Kalesija

Kalesija je općina u Bosni i Hercegovini koja administrativno pripada Tuzlanskom kantonu Federacije BiH. Dio nekadašnje općine je po Daytonskom mirovnom sporazumu pripado Republici Srpskoj i sada čini općinu pod nazivom Osmaci.

Geografija

Općina Kalesija smještena je u sjeveroistočnoj Bosni na području gornjeg toka rijeke Spreče, odnosno u njenoj aluvijalnoj ravni i južnim obroncima planine Majevice te sjevernim rubnim dijelovima Javornika. Opcinsko područje danas ima površinu od 201 km² i čini 0,39 % teritorije Bosne i Hercegovine. Ima povoljan prirodnogeografski položaj. Preko njene teritorije prolazi magistralna putna saobracajnica Tuzla - Zvornik, koja je naslijedila ulogu povezivanja spomenutog prostora još iz antičkog perioda. Također, preko kalesijske teritorije prolazi željeznička pruga Tuzla - Živinice - Kalesija - Zvornik. Zahvaljujući spomenutim komunikacijama područje Kalesije ima kvalitetniju vezu s regijom i ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine.

Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Kalesija imala je 41.795 stanovnika, raspoređenih u 40 naselja.

Nacionalni sastav:

• Muslimani - 33.226 (79,49%)
• Srbi - 7.669 (18,34%)
• Hrvati - 33 (0,07%)
• "Jugoslaveni" - 270 (0,64%)
• ostali - 597 (1,46%)

Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći:

ukupno: 32.577

• Muslimani - 24.771 (76,03%)
• Srbi - 7.606 (23,34%)
• Hrvati - 40 (0,12%)
• "Jugoslaveni" - 23 (0,07%)
• ostali - 137 (0,44%)

Naseljena mjesta

Babajići, Bajre, Bara, Barčići, Borogovo, Brdo, Brezik, Bulatovci, Caparde, Carska Bašta, Centar, Ćive, Dolina, Dubnica, Džafići, Gojčin, Gornja Kalesija, Hadžići, Hajvazi, Hemlijaši, Horozovina, Hrasno Donje, Hrasno Gornje, Hrvačići, Ibralići, Jajići, Jeginov Lug, Jelovo Brdo, Jusupovići, Kadrići, Kalesija, Kalesija Centar, Kalesija Selo, Karavlasi, Katanovići, Kikači, Kosovača, Kulina, Kurtići, Kusonje, Lipovice, Mahala, Masle, Matkovac, Memići, Mešići, Meškovići, Miljanovci, Muratovići, Novo Naselje, Osmaci, Paljevine, Panduri, Paraći, Petrovice, Petrovice Gornje, Pjanići, Prnjavor, Rainci Donji, Rainci Gornji, Rakino Brdo, Sajtovići, Sarači, Seljublje, Smajići, Sprečansko polje, Staro Selo, Suhopolje, Šahbazi, Šeher, Šehići, Tojšići, Viličevići (Vilčevići), Vukovije Donje, Vukovije Gornje, Zelina, Zolje, Zukići i Zulfići.

Uprava

Povijest

Povijest općine Kalesije je veoma burna na ovom području su se desili neki veoma važni događaji za cijelu BIH kao što je sastanak na stolicama.

Gospodarstvo

Poznate osobe

Na području općine Kalesije u njenoj historiji su se rodile mnoge poznate ličnosti na nivou BIH.

• Kalesijski zvuci, muzička grupa grupa iz Kalesije poznati po saradnji sa pjevačicom Senny
• Miralem Pjanić , poznati nogometaš reprezentativac Bosne i Hercegovine;
• Salih Zahirović - "Sonja" , poznati navijač iz Kalesije;
• Salkan Malović - "Beli" , bivši nogometaš Jedinstva iz Kalesije;
• Enis Zahirović , bivši nogometaš Jedinstva iz Kalesije, Slobode iz Tuzle i Cibalije iz Vinkovaca;

