Iranski narodi
Indoevropljani |
---|
Indoevropski jezici |
Albanski | Anadolijski | Armenski Baltički | Keltski | Dački | Germanski Grčki | Indoiranski | Italski Slavenski | Trački | Toharski |
Indoevropski narodi |
Albanci | Anadolci | Armenci Balti | Kelti | Germani Grci | Indoarijci | Iranski narodi Italski narodi | Slaveni | Tračani | Tohari |
Praindoevropljani |
Jezik | Društvo | Religija Kurgan | Jamna | Svezana keramika |
Teorije o migracijama |
Kurganska | Anadolska | Pravedski kontinuitet Paleolitski kontinuitet |
Indoevropski studiji |
Iranski narodi su, u etničko-jezičkom smislu, potomci iranske grane starih Indoiranaca. Ime Iran potiče od riječi Arya, tj. Arijan.
Definisanje iranskih naroda
U iranske narode spadaju narodi koji govore iranske jezike, u smislu da iranski podrazumijeva veoma rastegljiv pojam koji se može primijeniti na različite narode i jezike, od kojih mnogi dijele zajedničko porijeklo od posebne grane starih Arijanaca (Iranaca). Narodi ove porodice su Perzijanci (i Tadžici), Paštuni, Kurdi, Osetijci, Baluči i drugi.
Iako se većina iranskih naroda nalazi u oblasti Iranske visoravni, mogi su se iselili te se mogu naći od Kavkaza i Turske do rijeke Ind i zapadne Kine. Iranski narodi su se često miješali s drugim etnilčkim grupama, a jedan od primjera su i Hazari, koji pokazuju specifično tursko-mongolsko porijeklo koje ih čini drukčijim od ostalin iranskih naroda. Baludži su se isto tako u nešto manjoj mjeri miješali s indijskim narodima kao što su Brahui, dok su se Oseti mijeđali s Gruzijcima, Rusima i drugim narodima s kojima žive. Kurdi su primjer vrlo specifičnog iranskog naroda koji je, usprkos iskazivanja mnogih veza s drugim iranskim narodima, također etnički vezan za Kavkaz, Anadoliju i druge oblasti. Čak su se i sami Perzijanci bez svake sumnje miješali s raznim osvajačima, kao i s domorocima Iranske visoravni kao što su Elamiti. Tako, slično kao i neki germanski narodi poput Engleza, koji su i germanskog i keltskog porijekla, iranski narodi predstavljaju etnolingvističke grupe, ali i pokazuju zajedničko porijeklo i/ili kulturne značajke koje su temelj njihovog identiteta.
Za neke od drevnih naroda kao što su Skiti, Sarmati i Alani se također vjeruje kako pripadaju grupi iranskih naroda, a to se temelji na šturim podacima o njihovim jezicima kao i kulturnom i drugom identitetu njihovih suvremenih potomaka. Međutim, to što se za njih koristi izraz "iranski" sam po sebi ne označava da su na bilo koji način povezani s modernom državom Iran. Grupa iranskih jezika je ništa drugo do pod-grana Indoiranskih jezika, koja je pak, dio indoevropske porodice jezika, za koju se donedavno koristio izraz "arijska".
Geografska koncentracija
Vjeruje se da u današnjem svijetu oko 150 miliona ljudi govori iranskim jezicima. Trenutno je njihov najveći broj koncentiran u Iranu, Afganistanu, Tadžikistanu, zapadnom Pakistanu, kurdskim oblastima (za koje se ponekad koristi izraz Kurdistan) Turske, Iraka, Irana i Sirije, kao i u dijelovima Uzbekistana (pogotovo oko Samarkanda i Fergane), Kavkaza (Osetija i Azerbejdžan) i zapadnoj Kini.
Genetički testovi i moguće veze
Genetski tetsovi iranskih naroda su pokazali da mnogi od njih posjeduju zajedničko porijeklo, ali i da se mogu očekivati regionalne varijacije. Usprkos tome preliminarni genetički podaci ukazuju na zajedništvo među većinom iranskih naroda:
Populacije zapadno od bazena Inda, uključuje one iz Irana, Anadolije i Kavkaza, pokazuju zajedničku kompoziciju mtDNA loze, koja se uglavnom sastoji od zapadnih evroazijskih loza, s vrlo malo doprinosa iz Južne Azije i istočne Evroazije (graf. 1). Zapravo, različite iranske populacije pokazuju priličan stupanj homogenosti. To nije iskazano samo u beznačajnim FST vrijednosti i PC grafikonu (graf. 6) nego isto tako i u rezultatima SAMOVA-e, gdje značajna genetička barijera razdvaja populacije zapadno od Pakistana od onih istočno i sjeverno od doline Inda (rezultati nisu pokazani). Ova zapažanja sugeriraju da da postoji ili zajedničko porijeklo među suvremenim iranskim narodima i/ili ekstenzivna razmjena gena među njima.[1]
Opće govoreći, rezultati ovog istraživanja pokazuju da su mnogi zajednički genetski markeri pronađeni među iranskim narodima oko Tigrisa i u oblastima oko Inda. To odgovara iranskim jezicima čiji je raspon od Kavkaza i kurskih oblasti u regiji Zagros pa sve na istok do zapadnog Pakistana i Tadžikistana, kao i dijelova Uzbekistana i Centralne Azije.
