Sveti Dujam

Sveti Dujam (Duje; lat. Domnius; ?, potkraj 3. st. – ?, 304.), solinski biskup. Zaštitnik grada Splita i Splitsko-makarske nadbiskupije.

Rođen je u Siriji, obrazovao se na čuvenom učilištu u Antiohiji. Kao ugledni kršćanin u Saloni, glavnom gradu rimske provincije Dalmacije, postao je svećenik i prvi solinski biskup od 284. do 304. Namjesnik provincije Dalmacije, Marko Aurelije Junije po naredbi cara Dioklecijana, dao je pogubiti Dujma, 10. travnja 304. g., u gradskom amfiteatru, kao i druge mučenike. Dujma su pokopali vojnici izvan gradskih zidina, na sjevernom groblju, koje je danas poznato pod nazivom Manastirine. Naslijedio ga je njegov nećak Primo u biskupskoj službi i kasnije pokopan uz Dujmov grob. Ulomak nadgrobne ploče sv. Dujma čuva se u Arheološkom muzeju u Splitu.

Milanskim ediktom 313. g., Crkva dobila je slobodu ispovijedanja vjere, završili su progoni. Kršćani su javno štovali sv. Dujma kao sveca i mučenika. Nad grobom je sagrađena kapelica, kasnije crkva, a u 5. stoljeću velika bazilika, koju su barbari srušili 614. g.

Papa Ivan IV. rođen u Dalmaciji, poslao je opata Martina, da otkupi kršćane koji su postali roblje i da pronađe relikvije solinskih i istarskih mučenika. Bilo je nesigurno, ostaviti relikvije u Dalmaciji, zbog barbarskih pohoda pa su prenešene u Rim, u kapelicu unutar Lateranske bazilike. U njoj je glasoviti mozaik, na kojem je i sv. Dujam. Dio svečevih relikvija, nalazi se i u splitskoj katedrali.

Papa Siksto V. (otac mu je bio Hrvat), dao je naslikati slike sv. Dujma u crkvi sv. Jeronima u Rimu. Svečeve slike postoje i u Sankt Peterburgu i u više mjesta u okolici Splita.

Sv. Dujam, spominje se u popisima svetaca mučenika- martirologijima pa tako i u najnovijem "Martyrologium Romanum" iz 2001.

Julije Bajamonti, skladao je oratorij "Prijenos sv. Dujma" 1770., u prigodi prijenosa relikvija sv. Dujma u novi svečev oltar u splitskoj katedrali.

Lik sv. Dujma, nalazio se na kovanom srebrnom novcu od 1327. do 1357. Hrvoje Vukčić Hrvatinić, kovao je svoj novac s likom sv. Dujma na početku 15. stoljeća.

U Splitu se stoljećima svečano slavi svečev spomendan 7. svibnja (dan grada), kada se održavaju liturgijske svečanosti, kulturne, gospodarske, sportske i zabavne manifestacije.

Zaštitnik je grada Splita i nalazi se na grbu grada.

Godine 2004. slavilo se 1700 godina od njegove mučeničke smrti, ujedno i 17 stoljeća od gradnje Dioklecijanove palače i razvitka grada Splita.

(Nad)biskupi salonitanski, splitski, makarski i splitsko-makarski

Salonitanski
biskupi

Sv. Venancije (250.-257.) • Sv. Dujam (284.-304.) • Prim (305.-325.) • Maksim I. (326.-346.) • Leontije (365.-381.) • Gajan (381.-391.) • Simferij (391.-405.) • Hezihij (405.-426.) • Pashazij (426.-443.) • Cezarij (443.-460.) • Justin (460.-473.) • Glicerije (474.-480.) • Honorije I. (481.-505.) • Januarije (505.-510.) • Stjepan (510.-527.) • Honorije II. (528.-547.) • Fortinijan (547.-554.) • Petar (554.-562.) • Probin (562.-566.) • Natalij (582.-592.) • Maksim II. (596.-610.) • Teodor (610.-614.)

