Galileijeva relativnost
Galileijevo načelo relativnosti (po G. Galileiju) je načelo klasične fizike prema kojem svi prirodni zakoni imaju isti matematički oblik u svim inercijskim sustavima, to jest svi su inercijski sustavi međusobno ravnopravni i nije moguće promatranjem mehaničkih procesa u nekom inercijskom sustavu utvrditi giba li se on ili miruje. Izvorno se odnosilo na mehaniku, a razumijevale su se brzine znatno manje od brzine svjetlosti i jednako protjecanje vremena u svim referentnim sustavima. S pomoću Galileijevih transformacija mogle su se preračunati koordinate položaja i brzine čestica u različitim referentnim sustavima. Galileijevo načelo relativnosti ne vrijedi ako su brzine promatranih gibanja sustava ili čestica u sustavima bliske brzini svjetlosti; tada gibanja opisuje teorija relativnosti, a za preračunavanje koordinata položaja i brzina čestica primjenjuju se Lorentzove transformacije. [1]
Načelo relativnosti
- Glavni članak: Načelo relativnosti
Načelo relativnosti ili princip relativnosti je načelo koje tvrdi da je svako gibanje relativno te da su u dvama referentnim sustavima koji se uzajamno gibaju jedan prema drugome položaji i brzine čestica, a u posebnoj teoriji relativnosti i vrijeme, različiti, dok se u ubrzanim sustavima pojavljuju i dodatne inercijske sile. [2]
Izvori
- p
- r
- u
Svetlost • Val • Osnovne sile • Energija • Materija • Masa • Etar • Kretanje • Gravitacija • Elektricitet • Sila • Tromost • Valno-čestični dualizam • Prostorvreme • Entropija
otkrića
Tales • Empedokle • Demokrit • Aristotel • Aristarh • Arhimed • Eratosten • Filopon • Al Haitam • Oresme • Kopernik • Tycho Brahe • Kepler • Galilei • Torricelli • Boyle • Hooke • Huygens • Newton • Franklin • Lomonosov • Coulomb • Laplace • Ørsted • Ohm • Faraday • Doppler • Foucault • Maxwell • Thomson • Röntgen • Planck • Einstein • Bohr • Schrödinger • Heisenberg • De Broglie • Rutherford • Fermi • Higgs
Kategorija
