Kalcit

Kalcit

Dvolom u kristalu kalcita
Općenito
Kategorijamineral
Kemijska formulaCaCO3
Identifikacija
Bojabezbojna, bijela, siva, žuta, crvenkasta, smeđkasta, zelena, plava[1]
Kristalni sustavtrigonski (romboedrijski)
heksagonski
Mohsova tvrdoća3
Ogrebbijel
Specifična težina2,72
Gustoća2,6 - 2,8

Kalcit je vrsta vrlo raširenog minerala građenog od kalcijeva karbonata u obliku heksagonskih kristala. Na Mohsovoj skali nalazi pod brojem 3, što znači da je na toj skali treći najmekši mineral, odmah poslije gipsa i talka. Kemijska formula mu je CaCO3.

3D prikaz jedinične čelije kalcita

Nastaje kristalizacijom iz vodenih otopina u kristalima romboedrijske hemiedrije heksagonskog sustava i u kristalnim agregatima od kojih je najpoznatiji vapnenac (krečnjak).

Kalcit je bezbojan ili bijel. Ima odličnu kalavost smjerom plohe romboedra. Lijepi se kristali kalcita ponajviše nalaze u šupljinama rudnih žica i eruptivnih stijena.

Literatura

  1. Dr. Ljubiša Grlić, Mali kemijski leksikon, Naprijed, 2. izdanje, Zagreb, 1992., str. 94, ISBN 86-349-0292-7
  2. Jugoslavenski leksikografski zavod, Enciklopedija leksikografskog zavoda - 3 (Heliodor-Lagerlöf), Zagreb, 1967., str. 364

Izvori

  1. ↑ http://www.mineralienatlas.de/lexikon/index.php/MineralData?mineral=Calcit
  • p
  • r
  • u
Minerali
1. Samorodni elementi
samorodni bakar (Cu) • samorodno srebro (Ag) • samorodno zlato (Au) • gvožđe (Fe) • samorodni sumpor (S) • grafit (C) • dijamant (C)
2. Sulfidi
pirit • halkopirit • pentlandit
4. Oksidi i hidroksidi
spinel • getit • hematit • magnetit • korund • led
5. Karbonati, nitrati, borati
aragonit • azurit • dolomit • kalcit • malahit
6. Sulfati, hromati, volframati, molibdati, vanadati
anhidrit • gips • apatit • karnotit • legrandit • vulfenit • volframit
8. Silikati
almandin • cirkon • andaluzit • topaz • beril • kordijerit • epidot • cojsit

Eksterni linkovi

Kalcit na Wikimedijinoj ostavi
 Ovaj članak o geologiji je u začetku. Možete pomoći Wikipediji tako da ga proširite.