Kasiti

Kasiti su staroistočno planinsko pleme, koje se doselilo do planina Zagros i do Mesopotamije između 3000 i 4000. pne. Nisu govorili indoevropskim, a ni semitskim jezikom. Osvojili su Mesopotamiju, na taj način okončavši period stare Babilonije i po prvi put su stvorili mrežu nezavisnih gradova država na teritoriji, koja se može zvati Babilonija. Prema konvencionalnoj hronologiji kasitska hegemonija u Babilonu, Nipuru i drugim centrima trajala je od 1595. do 1155. pne..

Uspon Kasita

Ne zna se pradomovina Kasita, ali izgleda da je bila iza masiva Zagros u Luristanu. Po prvi put se se pojavili u historiji u 18. vijeku pne., kada su napali Babiloniju u doba vlasti Hamurabijeva sina Samsulune (vl. 1749. - 1712 pne.). Samsuluna ih je odbio.

Nakon pada Babilona od strane Hetita 1595. pne. postepeno su osvajali djelove sjeverne Babilonije, a čitavu Babiloniju su osvojili do oko 1475. pne. Hetiti su oteli idola Marduka, ali Kasiti su uspeli da vrate Marduka u Babilon i njega su izjednačili sa svojim bogom Šukamunom.

Okolnosti njihova uspona nisu poznate zbog izostanka dokumentacije iz tzv. mračnog doba. Nije očuvan nijedan dokument ili natpis na kasitskom jeziku, pa je vjerovatno da to nije bilo slučajno, nego da su službeni krugovi postali nepismeni u kasitsko doba. Kasitski vladari su preimenovali Babilon u Karanduniaš, koji je ponovo postao politička i vojna sila Starog Istoka. Sagrađena je nova prestolnica Dur-Kurigalzu u čast kasitskog vladara Kurigalze I (oko 1400-oko 1375. pne.). Njegovi naslednici Kadašman Enlil I i Burnaburiaš II održavali su prepisku sa egipatskim faraonima Amenhotepom III i Akhenatonom ( Amenhotep IV), a ta prepiska je poznata kao pisma iz Amarne.

Četverovjekovna vladavina

Kasiti su stvorili relativnu političku stabilnost. Vladali su Babilonijom gotovo bez prekida preko 400 godina. Bila je to najduža vlast jedne dinastije u historiji Babilonije.

Transformacijom južne Mezopotamije u teritorijalnu državu iz prethodne mreže nezavisnih gradova-država stvorilo je od Babilonije međunarodnu silu. Kasitski kraljevi su održavali trgovinu i diplomatske veze sa Asirijom, Egiptom, Elamom i Hetitima. Kasitska vladarska kuća je ojačala saveze ženidbama sa drugim kraljevskim porodicama. Bilo je stranih trgovaca u Babilonu i drugim gradovima, a babilonski trgovci su bili aktivni od Egipta do Asirije i Anadolije. Egipat je bio najznačajniji izvor numibijskog zlata. Kasitski utezi, mere i pečati nađeni su bili čak u Tebi u Grčkoj, u južnoj Jermeniji i u brodovima potopljenim kraj južnih obala Turske.

Kasitski kralj je održavao kontrolu kraljevstva mrežom provincija, kojima je vladao preko guvernera. Pored najvažnijih gradova Babilona i Dur-Kurigalzu ponovo obnovljeni grad Nipur je postao jedan od najznačajnih regionalnih centara. Nipur je ranije bio veliki grad, koji je napušten 1730. pne., pa je ponovo obnovljen u kasitskom periodu, a hramovi su obnovljeni na starim temeljima. Guverner Nipura je bio najvažnija osoba posle kralja.

Drugi značajni centri tokom kasitskog perioda bili su Larsa, Sipar i Susa. Čak i nakon svrgavanja kasitske dinastije 1155. pne. ostao je sistem regionalnih administracija, a zemlja je ostala ujedinjena pod Drugom dinastijom od Isina.

Dokumentacija o kasitskom periodu najviše je ostala zahvaljujući hiljadama iskopanih pločica i fragmenata. To su bili administrativni i zakonski tekstovi, pisma, pečati, povelje i drugi tekstovi.

Kasiti su se tokom nekoliko vekova asimilirali u babilonsko stanovništvo. Od poslednjih kasitskih kraljeva osam ih je imalo akadska imena. Elamiti su osvojili Babiloniju u 12. vijeku pne. i tada su okončali 4 veka kasitske vlasti nad Babilonijim. Zadnji kasitski kralj Anlilnadinakhe zarobljen je i zatvoren u Susi, gde je i umro.

Kultura

Kasiti su se bavili lovom i ribolovom, ali postepeno su promenili način života i bavili su se ratarstvom i stočarstvom. Poznavali su keramiku, praćke i koplja. Koristili su oštro kamenje za oranje, a noževe su pravili od kremena. Prije dolaska do planina Zagrosa nisu poznavali metal, a počeli su ga koristiti tek od svoga boravka na tom masivu. Kasnije su ostala plemena Iranske visoravni kopirala umjetnost Kasita. U njihovim grobovima su nađeno brončani objekti, što je pokazivalo da oni sahranjuju mrtve sa njihovim oružjem.

