Sterjo Spasse

  • Književnik

Sterjo Spasse (14. august 1914 – 12. septembar 1989) bio je albanski prozni pisac i romanopisac.

Život

Sterjo Spasse rođen je 1914. u Globočanima, općina Pustec, oblast Korča u Albaniji, i bio je makedonskog porijekla.[1] Spasse je pohađao osnovnu školu u Korči, a kasnije srednju skolu u Elbasanu. Radio je kao učitelj u Dervičanu, u regiji Dropula,[2] a zatim je otišao na Sveučilište u Firenci u Italiji, gdje je studirao pedagogiju. U Sovjetskom Savezu magistrirao je iz književnosti. Nakon Drugog svjetskog rata radio je kao književni kritičar i književnik u pedagoškim časopisima Nova škola (alb. Shkolla e re) i Narodno obrazovanje (alb. Arsimi popullor), kao i Naša književnost (alb. Literatura jonë) i Novembar (alb. Nëntori). Bio je član Albanskog udruženja književnika i umjetnika.[3] Spasse je umro u Tirani u Albaniji 1989. godine.

Djelo

Uz različite doprinose na pedagoškom polju i prijevode, glavno mu je polje djelovanja bilo kreativno pisanje, koje je započelo 1930-ih. Objavio je četiri zbirke kratkih priča i deset romana.[3] Spasseov roman Zašto...? (alb. Pse...?, 1935) smatra se možda jednim od najvećih albanskih romana s početka 20. stoljeća.[2] Za vrijeme Drugog svjetskog rata napisao je roman Afërdita (1944), gdje lik seoske učiteljice svladava sve prepreke okupatora. Nakon rata produbljuje tu tematiku romanima Oni ne bijahu sami (Ata nuk ishin vetëm, 1952) o bijedi seoskog života u Zoguovo vrijeme, Afërdita ponovo na selu (Afërdita pësëri në fshat, 1955) o predratnoj učiteljici nakon oslobođenja, Vatre... (Zjare..., 1972) o socijalističkoj izgradnji zemlje te Buđenje (Zgjimi, 1974) o razdoblju nacionalnog preporoda Albanaca.[4]

Kratke priče

  • Kuror rinie (sh. Kruna mladosti), 1934.
  • Në krahët e një femre (sh. U naručju žene), 1934.
  • Nusja pa duvak (sh. Mladenka bez vela), 1944.
  • Të fala nga fshati (sh. Pozdravi sa sela), 1958.

Romani

  • Pse...? (sh. Zašto...?), 1935.
  • Afërdita (sh. Aferdita), 1944.
  • Ata nuk ishin vetëm (sh. Oni ne bijahu sami), 1952.
  • Afërdita përsëri në fshat (sh. Aferdita ponovo na selu), 1954.
  • Buzë liqenit (sh. Uz jezero), 1965.
  • Zjarre... (sh. Vatre...), 1972.
  • Zgjimi (sh. Buđenje), 1973.
  • Pishtarë (sh. Svjetionici), 1975.
  • Ja vdekje ja liri (sh. Smrt ili sloboda), 1978.
  • Kryengritësit (sh. Ustanici), 1983.

Povezano

Reference

  1. Elsie, Robert (2010-03-19). Historical Dictionary of Albania. ISBN 9780810873803. 
  2. 2,0 2,1 Biography of Sterjo Spasse, Robert Elsie, arhivirano iz originala na datum 2013-09-27, pristupljeno 2013-09-22 
  3. 3,0 3,1 (sq) STERJO SPASSE Nga jeta në jetë PSE ?!... (2 izd.), Prishtina: Redaksia e Botimeve "RILINDJA", 1986, p. 211 
  4. Këlmendi 1977, str. 544

Literatura

  • Këlmendi, Ahmet (1977). Povijest svjetske književnosti, knj. 2. "Albanska književnost". Zagreb: Mladost. 
  • p
  • r
  • u
Albanska književnost
15. i 16. stoljeće17. i 18. stoljećeNarodni preporodKasni preporod i stvaranje državeNeovisnost i modernistički nagoni
Socijalističko dobaPoslije Berlinskog zida i 21. vijek
  • Ridvan Dibra
  • Besnik Mustafaj
  • Kolec Traboini
  • Bashkim Shehu
  • Beqe͏̈ Cufaj
  • Luljeta Lleshanaku
  • Leon Qafzezi
  • Fatos Kongoli
  • Ben Blushi
  • Entela Kasi
  • Ornela Vorpsi
  • Jeton Neziraj
  • Migjen Kelmendi
  • Fatos Lubonja
  • Sabit Rrustemi
  • Gëzim Hajdari
  • Arian Leka
  • Flutura Açka
  • Rudi Erebara
  • Ledia Dushi
  • Elvis Malaj
  • Lindita Ahmeti
  • Mimoza Ahmeti
Normativna kontrola Uredi na Wikidati
  • WorldCat identiteti
  • VIAF: 117918260
  • LCCN: n85318443
  • ISNI: 0000 0000 8414 3762
  • GND: 119549743
  • SUDOC: 224751980
  • BNF: cb127815436 (podaci)
  • NKC: js2014840786