Atropatena

Atropatena
?
320-ih pne–200 ?
Položaj Atropatene
Položaj Atropatene
Zapadna Azija i Istočni Meditran nakon Četvrtog rata dijadoha godine 301. pne..
  • Medija Atropatena, na jugozapadnoj obali Kaspijskog mora, je do tog trenutka, proglasila nezavisnost.
  • Ostatak Medije, koji se nalazi na jugu, je ostao pod seleukidskom vlašću.
Glavni grad Ganzak
Vlast Monarhija
Historijska era Stari vijek
 - Uspostava
 - Prestanak

Atropatena (latinski: Atropatene) ili Atropatenska Medija (latinski: Media Atropatene) je drevno kraljevstvo koje su u 4. vijeku pne. uspostavili iranski velmože u sjeverozapadnom dijelu nekadašnje perzijske satrapije Medije. Ime je dobila po svom osnivaču Atropatu, perzijskom plemiću koji je nakon Aleksandrovog osvajanja Perzije postao tast makedonskog oficira Perdike. Kada je godine 323. pne. Aleksandar umro, Perdika je proglašen regentom te je odlučio reorganizirati carstvo podjelom u Babilonu. Dotadašnja satrapija Medija je podijeljena u dvije nove satrapije - tzv. Velika Medija koja je pripala makedonskom generalu Pitonu i manji, sjeverozapadni dio koji je pripao Atropatu i otada postao poznat kao Atropatova Medija.

Atropat je nakon smrti svog zeta, koristeći kaos nastao stalnim ratovima dijadoha, proglasio nezavisnost i odbio priznati Seleuka I Nikatora za svog vladara. U kasnijim decenijima, atropatenski vladari su povremeno postajali vazalima Seleukida, da bi se potom počeli okretati Partskom Carstvu i Arsakidima, koji su njihovo područje zvali Aturpatakan. S vremenom su Arsakidi anektirali Atropatenu, ali je ona tada već stekla zasebni karakter i više nikada nije administrativno pripajana Mediji. Svoj karakter i naziv je Atropatena zadržala i pod Sasanidima, a u 7. vijeku su je pod kalifom Umarom anektirali Arapi. Naziv Aturpatakan je s vremenom pod uticajem arapskog jezika evoluirao u današnji Azarbajdžan.

Izvori

  • Chaumont, M. L. (1989), „Atropates”, Encyclopaedia Iranica, 3.1, London: Routledge & Kegan Paul 
  • de Planhol, X. (1989), „Azerbaijan I: Geography”, Encyclopaedia Iranica, 3.1, London: Routledge & Kegan Paul 
  • Schippmann, K. (1989), „Azerbaijan III: Pre-Islamic History”, Encyclopaedia Iranica, 3.1, London: Routledge & Kegan Paul 
  • Bosworth, C.E. (1989), „Azerbaijan IV: Islamic History to 1941”, Encyclopaedia Iranica, 3.1, London: Routledge & Kegan Paul 
  • p
  • r
  • u
Prahistorija
Neiranske arh. kulture
Kašafrudska kultura (o. 800.000. pne.) • Crvenokeramička kultura (o. 6000. pne.) • Sivokeramička kultura (o. 5200. pne.) • Zajanderudska kultura (o. 4000. pne.) • Kursko‑araksanska kultura (3400. – 2000. pne.) • Džiroftska kultura (3200. – 2100. pne.) • Moganska kultura (o. 1000. pne.)
Pra(indo)iranske arh. kulture
Poltavkanska kultura (2700. – 2100. pne.) • Abaševska kultura (2500. – 1900. pne.) • Srubna kultura (2000. – 1100. pne.) • Sintaštska kultura (2100. – 1800. pne.) • Andronovska kultura (2200. – 1000. pne.) • Baktrijsko‑margijanski arheološki kompleks (2300. – 1700. pne.) • Jaška kultura (1500. – 1100. pne.)
Stari vijek
Prediranske civilizacije
Proto‑Elam (3200. – 2700. pne.) • Elam (2700. – 539. pne.) • Gutija (2400. – 2000. pne.) • Lulubija (2400. – 650. pne.) • Mitanija (1600. – 1200. pne.) • Kasitija (1600. – 1150. pne.) • Maneja (850. – 609. pne.) • Urartu (860. – 590. pne.)
Drevne iranske monarhije
Medijska Monarhija (728. – 550. pne.) • Ahemenidska Monarhija (550. – 330. pne.) • Seleukidska Monarhija (312. – 247. pne.) • Partska Monarhija (247. pne. – 224.) • Sasanidska Monarhija (224. – 651.)
Marginalne monarhije
Atropatena (323. pne. – 200.) • Grčko‑baktrijska Monarhija (256. – 125. pne.) • Indo‑partska Monarhija (12. pne. – 100.) • Kušanska Monarhija (30. – 375.) • Hefthaliti (408. – 670.)
Srednji vijek
Doba arapskih kalifata
Rašidunski Kalifat (651. – 661.) • Omejadski Kalifat (661. – 750.) • Abasidski Kalifat (750. – 821.)
Iranske islamske monarhije
Tahiridska Monarhija (821. – 873.) • Safaridska Monarhija (861. – 1003.) • Samanidska Monarhija (819. – 999.) • Bujidska Monarhija (934. – 1055.) • Gaznavidska Monarhija (963. – 1187.) • Guridska Monarhija (1148. – 1215.) • Seldžučka Monarhija (1037. – 1194.) • Horezmijska Monarhija (1077. – 1231.)
Lokalne iranske dinastije
Dabujidi (642. – 760.) • Bavandidi (665. – 1349.) • Zajdidi (864. – 928.) • Sadžidi (890. – 929.) • Zijaridi (928. – 1043.) • Salaridi (941. – 1062.)
Iransko-mongolske monarhije
Ilhanidska Monarhija (1256. – 1335.) • Timuridska Monarhija (1370. – 1507.)
Iranske i turkijske dinastije
Kartidi (1231. – 1389.) • Muzafaridi (1314. – 1393.) • Čupanidi (1337. – 1357.) • Džalajeridi (1339. – 1432.) • Kara-Kojunlu (1375. – 1468.) • Ak-Kojunlu (1378. – 1501.)
Novi vijek
Rani novi vijek
Safavidska Monarhija (1501. – 1736.) • Hotakijska Monarhija (1709. – 1738.) • Afšaridska Monarhija (1736. – 1796.)
Kasni novi vijek
Zandijska Monarhija (1750. – 1794.)Kadžarska Monarhija (1785. – 1925.) • Iranska ustavna revolucija (1905. – 1911.)
Najnovije doba
Doba monarhije
Pahlavijska dinastija (1925. – 1979.)Iranska revolucija (1978. – 1979.)
Doba republike
Iranska privremena vlada (1979.)Islamska Republika Iran (1978. – danas)
Kronološko-geografsko rasprostiranje Irana
Kronološko-geografsko rasprostiranje Irana
Historija po temama
Diplomacija • Ekonomija • Grbovi • Književnost • Novac • Odlikovanja • Pečati • Potresi • Pravo • Sport • Vojska • Zastave
Srodni članci
Arheologija • Historiografija • Kronologija • KartografijaIranski narodi (drevni) • Iranski kulturni kontinentTerminologija Irana i PerzijePopis historijskih prijestolnica • Popis vladara