Spomenici i znamenitosti

Na više lokacija postoje i ostaci tvrđava – gradina iz najstarijih vremena, a najpoznatije su: Gojčin, Zolje – Jajići, te ispod Pješavice. Od vjerskih objekata najpoznatiji su: stare džamije u Hemlijašima i Lipovicama izgrađene na tzv. "Pašinom putu" iz perioda turske vladavine, a u Dubnici je pravoslavna crkva izgrađena u 16. vijeku.^[1]

Nacionalni spomenici

Glavni članak: Nacionalni spomenici u Kalesiji

Obrazovanje

Kultura

Sport

Vanjske veze

Kalesija na Wikimedijinoj ostavi

• Kalesija online, sajt kalesijske raje
• Općina Kalesija, oficijelna stranica
• Kalesija Online
• Nezavisni Kalesijski Portal
• Radio Feral
• Osnovna škola Kalesija Arhivirano 2015-11-02 na Wayback Machine-u
• Sarajevska Mljekara - Farma Spreča

Ovaj članak o općini u BiH je u začetku. Možete pomoći Wikipediji tako da ga proširite.

• p
• r
• u

Administrativna podjela Bosne i Hercegovine

p r u Entiteti Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine Republika Srpska

p r u Kantoni/županije Federacije Bosne i Hercegovine
Unsko-sanski  Srednjobosanski  Posavski  Hercegovačko-neretvanski  Tuzlanski  Zapadnohercegovački  Zeničko-dobojski  Sarajevski  Bosansko-podrinjski  Kanton br. 10

p r u Distrikti Bosne i Hercegovine
Brčko Distrikt

p r u Općine/opštine i gradovi Bosne Hercegovine
Glavni grad	Sarajevo
Općine i gradovi Federacije Bosne i Hercegovine	Gradovi Grad Bihać Grad Mostar Glavni grad Sarajevo Grad Široki Brijeg Grad Tuzla Grad Zenica Općine Banovići Bosanska Krupa Bosanski Petrovac Bosansko Grahovo Breza Bugojno Busovača Bužim Čapljina Cazin Čelić Centar Čitluk Drvar Doboj Istok Doboj Jug Dobratići Domaljevac-Šamac Donji Vakuf Foča-Ustikolina Fojnica Glamoč Goražde Gornji Vakuf-Uskoplje Gračanica Gradačac Grude Hadžići Ilidža Ilijaš Jablanica Jajce Kakanj Kalesija Kiseljak Kladanj Ključ Konjic Kreševo Kupres Livno Ljubuški Lukavac Maglaj Neum Novi Grad Novo Sarajevo Novi Travnik Odžak Olovo Orašje Pale Posušje Prozor-Rama Ravno Sanski Most Sapna Srebrenik Stari Grad Stolac Teočak Tešanj Tomislavgrad Travnik Trnovo Usora Vareš Velika Kladuša Visoko Vitez Vogošća Zavidovići Žepče Živinice
Opštine i gradovi Republike Srpske	Gradovi Grad Banja Luka Grad Bijeljina Grad Doboj Grad Istočno Sarajevo Grad Prijedor Grad Trebinje Opštine Berkovići Bileća Brod Bratunac Čajniče Čelinac Derventa Donji Žabar Foča Gacko Gradiška Han Pijesak Istočni Drvar Istočna Ilidža Istočni Mostar Istočni Stari Grad Istočno Novo Sarajevo Jezero Kalinovik Kneževo Kostajnica Kozarska Dubica Kotor Varoš Krupa na Uni Kupres Laktaši Ljubinje Lopare Milići Modriča Mrkonjić Grad Nevesinje Novi Grad Novo Goražde Osmaci Oštra Luka Pale Pelagićevo Petrovac Petrovo Prnjavor Ribnik Rogatica Rudo Stanari Šamac Šekovići Šipovo Sokolac Srbac Srebrenica Teslić Trnovo Ugljevik Višegrad Vlasenica Vukosavlje Zvornik
Brčko Distrikt	Brčko

1. ↑ „O kalesijio”. kalesija.ba. Pristupljeno 15. 1. 2020.