Dražen Kutleša
| Dražen Kutleša | |
|---|---|
 | |
| Rođen | 25. rujna 1968. Tomislavgrad, Bosna i Hercegovina |
| Zaređen | 29. lipnja 1993. za Mostarsko-duvanjsku biskupiju |
| Služba | Nadbiskup splitsko-makarski |
| Sređivanje infokutija | |
Dražen Kutleša (Tomislavgrad, Bosna i Hercegovina, 25. rujna, nadbiskup Zagrebački.
Životopis
Nakon završenog sjemeništa u Dubrovniku nastavlja studij filozofije i teologije u Bogoslovnom sjemeništu u Sarajevu. Za svećenika je zaređen 29. lipnja 1993. za Mostarsko-duvanjsku biskupiju.
Godine 1994. postao je bakalaureat pri Teološkom fakultetu u Zagrebu, a 2001. na Papinskom sveučilištu Urbanianumu postigao je doktorat iz kanonskog prava.
Od 1993. do 1995. bio je župni vikar u mostarskoj katedrali. Od 1998. do 2006. obavljao je sljedeće službe: župni upravitelj u Grudama, docent kanonskog prava na Teološkom institutu u Mostaru, vicekancelar u biskupijskoj kuriji, član zbora konzultora i prezbiterskog vijeća, član Komisije Iustitia et pax Biskupske konferencije BiH.
Od 2006. djelatnik je Kongregacije za biskupe. Od 2011. suradnik je kongregacije za kauze svetih i disciplinu sakramenta. Dana 17. listopada 2011. papa Benedikt XVI. imenovao ga je biskupom koadjutorom s posebnim ovlastima Porečke i pulske biskupije. Ovo je prvi biskup koadjutor u povijesti Porečke i pulske biskupije, te nakon 1984. godine i biskupovanja Dragutina Nežića biskup Poreča i Pule koji nije rođen na području ove biskupije. Imenovanje biskupa koadjutora Porečke i pulske biskupije iznenadilo je većinu svećenika ove biskupije, a mnogi su to interpretirali povezujući imenovanje msgr. Dražena Kutleše biskupom koadjutorom s imovinskim sporom oko samostana u Dajli.[1] Dana 10. prosinca 2011. zaređen je za biskupa. Glavni zareditelj je bio kardinal Marc Ouellet prefekt Kongregacije za biskupe, a suzareditelji msgr. Ivan Milovan, biskup porečki i pulski i msgr. Ratko Perić, biskup mostarsko – duvanjski. Dana 14. lipnja 2012. imenovan je biskupom Porečko-pulske biskupije.[2] Autor je nekoliko publikacija i surađuje u katoličkom mjesečniku Crkva na kamenu. Govori talijanski, njemački i engleski jezik.[3][1].
13. svibnja 2022. postao je splitsko-makarski nadbiskup.[4]
Izvori
Dražen Kutleša na Wikimedijinoj ostavi
| Prethodnik: | Porečko-pulska biskupija | Nasljednik: |
| Ivan Milovan | trenutni |
| Prethodnik: | Splitsko-makarska nadbiskupija | Nasljednik: |
| Marin Barišić | trenutni |
- p
- r
- u
(Nad)biskupi salonitanski, splitski, makarski i splitsko-makarski
biskupi
Sv. Venancije (250.-257.) • Sv. Dujam (284.-304.) • Prim (305.-325.) • Maksim I. (326.-346.) • Leontije (365.-381.) • Gajan (381.-391.) • Simferij (391.-405.) • Hezihij (405.-426.) • Pashazij (426.-443.) • Cezarij (443.-460.) • Justin (460.-473.) • Glicerije (474.-480.) • Honorije I. (481.-505.) • Januarije (505.-510.) • Stjepan (510.-527.) • Honorije II. (528.-547.) • Fortinijan (547.-554.) • Petar (554.-562.) • Probin (562.-566.) • Natalij (582.-592.) • Maksim II. (596.-610.) • Teodor (610.-614.)
biskupi
Stjepan (oko 533.) • • • Valentin (1320.-1367.) • Ivan I. (1367.-1369.) • Jakov (1369.-1389.) • Ivan II. (1389.-1445.) • Franjo (1445.-1472.) • Andrija (1472.-?) • • • Bartul Kačić-Žarković (1615.-1645.) • Petar Kačić-Šilje (1646.-1660.) • Marijan Lišnjić (1664.-1686.) • Nikola Bjanković (1698.-1730.) • Stjepan Blašković (1731.-1776.) • Fabijan Blašković (1777.-1819.)
