Zvane Črnja
Zvane (Ivan) Črnja (Črnjeni kraj Žminja, 8. listopada 1920. - Zagreb, 26. veljače 1991.), istaknuti hrvatski pjesnik, prozaik, esejist, kulturolog, scenarist, dramaturg i filmolog, novinar, publicist, polemičar i nakladnik. Jedno od najznačajnijih imena koje je Istra dala Hrvatskoj u 20. stoljeću. Pseudonimi: Osip Suri, Barba Zvane, Filus i dr.
Osnovnu školu pohađa i svršava na talijanskom jeziku u Žminju. Bježeći pred fašizmom, godine 1931. s obitelji prelazi tadašnju jugoslavensko-talijansku granicu na Rječini. Na Sušaku nastavlja školovanje, najprije u srednjoj građanskoj, a zatim u trgovačkoj akademiji. Prvim pjesničkim i proznim radovima javlja se 1938. u zagrebačkoj “Istri” i sušačkome “Primorju”. Djelovao je u antifašističkom pokretu istarskih emigranata. Početkom lipnja 1938. u Zagrebu je osnovao Istarsku revolucionarnu organizaciju Mlada Istra i uređivao njezino ilegalno glasilo “Sloboda”. Godine 1940. upisuje se na Ekonomsko-komercijalnu visoku školu u Zagrebu. Sudionik je Narodno-oslobodilačkog pokreta 1941.-1945. Tijekom rata u Istri i Gorskome kotaru uređuje “Goranski vjesnik” i “Hrvatski list”, a nakon oslobođenja glavni je i odgovorni urednik “Glasa Istre”, "Ilustriranog vjesnika" i "Vjesnika", te urednik “Epohe”, "Dometa" i "Mosta”. Na Pravnome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studirao je i apsolvirao pravo (1950.-1954.).
Godine 1969. Zvane Črnja u Žminju utemeljuje uglednu kulturnu organizaciju Čakavski sabor, čiji je tajnik do 1977. Godine 1979. pokreće reprezentativan nakladnički projekt antologijsko-enciklopedijskih domašaja "Istru kroz stoljeća" u kojoj je u 10 kola kao glavni i odgovorni urednik potpisao 60 knjiga. Kao autor i polihistor snažnog i osebujnog nadahnuća pisao je kulturno-povijesne i književne eseje i studije, poeziju i memoarsku prozu, duboko inspirirane Istrom, njezinim čakavskim idiomom i hrvatskom kulturnom i političkom poviješću.
O književnom djelu Zvana Črnje opsežnu je monografsku studiju pod naslovom “Bartuljska jabuka” objavio Boris Biletić.
Bibliografija
Poezija
- "Istrijanska zemlja" (u suautorstvu s Ivanom Bostjančićem, s predgovorom Mate Balote, Istarska naklada, Zagreb, 1940.), pjesme,
- "Raša će dati srce" (Izd. OOJSRNJ za Istru i Rijeku, Rijeka, 1947.), poema,
- "Priča o zemlji ilirskoj" (Barba Zvane) (Naklada suvremene tehnike, Zagreb, 1953.), ilustrirana poema za djecu,
- "Žminjski libar, va viersah hrvackeh složen" (Pododbor Matice hrvatske u Rijeci i Puli, 1966.), poezija,
- "Bezak na tovare" (“Mladost”, Zagreb, 1976.), poezija,
- "Izabrane pjesme" (Čakavski sabor, Split, 1977.),
- "Priča o zemlji Iliriji" (Školska knjiga, Zagreb, 1981.), poema za djecu i mladež,
- "Sabrane pjesme" (Čakavski sabor i dr., Pula-Rijeka, 1981.),
- "One dvi naranče" (“Otokar Keršovani”, Opatija, 1988.), pjesme,
- "Priča o zemlji Iliriji" (“Otokar Keršovani”, Opatija, 1994.), poema za djecu i mladež,
- "Balade i romace" (Zavičajna naklada “Žakan Juri”, Pula, 2001.), pjesme, s pogovorom Alda Klimana, ISBN 953-6487-17-9
Proza
