Ilidža

Ilidža

Entitet	Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton/županija	Sarajevski
Sjedište	Ilidža
Načelnik	Nermin Muzur
Površina	143 km2 km²
Stanovništvo  - Ukupno  - Gustoća	66 730 470/km²

Ilidža je zapadni dio Sarajeva, glavnog grada Bosne i Hercegovine koji se nalazi u središnjem dijelu zemlje. Ilidža je najstarije naseljeno područje Sarajeva bogato prirodnim ljepotama, s gradom povezano tramvajem i auto-putem.

Općina Ilidža jedna je od devet općina kantona Sarajevo. Smještena je na središnjem dijelu važnog prirodnog magistralnog pravca koji ide dolinom rijeka Bosne i Neretve, povezujući srednju Europu na sjeveru i Jadransko more na jugu. Za samo 2h i 45 min. vožnje kolima može se s Ilidže, koja je na 490 m nadmorske visine, spustiti na obalu Jadranskog mora i uživati u blagoj mediteranskoj klimi.

Ti utjecaji su kako gospodarski tako i urbani u najširem smislu (kultura, obrazovanje, zdravstvo, sport i razonoda, uprava itd.). Veze u prostoru ostvarene su preko osnovnih prometnih pravaca koji ujedno znače i urbane razvojne okosnice. Centralnu točku u kojoj se sustižu ovi razvojni pravci čini Općina Ilidža u Sarajevskom polju. Ona je dio urbane cjeline Sarajeva, ali s naglašenom morfološkom i urbanom izražajnošću i okolnostima. Prirodni resursi, drastično različiti od kotline Miljacke u kojoj se smjestilo Sarajevo, određuju tu njenu prepoznatljivu sliku. Ilidža je banjsko i klimatološko lječilište, rekreacijski centar i izletište.

Zemljopis

Smještena je na 490 metara nadmorske visine, 12 km jugozapadno od centra Sarajeva. Prije rata ukupna površina područja Općine obuhvaćala je 162 km2. Daytonskim sporazumom od dijela općine formirana je općina Istočna Ilidža, tako da ukupna površina sada iznosi oko 149 km2.

Reljef

Reljef područja Ilidža različitog je oblika - od tipičnog ravničarskog (28%) do brsko-planinskog (72%). Područje planine Igman prirodno je ograničilo općinu s jugozapadne strane. Upravo padine planine Igman čine prirodni amfiteatar idući od Krupca na istoku, preko Hrasnice do Blažuja i Raskršća na zapadu. Najveće rasprostranjenje u građi Igmana imaju mezozojske naslage, uglavnom trijaske i jursko-kredne, predstavljene krečnjacima, dolomitima, pješčarima, glinicama, laporcima, kvarcnim pješčarima. Veliki dio teritorije općine Ilidža izgrađen je od kenozojskih tercijarnih (miocenskih) i kvartarnih tvorevina, koje su predstavljene glinovitim, ilovastim, šljunkovito -pjeskovitim i drobinskim nanosima. Sarajevsko polje karakteristično je po aluvijalnim naslagama od šljunska i pijeska, kao i riječne terase u dolinama rijeka na kojima su u gornjim nivoima naslage pretežno cementovane.

Klizišta kao savremeni egzogeni proces predstavljaju veliki problem i pravi su rizik pri gradnji i sanaciji objekata. Na području Ilidže evidentirano je 25 klizišta.

Vode

Glavnina teritorija je u porječju rijeke Bosne, gdje se nalazi i popularno izletište Vrelo Bosne. U prvih nekoliko kilometara toka Bosna prima tri desne pritoke, Željeznicu (sa Treskavice), Dobrinju (sa Trebevića) i Miljacku (sa Jahorine i Romanije) i jednu lijevu, Zujevinu (sa Bjelašnice) sa Rakovačkim potokom. Taj mali prostor, pod imenom Sastavci, zbog obilja vodotokova, često je plavljen.

Klima

Do 600 metara nadmorske visine zastupljena ja umjereno kontinentalna klima, a iznad te visine postepeno prelazi kontinentalno-planinsku. Česte i karakteristične pojave tokom zime , u kotlinskim dijelovima su temperaturne inverzije, kada se formira inverzioni sloj. Ovakvo stanje može da traje od nekoliko dana, pa do nekoliko sedmica, posebno u gradskom području, što nepovoljno utiče na kvalitet zraka, u smislu povećane koncentracije štetnih čestica u atmosferi, zbog nemogućnosti razmjene zračnih masa. Na Ilidži je prosječno 124 dana sa kišnim padavinama i 42 sa snijegom. Područje Općine, u zimskim danima je prekriveno maglom, pa godišnje ima do 88 maglovitih dana. Maksimalna visina sniježnog pokrivača je 100 cm.

