Apatit

Apatit

Opšte
KategorijaMineral
Hemijska formulaCa5(PO4)3(F,Cl,OH)
Identifikacija
BojaProvidan do proziran, obično zelen, ređe bezbojan, žut, plav do ljubičast, ružičast, braon.[1]
Kristalni habitusTabular, prismatic crystals, massive, compact or granular
Kristalna sistemaHeksagonalni
Cepljivost[0001] indistinct, [1010] indistinct
PrelomConchoidal to uneven[1]
Tvrdoća po Mosu hardness5[1]
SjajVitreous[1] to subresinous
Polish lusterVitreous[1]
Indeks prelamanja1,634 - 1,638 (+0,012, -0,006)[1]
Optičke osobineDvostruko prelamajući, jednoosno negativni[1]
Dvojno prelamanje0,002-0,008[1]
Disperzija0,013[1]
PleohroizamPlavi kamen - jak, plavi i žuti do bezbojnog. Druge boje su slabe do vrlo slabih.[1]
Ultravioletna fluorescencijaYellow stones - purplish pink which is stronger in long wave; blue stones - blue to light blue in both long and short wave; green stones - greenish yellow which is stronger in long wave; violet stones - greenish yellow in long wave, light purple in short wave.[1]
OgrebBeo
Specifična težina3,18 (+/- 0,05)[1]

Apatit, je mineral koji pripada grupi fosfata, i po hemijskom sastavu je hlorofosfat ili fluorofosfat kalcijuma. Ima veliku primenu kao veštačko đubrivo.

Dragi kamen

Apatit se retko koristi kao dragi kamen. Providni kamen čistih boja i onaj koji se svilasto presijava (en:chatoyant) glatko se polira (en:cabochon).[1] Kamen koji se svilasto presijava poznat je kao apatit mačje oko,[1] providni zeleni kamen poznat je kao asparagusni kamen,[1] a plavi kamen se naziva moroksit (en:moroxite).[2][3] Kristali rutila mogu da urastu u kristal apatita pa u pravom svetlu izrezani kamen pokazuje efekat mačjeg oka.

Glavna nalazišta apatita kvaliteta dragog kamena nalaze se u:[1] Brazil, Burma, i Meksiko. Ostali izvori su:[1] Kanada, Čehoslovačka, Nemačka, Indija, Madagaskar, Mozambik, Norveška, Južna Afrika, Španija, Šri Lanka i SAD.

Vidi još

Kristal apatita, Meksiko.

Reference

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 Gemological Institute of America, GIA Gem Reference Guide 1995, ISBN 0-87311-019-6
  2. Streeter, Edwin W., ] 6th edition, George Bell and Sons, London, 1898, p306
  3. Hurlbut, Cornelius S.; Klein, Cornelis (1985). Manual of Mineralogy. ISBN 0-471-80580-7. 
  • Apatite on Mineral galleries Arhivirano 2008-12-21 na Wayback Machine-u
  • Webmineral data

Dodatna literatura

  • Schmittner Karl-Erich and Giresse Pierre, 1999. Micro-environmental controls on biomineralization: superficial processes of apatite and calcite precipitation in Quaternary soils, Roussillon, France. Sedimentology 46/3: 463-476.
  • p
  • r
  • u
1. Samorodni elementi
samorodni bakar (Cu) • samorodno srebro (Ag) • samorodno zlato (Au) • gvožđe (Fe) • samorodni sumpor (S) • grafit (C) • dijamant (C)
2. Sulfidi
pirithalkopirit • pentlandit
4. Oksidi i hidroksidi
spinel • getithematitmagnetitkorundled
5. Karbonati, nitrati, borati6. Sulfati, hromati, volframati, molibdati, vanadati
anhidritgips • apatit • karnotit • legrandit • vulfenitvolframit
8. Silikati
almandincirkonandaluzittopazberil • kordijerit • epidot • cojsit