Vanjske veze

Kasiti na Wikimedijinoj ostavi

• Daniel A. Nevez, 'Provincial administration at Kassite Nippur' Arhivirano 2006-07-19 na Wayback Machine-u abstract of a dissertation gives details of Kassite Nippur and Babylonia.
• Christopher Edens, "Structure, Power and Legitimation in Kassite Babylonia"
• Richard Hooker, "The Kassites: 1530-1170 The Kassite Interregnum" Arhivirano 2005-02-12 na Wayback Machine-u
• David W. Koeller, "Kassite rule in Mesopotamia" Arhivirano 2004-12-04 na Wayback Machine-u

• p
• r
• u

Iranska historija

Prahistorija

Neiranske arh. kulture	Kašafrudska kultura (o. 800.000. pne.) • Crvenokeramička kultura (o. 6000. pne.) • Sivokeramička kultura (o. 5200. pne.) • Zajanderudska kultura (o. 4000. pne.) • Kursko‑araksanska kultura (3400. – 2000. pne.) • Džiroftska kultura (3200. – 2100. pne.) • Moganska kultura (o. 1000. pne.)
Pra(indo)iranske arh. kulture	Poltavkanska kultura (2700. – 2100. pne.) • Abaševska kultura (2500. – 1900. pne.) • Srubna kultura (2000. – 1100. pne.) • Sintaštska kultura (2100. – 1800. pne.) • Andronovska kultura (2200. – 1000. pne.) • Baktrijsko‑margijanski arheološki kompleks (2300. – 1700. pne.) • Jaška kultura (1500. – 1100. pne.)

Stari vijek

Prediranske civilizacije	Proto‑Elam (3200. – 2700. pne.) • Elam (2700. – 539. pne.) • Gutija (2400. – 2000. pne.) • Lulubija (2400. – 650. pne.) • Mitanija (1600. – 1200. pne.) • Kasitija (1600. – 1150. pne.) • Maneja (850. – 609. pne.) • Urartu (860. – 590. pne.)
Drevne iranske monarhije	Medijska Monarhija (728. – 550. pne.) • Ahemenidska Monarhija (550. – 330. pne.) • Seleukidska Monarhija (312. – 247. pne.) • Partska Monarhija (247. pne. – 224.) • Sasanidska Monarhija (224. – 651.)
Marginalne monarhije	Atropatena (323. pne. – 200.) • Grčko‑baktrijska Monarhija (256. – 125. pne.) • Indo‑partska Monarhija (12. pne. – 100.) • Kušanska Monarhija (30. – 375.) • Hefthaliti (408. – 670.)

Srednji vijek

Doba arapskih kalifata	Rašidunski Kalifat (651. – 661.) • Omejadski Kalifat (661. – 750.) • Abasidski Kalifat (750. – 821.)
Iranske islamske monarhije	Tahiridska Monarhija (821. – 873.) • Safaridska Monarhija (861. – 1003.) • Samanidska Monarhija (819. – 999.) • Bujidska Monarhija (934. – 1055.) • Gaznavidska Monarhija (963. – 1187.) • Guridska Monarhija (1148. – 1215.) • Seldžučka Monarhija (1037. – 1194.) • Horezmijska Monarhija (1077. – 1231.)
Lokalne iranske dinastije	Dabujidi (642. – 760.) • Bavandidi (665. – 1349.) • Zajdidi (864. – 928.) • Sadžidi (890. – 929.) • Zijaridi (928. – 1043.) • Salaridi (941. – 1062.)
Iransko-mongolske monarhije	Ilhanidska Monarhija (1256. – 1335.) • Timuridska Monarhija (1370. – 1507.)
Iranske i turkijske dinastije	Kartidi (1231. – 1389.) • Muzafaridi (1314. – 1393.) • Čupanidi (1337. – 1357.) • Džalajeridi (1339. – 1432.) • Kara-Kojunlu (1375. – 1468.) • Ak-Kojunlu (1378. – 1501.)

Novi vijek

Rani novi vijek	Safavidska Monarhija (1501. – 1736.) • Hotakijska Monarhija (1709. – 1738.) • Afšaridska Monarhija (1736. – 1796.)
Kasni novi vijek	Zandijska Monarhija (1750. – 1794.) • Kadžarska Monarhija (1785. – 1925.) • Iranska ustavna revolucija (1905. – 1911.)

Najnovije doba

Doba monarhije	Pahlavijska dinastija (1925. – 1979.) • Iranska revolucija (1978. – 1979.)
Doba republike	Iranska privremena vlada (1979.) • Islamska Republika Iran (1978. – danas)

Historija po temama	Diplomacija • Ekonomija • Grbovi • Književnost • Novac • Odlikovanja • Pečati • Potresi • Pravo • Sport • Vojska • Zastave
Srodni članci	Arheologija • Historiografija • Kronologija • Kartografija • Iranski narodi (drevni) • Iranski kulturni kontinent • Terminologija Irana i Perzije • Popis historijskih prijestolnica • Popis vladara