Saobraćaj

Kroz Ilidžu prolaze važne prometnice prema Jadranskom moru i Srednjoj Bosni, željeznička pruga Sarajevo-Ploče, autoput A-1, kao i elektro, PTT, kanalizacijska i plinska mreža. Sa Sarajevom općina povezana je tramvajskom prugom. Na teritoriji općine Ilidža smješten je Međunarodni aerodrom Sarajevo.

Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Ilidža ( jedna od gradskih općina Grada Sarajeva ) imala je 67.438. stanovnika, raspoređenih u 14 naselja.

Nacionalni sastav
Muslimani	28.973 (42,96%)
Srbi	25.061 (37,16%)
Hrvati	6.914 (10,25%)
Jugoslaveni	5.134 (7,61%)
ostali	1.356 (2,02%)

Nacionalni sastav 1971. godine
ukupno	39.452
Srbi	18.627 (47,21%)
Muslimani	12.462 (31,58%)
Hrvati	6.446 (16,33%)
Jugoslaveni	954 (2,41%)
ostali	963 (2,47%)

Naseljena mjesta su:

Dio naseljenog mjesta Sarajevo, Almontaža, Bistrički Put, Blažuj, Buhotina, Butmir, Česma, Dobroševići, Doglodi, Donji Butmir, Donji Kotorac, Gaj, Gornja Mahala, Gladno Polje, Gornje Mladice, Gornje Telalovo polje, Gornje Vlakovo, Grabovina, Hendekuša, Hrasnica, Jasen, Kakrinje, Kakrinjski Put, Kamenjača, Kasindo, Kobiljača, Krupac, Lužani, Malo Polje, Mekote, Nova Ilidža, Obrovac, Osik, Osjek (Osijek), Otes, Pejton, Pijačna, Plandište (Plandišta), Rakovica, Riječica, Rudnik, Sokolović-Kolonija (Sokolovići), Stanjevac, Stojčevac, Stup, Stupsko Brdo, Suhodo, Suhodol, Šamin Gaj, Tibra, Vela, Veliko Polje, Vidovci, Vlakovo, Vrelo Bosne, Vreoca, Vrela, Zenički Put, Zenik i Zoranovići.

Uprava

Povijest

Praistorija

Na lokaciji poljoprivredne stanice u Butmiru otkriveno je 1983 prahistorijsko naselje , najveće neolitsko nalazište na prostoru južnoslavenskih zemalja. Prema radikarbonskim analizama, život u ovim naseljima trajao je od 5100. do 4500. godine prije naše ere:

• Butmir I, 5100 - 4900. godine,
• Butmir II, 4850 - 4750. godine (naselje u Butmiru, rezultati do 1979. godine),
• Butmir III, do 4500. godine (rezultati iz 2002. godine).

Arheološko područje Butmir nalazi se na desnoj obali rijeke Željeznice i u relativnoj blizini izvora rijeke Bosne. Terasa uz rijeku Željeznicu bila je vrlo pogodna za nastanak kasno neolitskog naselja. U pozadini te terase pruža se ravno zemljište pogodno za poljoprivrednu djelatnost. Blizina šumovitog Igmana omogućavala je nabavku drva i lov.

Veličina naselja iznosi oko 24 000 m2, tj. zauzima površinu 185x130 m. U Butmiru je otkriveno oko 90 zemunica koje su grupirane u 5 skupina, a smatra se da je obuhvaćen samo dio naselja. Zemuničke jame bile su raspoređene u nekoliko skupina i kružno poredane oko slobodnih površina kao centralnih mjesta tih skupina. Stiče se dojam da su u tako grupiranim nastambama bili nastanjeni pojedini rodovi koji su zajedno živjeli unutar ovog naselja.

Naselje u Butmiru se među ističe najvećom raznovrsnošću kamenog i kremenog materijala. Najviše su zastupljeni raznovrsni tipovi strelica, kamenih sjekira, sjekira-čekića sa rupom za nasađivanje, čija je proizvodnja bila najrazvijenija baš u Butmiru, dugih retuširanih noževa i ostalih poznatih tipova alatki tog perioda.