Makarski
biskupi

Stjepan (oko 533.) • • • Valentin (1320.-1367.) • Ivan I. (1367.-1369.) • Jakov (1369.-1389.) • Ivan II. (1389.-1445.) • Franjo (1445.-1472.) • Andrija (1472.-?) • • • Bartul Kačić-Žarković (1615.-1645.) • Petar Kačić-Šilje (1646.-1660.) • Marijan Lišnjić (1664.-1686.) • Nikola Bjanković (1698.-1730.) • Stjepan Blašković (1731.-1776.) • Fabijan Blašković (1777.-1819.)

Splitski nadbiskupi

Ivan I. Ravenjanin (7. st.) • Petar I. (?) • Marijan (?) • Martin I. (?) • Leon (?) • Petar II. Splićanin (840.-860.) • Justin (860.-876.) • Marin (881.-886.) • Teodozije Ninski (887.-890.) • Petar III. Splićanin (893.-912.) • Ivan II. (914.-925.)

Splitski
nadbiskupi
i metropoliti

Ivan II. (925.-928.) • Januarije II. (?) • Frontinijan (?) • Martin II. (970.-1000.) • Pavao (1015.-1030.) • Martin III. (1030.) • Dobralj (1030.-1050.) • Ivan IV. (1050.-1059.) • Lovro Dalmatinac (1059.-1099.) • Krescencije Rimljanin (1100.-1114.) • Manasses (1112.) • Grgur (1135.) • Gandino Splićanin (1136.-1158.) • Absalom (1159.-1161.) • Petar VI. (1161.-1165.) • Albert kardinal de Morra (1166.) • Gerardo Veronski (1167.-1175.) • sv. Rajnerije mučenik (1175.-1180.) • Petar VII. Ugrin (1185.-1187.) • Petar VIII. (1188.-1196.) • Bernard I. iz Perugie (1198.-1217.) • Slavić (1217.-1219.) • Guncel (1221.-1242.) • Stjepan (II.) Babonić, bl. (1242.-1243.) • Toma Arhiđakon Splićanin (1243.-1244.) • Hugrin (1245.-1248.) • Ivan V., bp (1248.) • Rogerije iz Apulije (1249.-1266.) • Ivan VI. (1266.-1294.) • Jakob Arhiđakon (1294.-1297.) • Petar IX. (1297.-1324.) • Belijan (1324.-1328.) • Dominik Luccari Splićanin (1328.-1348.) • bl. Peregrin Saksonac (1348.) • Hugolin Branca (1349.-1388.) • Andrija I. Gualdo (1388.-1402.) • Marin a Cutheis (1402.) • Peregrin od Aragonije (1403.) • Dujam II. de Judicibus Splićanin (1407.-1420.) • Petar X. Dišković (1413.-1426.) • Franjo Malipiero (1427.-1428.) • Bartol I. kardinal Zabarella (1428.-1439.) • Jacobino Badoero (1439.-1451.) • Lovre II. Zanne (1452.-1473.) • Petar Riario (1473.-1474.) • Ivan VII. Zanetin (1474.-1476.) • Petar XI. kardinal Foscari (1476.-1479.) • Bartol II. Averoldo (1479.-1503.) • Bernard II. Zanne (1503.-1514.) • Andrija II. Cornello (1527.-1536.) • Marko Cornello (1536.) • Alojzije Michieli (1566.-1575.) • Ivan Dominik Marcot (1575.-1602.) • Markantun de Dominis (1602.-1616.) • Sforza Ponzoni (1616.-1640.) • Leonard Bondumier (1641.-1667/8.) • Bonifacije Albani (1668.-1678.) • Stjepan I. Cosmi (1678.-1708.) • Stjepan II. Cupilli (1708.-1720.) • Ivan Krstitelj Laghi (1720.-1730.) • Antun Kadčić (1730.-1746.) • Pacifik Bizza (1746.-1756.) • Nikola Dinarić (1756.-1765.) • Ivan Luka de Garagnin (1765.-1784.) • Lelije de Cippiko (1784.-1807.)

Splitsko-makarski
biskupi

Pavao Klement Miošić (1829.-1837.) • Fr. Benigno Albartini, bp (1839.) • Josip Godeassi (1840.-1843.) • Alojzije Marija Pini (1840.-1865.) • Marko Kalogjera (1866.-1888.) • Filip Frano Nakić (1889.-1910.) • Antun Đivoje (1911.-1917.) • Juraj Carić (1918.-1921.) • Kvirin Klement Bonefačić (1923.-1954.) • Frane Franić (1954.-1969.)