- “Dvi beside” (pod pseudonimom Osip Suri; “Glas Istre”, Rijeka, 1945.), pripovijesti,
- "Obećana zemlja" (“Glas Istre”, Pula, 1978.), memoari,
- "Obećana zemlja" (“Otokar Keršovani”, Opatija, 1988.), memoari,
- "Život u žrvnju" (Zavičajna naklada “Žakan Juri”, Pula, 1997.), autobiografska proza, ISBN 953-6487-09-8
- "Istrani" (“Nova Istra”, Pula, 1998.-2003.), dramsko-prozna cjelina
Ogledi i eseji
- "Hrvatski don Kihoti" (“Otokar Keršovan”i, Rijeka, 1971.), ogledi i polemike,
- "Pogledi iz provincije" (Čakavski sabor, Pula,1978.), ogledi,
- "Sukobi oko Krleže" (“Oslobođenje”, Sarajevo - “Mladost”, Zagreb, 1983.), ogledi i polemike,
- "Četrdeset godina poslije" (“Otokar Keršovani”, Opatija, 1988.), ogledi,
- "Eseji" (“Otokar Keršovani”, Opatija, 1988.),
- "Na poligonu" (“Otokar Keršovani”, Opatija, 1988.), ogledi
Dramski tekstovi, knjige snimanja
- “Posljednji odred” (M. Katić i F. Hanžeković; Jadran-film, Zagreb, 1948.), knjiga snimanja,
- "U krvi rođeno" (Matica hrvatska, Zagreb, 1948.), filmski scenarij za Posljednji odred,
- "Šćavuni" (Istarska naklada, Pula, 1987.), dramski tekstovi “Zašto si tužan, Clovio?” (TV-roman) i “Marule moj” (Hod pod zvijezdama u četiri prikazanja),
- "Zašto si tužan, Clovio?" (“Otokar Keršovani”, Opatija, 1988.), TV drama
Knjige za djecu i mladež
- "Priča o zemlji ilirskoj" (Barba Zvane) (Naklada suvremene tehnike, Zagreb, 1953.), ilustrirana poema za djecu,
- "Priča o zemlji Iliriji" (Školska knjiga, Zagreb, 1981.), poema za djecu i mladež,
- "Priča o zemlji Iliriji" (“Otokar Keršovani”, Opatija, 1994.), poema za djecu i mladež
Antologije
- “Korablja začinjavaca u versih hrvacki složena, cvitjem opkićena po zakonu dobrih poet” (s Ivom Mihovilovićem; Dometi, Rijeka, 1969.), antologija čakavske poezije
Monografije, publicistika
- “Kulturna historija Hrvatske” (“Epoha”, Zahreb, 1965.), monografija,
- "Knjiga o Istri" (suautorstvo s Miroslavom Bertošom et al., Školska knjiga, Zagreb,1968.), publicistika,
- "Hrvatska" (na hrvatskom, francuskom, njemačkom, engleskom i ruskom; Jugoslavenska revija, Beograd, 1976.), publicistika,
- “Kulturna povijest Hrvatske I-III” (“Otokar Keršovani”, Opatija, 1978.), monografija,
- "Kulturna povijest Hrvatske I-II” (“Otokar Keršovani, Opatija, 1988.), monografija
Filmologija
- “Zvijezde bez maske” (“Epoha”, Zagreb, 1961.), priručnik o razvojnom putu filma,
- “Filmska umjetnost” (Školska knjiga, Zagreb, 1962.), priručnik za filmski odgoj
Knjige na drugim jezicima
- “Cultural History of Croatia” (preveo Vladimir Ivir; Office of information, Zagreb, 1962.), monografija,* “Istorija horvatskoj kul'turi” (prijevod Petra Gljebova; Sekretarijat za informacije SR Hrvatske, Zagreb, 1965), monografija
- "Histoire de la culture croate” (prevela Janine Matillon; Sekretarijat za informacije SR Hrvatske, Zagreb, 1966.), monografija,
- “Conoscere la Croazia” (preveo Mario Kinel; Sekretarijat za informacije SR Hrvatske, Zagreb, 1967.), publicistika,
- “Get To Know Croatia” (preveo Vladimir Ivir; Sekretarijat za informacije SR Hrvatske, Zagreb 1967.), publicistika,