Keramika butmirske kulturne skupine je najraznovrsnija i najdekorativnija keramička roba u čitavoj prelaznoj zoni. U tehničkom pogledu to je najbolje izrađena keramika, a majstori su dostigli najviši umjetnički domet u njenom ukrašavanju. Osnovni oblici spiralno trakaste keramike su: loptaste vaze, loptaste vaze sa visokim vratom, bikonične zdjele i šolje, vaze sa zaobljenim gornjim dijelom ili sa cilindričnim vratom, kanope (kruškoliko vaze), visoke šolje ovalnog profila, vaze sa više nogu, razno minijaturno posuđe, te žrtvenici sa četiri noge, karakteristični samo za naselje u Butmiru.^[1]

Ilirsko i rimsko doba

U ilirsko doba predjele gornjeg toka rijeke Bosne naseljavalo je pleme Desitijati. Postoje ostaci njihovih gradina, Naklo u Vojkovićima i Gradac u Gornjem Kotorcu. Nakon propasti posljednjeg ilirskog pokušaja 9. god. n.e. da se odupru Rimljanima pod vodstvom Batona Desitajskog i Ilidža ulazi u sastav rimske provincije Ilirik.

Pored sumpornog vrela najprije je niklo lječilište a onda i urbano naselje Aquae S... (Sumporna Voda) koje će postati centar Sarajevskog polja, ali i šire regije. U ruševinama banjskog dijela nađene su dvije posvete Apolonu, njegovom ilirskom pandanu. Nastanak i razvoj rimskog grada na Ilidži predstavlja prvu urbanizaciju na teritoriji Bosne i tek će se dolaskom Turaka desiti slijedeća, kada će niknuti novi gradovi. Stanovnici Aquae S...bili su romanizarani Iliri koji su taj status dobili poslije 212. god, ali i znatan broj kolonista iz cijelog carstva. Pojava hrišćanstva je potvrđena otkrićem ostataka bazilike u Gradcu na Ilinjači kod Kotorca.^[2]

Novo doba

Igmanski marš je bio usiljeni marš Prve proleterske brigade ostvaren, uz velike gubitke, u noći 27. januara 1942. godine. Dio je druge neprijateljske ofanzive protiv NOVJ.

U socijalističkoj Jugoslaviji Ilidža je bila veliko industrijsko središte i po ekonomskoj snazi bila na petom mjestu u BiH.

U samoj Ilidži radila je Tvornica ćilima, Lasta je proizvodila bicikle, na Stupu je radila Šipadova tvornica namještaja Standard i Hladnjača i klaonica (SIMES), tvornica drvne industrije BOSANKA u Blažuju, itd. U Rakovici je bio veliki voćnjak jabuka, u Vlakovu veliko skladište tečnih goriva.

U Radničkom naselju Hrasnica svoje pogone je imala Fabrika motora Sarajevo (FAMOS), sa preko 10.000 zaposlenih. Proizvodila je motore za teretne kamione (FAP), a posebno za vojnu industriju (tenkovi, oklopni transporteri).

Na samo 1 km od centra Ilidže bio je veliki industrijski kompleks sarajevskog Energoinvesta sa proizvodnjom iz različitih tehnoloških oblasti. Tvornica termo aparata (TAT) je između ostalog proizvodila i izvozila separatore za nuklearne elektrane. Automatika je bila u ono vrijeme vodeća u oblasti proizvodnje i kompletnog inžinjeringa u oblasti automatske regulacije rada industrijskih postrojenja. Mješovita francusko-jugoslovenska firma Petrolinvest pokrivala je potrebe naftne industrije.

U naselju Blažuj radili su pogoni Coca Cole i ima izvorište vode "Vilenac".

Gospodarstvo

Danas je industrija reducirana na tvornicu vode “Dijamant”, te nekoliko manjih preduzeća.

Slavni ljudi

• Josip Katalinski, poznati nogometaš;
• Darko Ilić , rukometaš;
• Željko Lukajić - Struja , poznati košarkaški trener;
• Nermin Bašović , poznati kick boxer svjetski prvak;
• Živko Karabatak , bivši nogometaš NK Igmana s Ilidže i nogometni sudac;

Spomenici i znamenitosti

Reference

Obrazovanje

Kultura

Vidi: Nacionalni spomenici u Ilidži

Na Ilidži se održava svake godine tradicionalni festival narodne muzike.

Sport

Reference

Vanjske veze

• Općina Ilidža
• Ilidza.ba
• Terme Ilidža d.o.o.
• Hoteli Ilidža
• Radio Ask Ilidža Arhivirano 2009-12-10 na Wayback Machine-u
• Sarajevo College - Ilidža Campus
• Ski klub Ilidža^{[mrtav link]}