Popis iranskih naroda
Prošlost
- Perzijanci
- Medijci
- Parti
- Parni
- Kimerijci (iranski etnicitet im nije u potpunosti potvređen)
- Sigynnae (iranski etnicitet nepoznat, poznati iz nekoliko opskurnih kronika)
- Skiti
- Sarmati, uključujući Rhoxolane, Jazigi, Siraci, a neki i Alane smatraju dijelom Sarmata
- Baktrijci
- Horezmijci
- Alani
- Saka
- Sogdijanci
- Masageti
- Kamboje
- Pallave, potomci perzijskih osvajača Indije
- Indo-Skiti
Današnjica
Suvremeni iranski narodi su:
Veze
Izvori
- Banuazizi, Ali and Weiner, Myron (eds.). The State, Religion, and Ethnic Politics: Afghanistan, Iran, and Pakistan (Contemporary Issues in the Middle East), Syracuse University Press (August, 1988)
- Khoury, Philip and Kostiner, Joseph. Tribes and State Formation in the Middle East, University of California Press (May, 1991)
- McDowall, David. A Modern History of the Kurds, I.B. Tauris; 3rd Rev edition (May 14, 2004)
- Sims-Williams, Nicholas. Indo-Iranian Languages and Peoples, British Academy (March 27, 2003)
- The Iranian Peoples of the Caucasus, Routledge Curzon
- Ethnologue report for Iranian
- Encyclopedia Britannica: Iranian languages
- Where West Meets East: The Complex mtDNA Landscape of the Southwest and Central Asian Corridor, Am. J. Hum. Genet., 74:827-845, 2004
Vanjske veze
- The Iranian people around the world
- p
- r
- u
Neiranske arh. kulture | Kašafrudska kultura (o. 800.000. pne.) • Crvenokeramička kultura (o. 6000. pne.) • Sivokeramička kultura (o. 5200. pne.) • Zajanderudska kultura (o. 4000. pne.) • Kursko‑araksanska kultura (3400. – 2000. pne.) • Džiroftska kultura (3200. – 2100. pne.) • Moganska kultura (o. 1000. pne.) |
---|---|
Pra(indo)iranske arh. kulture | Poltavkanska kultura (2700. – 2100. pne.) • Abaševska kultura (2500. – 1900. pne.) • Srubna kultura (2000. – 1100. pne.) • Sintaštska kultura (2100. – 1800. pne.) • Andronovska kultura (2200. – 1000. pne.) • Baktrijsko‑margijanski arheološki kompleks (2300. – 1700. pne.) • Jaška kultura (1500. – 1100. pne.) |
Prediranske civilizacije | |
---|---|
Drevne iranske monarhije | Medijska Monarhija (728. – 550. pne.) • Ahemenidska Monarhija (550. – 330. pne.) • Seleukidska Monarhija (312. – 247. pne.) • Partska Monarhija (247. pne. – 224.) • Sasanidska Monarhija (224. – 651.) |
Marginalne monarhije | Atropatena (323. pne. – 200.) • Grčko‑baktrijska Monarhija (256. – 125. pne.) • Indo‑partska Monarhija (12. pne. – 100.) • Kušanska Monarhija (30. – 375.) • Hefthaliti (408. – 670.) |
Doba arapskih kalifata | Rašidunski Kalifat (651. – 661.) • Omejadski Kalifat (661. – 750.) • Abasidski Kalifat (750. – 821.) |
---|---|
Iranske islamske monarhije | Tahiridska Monarhija (821. – 873.) • Safaridska Monarhija (861. – 1003.) • Samanidska Monarhija (819. – 999.) • Bujidska Monarhija (934. – 1055.) • Gaznavidska Monarhija (963. – 1187.) • Guridska Monarhija (1148. – 1215.) • Seldžučka Monarhija (1037. – 1194.) • Horezmijska Monarhija (1077. – 1231.) |
Lokalne iranske dinastije | |
Iransko-mongolske monarhije | Ilhanidska Monarhija (1256. – 1335.) • Timuridska Monarhija (1370. – 1507.) |
Iranske i turkijske dinastije | Kartidi (1231. – 1389.) • Muzafaridi (1314. – 1393.) • Čupanidi (1337. – 1357.) • Džalajeridi (1339. – 1432.) • Kara-Kojunlu (1375. – 1468.) • Ak-Kojunlu (1378. – 1501.) |
Rani novi vijek | Safavidska Monarhija (1501. – 1736.) • Hotakijska Monarhija (1709. – 1738.) • Afšaridska Monarhija (1736. – 1796.) |
---|---|
Kasni novi vijek | Zandijska Monarhija (1750. – 1794.) • Kadžarska Monarhija (1785. – 1925.) • Iranska ustavna revolucija (1905. – 1911.) |
Doba monarhije | Pahlavijska dinastija (1925. – 1979.) • Iranska revolucija (1978. – 1979.) |
---|---|
Doba republike | Iranska privremena vlada (1979.) • Islamska Republika Iran (1978. – danas) |
Historija po temama | Diplomacija • Ekonomija • Grbovi • Književnost • Novac • Odlikovanja • Pečati • Potresi • Pravo • Sport • Vojska • Zastave |
---|---|
Srodni članci | Arheologija • Historiografija • Kronologija • Kartografija • Iranski narodi (drevni) • Iranski kulturni kontinent • Terminologija Irana i Perzije • Popis historijskih prijestolnica • Popis vladara |