Ivan I. Ravenjanin (7. st.) • Petar I. (?) • Marijan (?) • Martin I. (?) • Leon (?) • Petar II. Splićanin (840.-860.) • Justin (860.-876.) • Marin (881.-886.) • Teodozije Ninski (887.-890.) • Petar III. Splićanin (893.-912.) • Ivan II. (914.-925.)
nadbiskupi
i metropoliti
Ivan II. (925.-928.) • Januarije II. (?) • Frontinijan (?) • Martin II. (970.-1000.) • Pavao (1015.-1030.) • Martin III. (1030.) • Dobralj (1030.-1050.) • Ivan IV. (1050.-1059.) • Lovro Dalmatinac (1059.-1099.) • Krescencije Rimljanin (1100.-1114.) • Manasses (1112.) • Grgur (1135.) • Gandino Splićanin (1136.-1158.) • Absalom (1159.-1161.) • Petar VI. (1161.-1165.) • Albert kardinal de Morra (1166.) • Gerardo Veronski (1167.-1175.) • sv. Rajnerije mučenik (1175.-1180.) • Petar VII. Ugrin (1185.-1187.) • Petar VIII. (1188.-1196.) • Bernard I. iz Perugie (1198.-1217.) • Slavić (1217.-1219.) • Guncel (1221.-1242.) • Stjepan (II.) Babonić, bl. (1242.-1243.) • Toma Arhiđakon Splićanin (1243.-1244.) • Hugrin (1245.-1248.) • Ivan V., bp (1248.) • Rogerije iz Apulije (1249.-1266.) • Ivan VI. (1266.-1294.) • Jakob Arhiđakon (1294.-1297.) • Petar IX. (1297.-1324.) • Belijan (1324.-1328.) • Dominik Luccari Splićanin (1328.-1348.) • bl. Peregrin Saksonac (1348.) • Hugolin Branca (1349.-1388.) • Andrija I. Gualdo (1388.-1402.) • Marin a Cutheis (1402.) • Peregrin od Aragonije (1403.) • Dujam II. de Judicibus Splićanin (1407.-1420.) • Petar X. Dišković (1413.-1426.) • Franjo Malipiero (1427.-1428.) • Bartol I. kardinal Zabarella (1428.-1439.) • Jacobino Badoero (1439.-1451.) • Lovre II. Zanne (1452.-1473.) • Petar Riario (1473.-1474.) • Ivan VII. Zanetin (1474.-1476.) • Petar XI. kardinal Foscari (1476.-1479.) • Bartol II. Averoldo (1479.-1503.) • Bernard II. Zanne (1503.-1514.) • Andrija II. Cornello (1527.-1536.) • Marko Cornello (1536.) • Alojzije Michieli (1566.-1575.) • Ivan Dominik Marcot (1575.-1602.) • Markantun de Dominis (1602.-1616.) • Sforza Ponzoni (1616.-1640.) • Leonard Bondumier (1641.-1667/8.) • Bonifacije Albani (1668.-1678.) • Stjepan I. Cosmi (1678.-1708.) • Stjepan II. Cupilli (1708.-1720.) • Ivan Krstitelj Laghi (1720.-1730.) • Antun Kadčić (1730.-1746.) • Pacifik Bizza (1746.-1756.) • Nikola Dinarić (1756.-1765.) • Ivan Luka de Garagnin (1765.-1784.) • Lelije de Cippiko (1784.-1807.)
biskupi
Pavao Klement Miošić (1829.-1837.) • Fr. Benigno Albartini, bp (1839.) • Josip Godeassi (1840.-1843.) • Alojzije Marija Pini (1840.-1865.) • Marko Kalogjera (1866.-1888.) • Filip Frano Nakić (1889.-1910.) • Antun Đivoje (1911.-1917.) • Juraj Carić (1918.-1921.) • Kvirin Klement Bonefačić (1923.-1954.) • Frane Franić (1954.-1969.)
nadbiskupi
Frane Franić (1969.-1988.) • Ante Jurić (1988.-2000.) • Marin Barišić (2000.-2022.) • Dražen Kutleša (2022.-)
