filmski scenarij za Posljednji odred,
  • "Šćavuni" (Istarska naklada, Pula, 1987.), dramski tekstovi “Zašto si tužan, Clovio?” (TV-roman) i “Marule moj” (Hod pod zvijezdama u četiri prikazanja),
  • "Zašto si tužan, Clovio?" (“Otokar Keršovani”, Opatija, 1988.), TV drama

Knjige za djecu i mladež

  • "Priča o zemlji ilirskoj" (Barba Zvane) (Naklada suvremene tehnike, Zagreb, 1953.), ilustrirana poema za djecu,
  • "Priča o zemlji Iliriji" (Školska knjiga, Zagreb, 1981.), poema za djecu i mladež,
  • "Priča o zemlji Iliriji" (“Otokar Keršovani”, Opatija, 1994.), poema za djecu i mladež

Antologije

  • “Korablja začinjavaca u versih hrvacki složena, cvitjem opkićena po zakonu dobrih poet” (s Ivom Mihovilovićem; Dometi, Rijeka, 1969.), antologija čakavske poezije

Monografije, publicistika

  • “Kulturna historija Hrvatske” (“Epoha”, Zahreb, 1965.), monografija,
  • "Knjiga o Istri" (suautorstvo s Miroslavom Bertošom et al., Školska knjiga, Zagreb,1968.), publicistika,
  • "Hrvatska" (na hrvatskom, francuskom, njemačkom, engleskom i ruskom; Jugoslavenska revija, Beograd, 1976.), publicistika,
  • “Kulturna povijest Hrvatske I-III” (“Otokar Keršovani”, Opatija, 1978.), monografija,
  • "Kulturna povijest Hrvatske I-II” (“Otokar Keršovani, Opatija, 1988.), monografija

Filmologija

  • “Zvijezde bez maske” (“Epoha”, Zagreb, 1961.), priručnik o razvojnom putu filma,
  • “Filmska umjetnost” (Školska knjiga, Zagreb, 1962.), priručnik za filmski odgoj

Knjige na drugim jezicima

  • “Cultural History of Croatia” (preveo Vladimir Ivir; Office of information, Zagreb, 1962.), monografija,* “Istorija horvatskoj kul'turi” (prijevod Petra Gljebova; Sekretarijat za informacije SR Hrvatske, Zagreb, 1965), monografija
  • "Histoire de la culture croate” (prevela Janine Matillon; Sekretarijat za informacije SR Hrvatske, Zagreb, 1966.), monografija,
  • “Conoscere la Croazia” (preveo Mario Kinel; Sekretarijat za informacije SR Hrvatske, Zagreb, 1967.), publicistika,
  • “Get To Know Croatia” (preveo Vladimir Ivir; Sekretarijat za informacije SR Hrvatske, Zagreb 1967.), publicistika,
  • “Sotto el lodogno” (Liriche ciakave scelte ricantate in dialetto veneto-istriano da Giacomo Scotti, Dometi, Rijeka, 1971.), izbor pjesama na istro-venetskom dijalektu,
  • “Storia della cultura croata” (preveo Giacomo Scotti; Dometi, Rijeka, 1972.), monografija

Prijevodi

  • Eduardo de Filippo: “Milijunaški Napulj” (1954.), prijevod s talijanskog,
  • Alexandre Dumas: “Tri mušketira” (u dva dijela, “Globus media”, Zagreb, 2005.), prijevod s francuskog
  • p
  • r
  • u
Godišnje nagrade Vladimir Nazor za književnost
Za književnost

1959: Vesna Parun   1962: Petar Šegedin   1964: Dobriša Cesarić i Jure Kaštelan   1965: Ranko Marinković   1966: Jure Franičević-Pločar   1968: Slobodan Novak   1969: Krsto Špoljar   1970: Stanko Lasić i Antun Šoljan   1971: Oto Šolc   1972: Nikola Milićević i Svetozar Petrović   1973: Živko Jeličić   1974: Marin Franičević   1975: Vesna Krmpotić i Predrag Matvejević   1976: Zvane Črnja i Milivoj Solar   1978: Drago Kekanović i Milivoj Slaviček   1979: Ivan Katušić i Miroslav Slavko Mađer   1980: Tito Bilopavlović i Nikica Petrak   1981: Ivan Slamnig i Danijel Dragojević   1983: Zvonko Maković   1984: Luko Paljetak   1985: Nedjeljko Fabrio i Zvonimir Majdak   1986: Viktor Žmegač   1987: Nusret Idrizović i Augustin Stipčević   1988: Branimir Bošnjak   1989: Zvonko Mrkonjić   1990: Bruno Popović   1991: Željka Čorak   1992: Slavko Mihalić   1993: Sibila Petlevski   1994: Ivan Golub   1995: Ante Stamać   1996: Jozo Laušić   1997: Željko Knežević   1998: Jakša Fiamengo   1999: Goran Tribuson   2000: Stanko Andrić   2001: Drago Glamuzina   2002: Andriana Škunca   2003: Renato Baretić   2004: Luko Paljetak   2005: Delimir Rešicki   2006: Mate Ganza   2007: Mirko Kovač   2008: Anka Žagar   2009: Ivana Šojat-Kuči   2010: Nada Gašić   2011: Zoran Ferić   2012: Tatjana Gromača   2013: Milko Valent   2014: Josip Mlakić   2015: Delimir Rešicki   2016: Krešimir Nemec

Za životno djelo

1962: Miroslav Krleža   1967: Vjekoslav Kaleb i Dragutin Tadijanović   1968: Gustav Krklec i Dobriša Cesarić   1969: Vjekoslav Majer   1970: Nikola Šop   1971: Miroslav Feldman   1972: Šime Vučetić   1973: Novak Simić   1974: Marijan Matković   1975: Ranko Marinković   1976: Vladimir Popović   1977: Drago Ivanišević   1978: Joža Horvat   1979: Marin Franičević   1980: Josip Barković   1982: Vesna Parun   1983: Jure Franičević-Pločar   1984: Aleksandar Flaker i Jure Kaštelan   1985: Mirko Božić   1986: Vojin Jelić   1987: Živko Jeličić   1988: Ivan Slamnig   1989: Slobodan Novak   1990: Olinko Delorko   1991: Petar Šegedin   1992: Ivo Frangeš   1993: Srećko Diana   1994: Nikola Miličević   1995: Rajmund Kupareo   1996: Slavko Mihalić   1997: Ivan Kušan   1998: Miroslav Slavko Mađer   1999: Vesna Krmpotić   2000: Stanko Lasić   2001: Ivo Brešan   2002: Gajo Peleš   2003: Viktor Žmegač   2004: Josip Tabak   2005: Irena Vrkljan   2006: Miroslav Šicel   2007: Nedjeljko Fabrio   2008: Zvonimir Mrkonjić   2009: Milivoj Solar   2010: Ivan Aralica   2011: Nikica Petrak   2012: Luko Paljetak   2013: Tonko Maroević   2014: Zvonimir Majdak   2015: Pavao Pavličić   2016: Dubravko Jelčić

Normativna kontrola Uredi na Wikidati
  • WorldCat identiteti
  • VIAF: 23929
  • LCCN: n82256298
  • ISNI: 0000 0000 8078 7229
  • GND: 1200453301
  • SUDOC: 028384156
  • BNF: cb120230190 (podaci)
  • NKC: jx20120910010
  • CONOR.SI: 24280675