- “Sotto el lodogno” (Liriche ciakave scelte ricantate in dialetto veneto-istriano da Giacomo Scotti, Dometi, Rijeka, 1971.), izbor pjesama na istro-venetskom dijalektu,
- “Storia della cultura croata” (preveo Giacomo Scotti; Dometi, Rijeka, 1972.), monografija
Prijevodi
- Eduardo de Filippo: “Milijunaški Napulj” (1954.), prijevod s talijanskog,
- Alexandre Dumas: “Tri mušketira” (u dva dijela, “Globus media”, Zagreb, 2005.), prijevod s francuskog
- p
- r
- u
1959: Vesna Parun • 1962: Petar Šegedin • 1964: Dobriša Cesarić i Jure Kaštelan • 1965: Ranko Marinković • 1966: Jure Franičević-Pločar • 1968: Slobodan Novak • 1969: Krsto Špoljar • 1970: Stanko Lasić i Antun Šoljan • 1971: Oto Šolc • 1972: Nikola Milićević i Svetozar Petrović • 1973: Živko Jeličić • 1974: Marin Franičević • 1975: Vesna Krmpotić i Predrag Matvejević • 1976: Zvane Črnja i Milivoj Solar • 1978: Drago Kekanović i Milivoj Slaviček • 1979: Ivan Katušić i Miroslav Slavko Mađer • 1980: Tito Bilopavlović i Nikica Petrak • 1981: Ivan Slamnig i Danijel Dragojević • 1983: Zvonko Maković • 1984: Luko Paljetak • 1985: Nedjeljko Fabrio i Zvonimir Majdak • 1986: Viktor Žmegač • 1987: Nusret Idrizović i Augustin Stipčević • 1988: Branimir Bošnjak • 1989: Zvonko Mrkonjić • 1990: Bruno Popović • 1991: Željka Čorak • 1992: Slavko Mihalić • 1993: Sibila Petlevski • 1994: Ivan Golub • 1995: Ante Stamać • 1996: Jozo Laušić • 1997: Željko Knežević • 1998: Jakša Fiamengo • 1999: Goran Tribuson • 2000: Stanko Andrić • 2001: Drago Glamuzina • 2002: Andriana Škunca • 2003: Renato Baretić • 2004: Luko Paljetak • 2005: Delimir Rešicki • 2006: Mate Ganza • 2007: Mirko Kovač • 2008: Anka Žagar • 2009: Ivana Šojat-Kuči • 2010: Nada Gašić • 2011: Zoran Ferić • 2012: Tatjana Gromača • 2013: Milko Valent • 2014: Josip Mlakić • 2015: Delimir Rešicki • 2016: Krešimir Nemec
1962: Miroslav Krleža • 1967: Vjekoslav Kaleb i Dragutin Tadijanović • 1968: Gustav Krklec i Dobriša Cesarić • 1969: Vjekoslav Majer • 1970: Nikola Šop • 1971: Miroslav Feldman • 1972: Šime Vučetić • 1973: Novak Simić • 1974: Marijan Matković • 1975: Ranko Marinković • 1976: Vladimir Popović • 1977: Drago Ivanišević • 1978: Joža Horvat • 1979: Marin Franičević • 1980: Josip Barković • 1982: Vesna Parun • 1983: Jure Franičević-Pločar • 1984: Aleksandar Flaker i Jure Kaštelan • 1985: Mirko Božić • 1986: Vojin Jelić • 1987: Živko Jeličić • 1988: Ivan Slamnig • 1989: Slobodan Novak • 1990: Olinko Delorko • 1991: Petar Šegedin • 1992: Ivo Frangeš • 1993: Srećko Diana • 1994: Nikola Miličević • 1995: Rajmund Kupareo • 1996: Slavko Mihalić • 1997: Ivan Kušan • 1998: Miroslav Slavko Mađer • 1999: Vesna Krmpotić • 2000: Stanko Lasić • 2001: Ivo Brešan • 2002: Gajo Peleš • 2003: Viktor Žmegač • 2004: Josip Tabak • 2005: Irena Vrkljan • 2006: Miroslav Šicel • 2007: Nedjeljko Fabrio • 2008: Zvonimir Mrkonjić • 2009: Milivoj Solar • 2010: Ivan Aralica • 2011: Nikica Petrak • 2012: Luko Paljetak • 2013: Tonko Maroević • 2014: Zvonimir Majdak • 2015: Pavao Pavličić • 2016: Dubravko Jelčić